DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to je
ponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena u
javnom životu za dobrobit građana i države, je linija
vodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovom radu. Njihovo
mišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće niti
prihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna,
politikom neopterećena, stručna ili znanstvena opcija.


Često puta osnivanje ovakvih udruga ide u drugu
krajnost, zbog toga što u načinu rada prevladava generalna
opredijeljenost određenoj grupi problema. Njihovi
stavovi i mišljenja se ne baziraju na stručnosti i znanju,
nego stavu da se ljubavlju prema nekome ili nečemu
može zamijeniti znanje. To je najčešći slučaj kod brojnih
udruga tzv. ljubitelja prirode, planinara, zelenih,
ekologista i dr. Oni najčešće kao cilj svojih, možda dobronamjernih
stavova i postavki, uzimaju šume i rad
šumara. U takvim slučajevima Šumarsko društvo ima
značajnu ulogu, gdje treba dokazati da odnos prema
šumi mora biti obilježen kako s ljubavlju tako i sa znanjem.
Kad su šume u pitanju, ljubav bez znanja predstavlja
put koji vodi šume u propast.


To je praksa u većini demokratskih zemalja, a to su
nažalost najčešće zemlje s lošim šumarstvom, gdje su
čiste sječe još uvijek glavni način obnove šuma. Takve
udruge predlažu rješenja, daju kritičke osvrte i upute
kod njihove primjene te informiraju javnost o svemu tome.
Najčešće inzistiraju na totalnoj, pasivnoj zaštiti
kvalitetnih šuma, što takve šume neminovno, dugoročno
gledano vodi u propast. Iz mnogo često puta nejasnih
razloga, takvi stavovi su nametnuti mnogim vladama,
posebno u ministarstvima zaštite prirode i okoliša te postaju
stil i način tumačenja zaštite prirode, u kojem
šume i šumarstvo plaćaju ceh. To je itekako opasno za
zemlje u tranziciji koje imaju ambicije ulaska u EU, jer
su to najčešće zemlje s prirodnim šumama i dobrim šumarstvom,
a imaju takvu politiku koja nekritički prihvaća
sve što dolazi sa zapada, a nažalost istovremeno šume
i šumarstvo ne shvaćaju suviše ozbiljno.


Uspoređujući naše hrvatske aktivnosti s aktivnostima
sličnih udruga u Europi, zaključujemo da u temeljnim
problemima i aktivnostima nemamo nikakve razlike.
Njegujemo dugogodišnju suradnju s mnogim sličnim
šumarskim društvima (Njemačka, Austrija, Mađarska,
Slovačka, Češka, i dr.) te smo svake godine nazočni
na njihovim godišnjim skupštinama i drugim
manifestacijama.


Prošle godine bili smo nazočni na godišnjim skupštinama
u Njemačkoj i Mađarskoj, te smo se mogli uvjeriti


o aktivnoj ulozi šumarskih društava kada je riječ o reorganizaciji
šumarstva i traženju novih putova u radu. Bili
smo svjedoci restrukturiranja šumarstva u samostalnim
saveznim državama Bavarskoj i Tubingenu u kojoj je
najvažnije da ukidaju čiste sječe, uvode isključivo prirodno
pomlađivanje kao mjeru obnove šuma, a uz to u
uporabi drva za proizvodnju energije (bioenergija) vide
kao značajnu mogućnost ostvarenja profita u šumarstvu.
Upravo u ukidanju čistih sječa i prirodnom pomlađivanju
vidimo satisfakciju Zagrebačke škole uzgajanja
šuma i hrvatskog šumarstva koja je u Europi nositelj i
propagator te ideje.


Glede uporabe drva za proizvodnju bionergije možemo
reći da je osnivanjem sekcije za bioenergiju u okvirima
našeg HŠD-a i velikim angažiranjem predsjednika
sekcije i nekoliko kolega koji su stekli dodatna
znanja i spoznaje u Austriji i Njemačkoj, napravljen
veliki iskorak na tom polju. Možemo, bez lažne skromnosti,
tvrditi da smo na tom planu napravili najviše u
Hrvatskoj o čemu uz ostalo svjedoče i dvije termocentrale
za grijanje napravljene u Ogulinu i Gospiću, kao i
konkretni planovi za budući rad.


Našim upornim zalaganjem i radom u ovih zadnjih
15 godina, od nastanka samostalne i demokratske Hrvatske,
postigli smo da nas aktualna vlast, ipak koliko
toliko počinje uvažavati, dajući nam podršku i tražeći
naše mišljenje i stavove o aktualnim problemima vezanih
za šumarstvo, lovstvo, zaštitu okoliša, šumske
požare, bioenergiju i ostalo. Sve naprijed navedeno govori
da je rad Šumarskog društva nužan i da ga mora
podupirati šumarska struka i aktualna vlast, jer se stavovi
društva i ostalih slični društava traže u svim demokratskim
zemljama, posebno kod donošenja rješenja
funkcioniranja mnogih čimbenika vezanih za problematiku
šumarstva. Kod pregovora o ulasku Hrvatske
u EU vjerujemo da će tu biti mjesta za naše aktivnosti,
kako bi ukazali na mjesto i ulogu hrvatskih šuma
i šumarstva u kompleksu šuma i šumarstva Europe.
Kod toga ćemo morati istaći i dokazati da je šumarstvo
Hrvatske sa svojim šumama, tradiciji te aktualnoj
stručnoj i znanstvenoj misli daleko ispred šumarstva
Europe, te da načela na kojima će najvjerojatnije inzistirati
predstavnici Europe, kada je šumarstvo u pitanju,
a koja su formirana na šumama i šumarstvu Europe,
nisu ona koja nama odgovaraju.


Završavajući ovo izlaganje, poštovane gospođe i
gospodo, kolegice i kolege zahvaljujem na pozornosti,
kao i na podršci tijekom moga 12-godišnjeg vođenja
ovog uvaženog Društva. Svima nama želim da i dalje
svojim radom i aktivnostima unapređujemo rad Društva,
što neposredno utječe i na unapređivanje šumarstva
i šuma kao i naše Domovine. Uvjeren sam da će
danas izabrani, novi predsjednik Društva nastaviti s
provođenjem zacrtane šumarske politike na dobrobit
šumarstva i sviju nas.