DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Svrha zbog kojih se osnivaju ovakve udruge, a to je ponajprije i jedino afirmacija struke i njena primjena u javnom životu za dobrobit građana i države, je linija vodilja koja ih vodi i usmjerava u njihovom radu. Njihovo mišljenje, nažalost, nije svaki put odlučujuće niti prihvaćeno, ali je uvijek nužno i traženo kao realna, politikom neopterećena, stručna ili znanstvena opcija. Često puta osnivanje ovakvih udruga ide u drugu krajnost, zbog toga što u načinu rada prevladava generalna opredijeljenost određenoj grupi problema. Njihovi stavovi i mišljenja se ne baziraju na stručnosti i znanju, nego stavu da se ljubavlju prema nekome ili nečemu može zamijeniti znanje. To je najčešći slučaj kod brojnih udruga tzv. ljubitelja prirode, planinara, zelenih, ekologista i dr. Oni najčešće kao cilj svojih, možda dobronamjernih stavova i postavki, uzimaju šume i rad šumara. U takvim slučajevima Šumarsko društvo ima značajnu ulogu, gdje treba dokazati da odnos prema šumi mora biti obilježen kako s ljubavlju tako i sa znanjem. Kad su šume u pitanju, ljubav bez znanja predstavlja put koji vodi šume u propast. To je praksa u većini demokratskih zemalja, a to su nažalost najčešće zemlje s lošim šumarstvom, gdje su čiste sječe još uvijek glavni način obnove šuma. Takve udruge predlažu rješenja, daju kritičke osvrte i upute kod njihove primjene te informiraju javnost o svemu tome. Najčešće inzistiraju na totalnoj, pasivnoj zaštiti kvalitetnih šuma, što takve šume neminovno, dugoročno gledano vodi u propast. Iz mnogo često puta nejasnih razloga, takvi stavovi su nametnuti mnogim vladama, posebno u ministarstvima zaštite prirode i okoliša te postaju stil i način tumačenja zaštite prirode, u kojem šume i šumarstvo plaćaju ceh. To je itekako opasno za zemlje u tranziciji koje imaju ambicije ulaska u EU, jer su to najčešće zemlje s prirodnim šumama i dobrim šumarstvom, a imaju takvu politiku koja nekritički prihvaća sve što dolazi sa zapada, a nažalost istovremeno šume i šumarstvo ne shvaćaju suviše ozbiljno. Uspoređujući naše hrvatske aktivnosti s aktivnostima sličnih udruga u Europi, zaključujemo da u temeljnim problemima i aktivnostima nemamo nikakve razlike. Njegujemo dugogodišnju suradnju s mnogim sličnim šumarskim društvima (Njemačka, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka, i dr.) te smo svake godine nazočni na njihovim godišnjim skupštinama i drugim manifestacijama. Prošle godine bili smo nazočni na godišnjim skupštinama u Njemačkoj i Mađarskoj, te smo se mogli uvjeriti o aktivnoj ulozi šumarskih društava kada je riječ o reorganizaciji šumarstva i traženju novih putova u radu. Bili smo svjedoci restrukturiranja šumarstva u samostalnim saveznim državama Bavarskoj i Tubingenu u kojoj je najvažnije da ukidaju čiste sječe, uvode isključivo prirodno pomlađivanje kao mjeru obnove šuma, a uz to u uporabi drva za proizvodnju energije (bioenergija) vide kao značajnu mogućnost ostvarenja profita u šumarstvu. Upravo u ukidanju čistih sječa i prirodnom pomlađivanju vidimo satisfakciju Zagrebačke škole uzgajanja šuma i hrvatskog šumarstva koja je u Europi nositelj i propagator te ideje. Glede uporabe drva za proizvodnju bionergije možemo reći da je osnivanjem sekcije za bioenergiju u okvirima našeg HŠD-a i velikim angažiranjem predsjednika sekcije i nekoliko kolega koji su stekli dodatna znanja i spoznaje u Austriji i Njemačkoj, napravljen veliki iskorak na tom polju. Možemo, bez lažne skromnosti, tvrditi da smo na tom planu napravili najviše u Hrvatskoj o čemu uz ostalo svjedoče i dvije termocentrale za grijanje napravljene u Ogulinu i Gospiću, kao i konkretni planovi za budući rad. Našim upornim zalaganjem i radom u ovih zadnjih 15 godina, od nastanka samostalne i demokratske Hrvatske, postigli smo da nas aktualna vlast, ipak koliko toliko počinje uvažavati, dajući nam podršku i tražeći naše mišljenje i stavove o aktualnim problemima vezanih za šumarstvo, lovstvo, zaštitu okoliša, šumske požare, bioenergiju i ostalo. Sve naprijed navedeno govori da je rad Šumarskog društva nužan i da ga mora podupirati šumarska struka i aktualna vlast, jer se stavovi društva i ostalih slični društava traže u svim demokratskim zemljama, posebno kod donošenja rješenja funkcioniranja mnogih čimbenika vezanih za problematiku šumarstva. Kod pregovora o ulasku Hrvatske u EU vjerujemo da će tu biti mjesta za naše aktivnosti, kako bi ukazali na mjesto i ulogu hrvatskih šuma i šumarstva u kompleksu šuma i šumarstva Europe. Kod toga ćemo morati istaći i dokazati da je šumarstvo Hrvatske sa svojim šumama, tradiciji te aktualnoj stručnoj i znanstvenoj misli daleko ispred šumarstva Europe, te da načela na kojima će najvjerojatnije inzistirati predstavnici Europe, kada je šumarstvo u pitanju, a koja su formirana na šumama i šumarstvu Europe, nisu ona koja nama odgovaraju. Završavajući ovo izlaganje, poštovane gospođe i gospodo, kolegice i kolege zahvaljujem na pozornosti, kao i na podršci tijekom moga 12-godišnjeg vođenja ovog uvaženog Društva. Svima nama želim da i dalje svojim radom i aktivnostima unapređujemo rad Društva, što neposredno utječe i na unapređivanje šumarstva i šuma kao i naše Domovine. Uvjeren sam da će danas izabrani, novi predsjednik Društva nastaviti s provođenjem zacrtane šumarske politike na dobrobit šumarstva i sviju nas. |