DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 64     <-- 64 -->        PDF

mio i rukopis za Šumarski priručnik, pa je ovaj tiskan
već 1946. godine.


ć 1


U razdoblju od 1945–1990. godine za vrijeme trajanja
druge Jugoslavije, Hrvatsko šumarsko društvo u
Zagrebu nastavilo je svoj stručni i društveni rad uz mijenjanje
organizacijskog oblika društva od Šumarske
sekcije DIT-a do Saveza šumarskih društava NR Hrvatske.
Društvo se bavilo aktualnim pitanjem šumarske
struke dok su društvena pitanja bila dosta zapostavljena.
Rad je bio otežan, jer nije bilo lako provoditi
načela struke zbog čestih promjena općih zakona i organizacije
šumarstva uz trajnu opasnost odstupanja od
načela potrajnosti gospodarenja šumama. Članstvo je
inzistiralo na ispunjavanju temeljnih šumarskih načela
prilikom gospodarenja šumama, što je često puta bilo u
suprotnosti s političkim odlukama, koje su ponekad bile
na štetu potrajnosti i biološke reprodukcije kao značajnog
dijela potrajnosti.


To je vrijeme obilježeno po intenzivnijem sudjelovanju
šumarskih znanstvenika u radu Saveza inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Više
puta su bili i predsjednici Društva sveučilišni profesori
koji su promicali znanstvenu misao. U to vrijeme afirmira
se šuma kao značajan čimbenik zaštite okoliša u
svjetskim razmjerima. U godini 1977. donijet je Zakon


o šumama u kojemu su prvi put ugrađene i općekorisne
funkcije šuma.
Nastankom samostalne države Hrvatske te Zakonom
o šumama iz 1990. šumarstvu je omogućeno da
ide novim, kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu
šumarske struke i znanosti, a na Skupštini 20. lipnja
1991. god. Društvu se vraća naziv Hrvatsko šumarsko
društvo. Taj datum označen i Danom hrvatskoga šumarstva.


Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,
Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o.,
Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, danas
okupljeni oko Hrvatskoga šumarskog društva, čine
snažnu grupaciju u čijem se središtu nalazi šuma kao
dobro od općeg interesa.


U šumama Hrvatske raste oko 260 autohtonih drvenastih
vrsta, od toga 60 autohtonih vrsta drveća, što je
temeljni preduvjet dobre biološke raznolikosti. Po tim
vrlo značajnim obilježjima šume u Hrvatskoj su na prvom
mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma
osigurava raznolikost, potrajnost i značajne općekorisne
i gospodarske funkcije, stabilnost te mogućnost njihovog
prirodnog pomlađivanja.


Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga
šumarskoga društva, već gotovo dva stoljeća radi na
unapređenju šumarstva. Nastoje oblikovati šume na takav
prirodni način kako bi u prvom
mm red
redredu
uu bil
bilbile
ee u
uu služb
službslužbi
ii
čovjeka glede, ekoloških, društvenih


ih ili općekorisnih, a i


gospodarskih funkcija. To se radi na znanstvenoj osnovi,
vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih
bi život na ovom planetu bio nemoguć.


Sve navedeno – kvalitetne prirodne šume, razvijene
znanstvene i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost,
visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj,
usuglašena šumarska politika – potkrepljuju spoznaju
da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost
nalaze među vodećim u Europi.


Tijekom svog postojanja i rada, Društvo je svoju
aktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih područja:



Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložbi
iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije.
Obavljanje stručnih i zakonodavnih šumarskih aktivnosti
glede zaštite i afirmiranja šumarske struke
u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz
koje je prolazila Hrvatska.

Izdavačka djelatnost predstavljena ponajprije 130godišnjim,
neprekinutim izlaženjem znanstvenog,
stručnog i društvenog glasila “Šumarski list”, tiskanjem
knjiga, monografija, priručnika, tablica i ostalih
tiskovnih materijala neophodnih za funkcioniranje
šumarske struke.

Obrazovna šumarska djelatnost koja počinje s davnim
i neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843.
o osnivanju šumarske škole. Poznato je zalaganje
članova Društva prilikom osnivanja Gospodarskošumarskoga
učilišta u Križevcima 1860., kao i zalaganje
prilikom osnivanja Šumarske akademije na
Sveučilištu u Zagrebu 1898., te naporima predsjednika
HSŠD prof. dr Andrije Petračića da u Beogradu
poništi odluku o ukidanju Gospodarsko-šumarskog
fakulteta u Zagrebu, nakon osnivanja isto takvog
fakulteta u Beogradu 1922. godine.

Znanstvena aktivnost predstavljena je radom na
okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranju
znanstvenih simpozija i savjetovanja o aktualnim
problemima šumarstva i zaštite okoliša te osnivanje
Akademije šumarskih znanosti 1966. godine.

Rad na izgradnji i održavanja Šumarskog doma u
kojemu je 1898. započela s radom Šumarska akademija
Sveučilišta u Zagrebu, nastavio s radom Šumarski
fakultet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti
društva. U njemu je smještena Akademija
šumarskih znanosti i Direkcija trgovačkog društva
Hrvatske šume d.o.o.
U uvjetima višestranačkog sustava u zemljama s demokratskim
opredjeljenjima i opcijom vladavine prava,
uloga građanskih i nevladinih udruga ima nužnu i nezamjenjivu
ulogu u svekolikom javnom životu tih zemalja.
Građanske udruge sastavljene su od članova sa stranačkim
i nestranačkim opredjeljenjima, a ta opredjeljenja
nemaju nikakvog utjecaja na način njihovog rada i
donošenje odluka.