DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 74     <-- 74 -->        PDF

rolino okrugli stol i raspravu pod naslovom: “Mogući
utjecaj kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”. Na
skupu je ukazano na više nepovoljnih utjecaja na šume s
nesagledivim posljedicama (Matić, Prpić, Seletković,
Starčević i dr.)


Na skupu je obrazložena Studija “O utjecaju na šume
kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave”, koju je
izradio tim Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(Prpić, Seletković, Tikvić, 1997) kao dio Studije o utjecaju
na okoliš Kanala Dunav-Sava u kojoj je upozoreno
na vodni režim u staništima nizinskih šuma, a koji uvjetuje
opstanak šumskoga drveća u devet šumskih zajednica
toga šumovitoga krajobraza te na opasnost od promjene
vodnog režima vodotehničkim zahvatom koji bi
izazvala njegova izgradnja. U Studiji se upozorilo na
nedovoljan broj podataka i prekratko razdoblje motrenja
iz kojih bi se moglo utvrditi stanje razina podzemnih


voda u Spačvi i području gornjega Bosuta te vukovarskoga
Podunavlja. Predloženo je da se kanal izgradi
samo do Vukovarske luke, od koje bi se transport odvijao
željeznicom, isplativim i perspektivnim prometnim sredstvom
do Zagreba i dalje nizinskom prugom do Rijeke.


O negativnom utjecaju Kanala DS na nizinske šume
Spačvanskoga bazena govorili su šumari uzgajivači,
ekolozi i šumarski stručnjaci za lovstvo na znanstvenome
skupu o hrastu ljužnjaku u organizaciji Centra za
znanstveni rad Vinkovci, Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti 2003. godine. Referati su objavljeni u zborniku
pod naslovom: “Retrospektiva i perspektiva gospodarenja
šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj”. O nepovoljnom
utjecaju kanala DS na šume pisalo se u znanstvenoj
monografiji “Poplavne šume u Hrvatskoj” u izdanju
Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu (2005).


ULOGA KANALA U NAVODNJAVANJU POLJODJELSKIH POVRŠINA


Glede navodnjavanja poljodjelskih površina vodom preskupa za navodnjavanje koje se može obaviti cijeviiz
Kanala Dunav-Sava, smatramo kako ni dunavska ni ma iz akumulacija na Psunju i Papuku, i to gravitacisavska
voda nisu pogodne zbog onečišćenosti za jom bez troškova sve skuplje energije.
proizvodnju hrane. Izgradnja plovnoga kanala je uz to


NA TEMELJU KOJIH PODATAKA I KAKO SE DOŠLO DO POZITIVNE
STUDIJE O UTJECAJU NA ŠUME KANALA DUNAV-SAVA


Uz sve navedeno danas nemamo dovoljno pouzdanih
podataka o podzemnim vodama u užem i širem
području utjecaja kanala Dunav-Sava. Vremenski niz
podataka o razinama podzemnih voda na utjecanom
području Kanala DS trebao bi, prema današnjim spoznajama
o klimatskim promjenama za pouzdanije podatke
o stanju vodnih prilika, iznositi najmanje 30 godina.
Međutim samo jedan neznatan broj prati se u
šumskome bazenu Spačva od 1989. godine s prekidom
mjerenja tijekom Domovinskoga rata u trajanju od 4
godine. U gornjem Bosutu piezometri su postavljeni
krajem devedesetih godina prošloga stoljeća. Na temelju
takvih nedostatnih podataka u nizu 10-godišnjih
motrenja investitor koji bira izvođača studije o utjecaju
na okoliš (SUO) izabrao je tim koji je na temelju takvih


nedostatnih podataka dao, kako smo čuli, zeleno svjetlo
za izgradnju Kanala Dunav-Sava.


Nekadašnja Državna uprava za zaštitu prirode i
okoliša izabrala je Povjerenstvo za ocjenu utjecaja na
okoliš višenamjenskog kanala Dunav-Sava u kojoj
nema, barem prema našim informacijama, ni jednog šumarskog
znanstvenika koji se bavi hidrologijom nizinskih
šuma, iako se radi o najvrjednijoj cjelovitoj europskoj
šumi hrasta lužnjaka koja se nalazi u Hrvatskoj i
predstavlja neprocjenjiv ekološki, bioraznolikosni i
gospodarski kapital svjetskoga značenja. Povjerenstvo
je imenovano rješenjem Vlade Republike Hrvatske
1997. i 1998. godine, i po svemu sudeći prihvatilo Studiju
o utjecaju na šume koju je izradio OlKON, što je
zapravo zeleno svjetlo za izgradnju kanala Dunav-Sava.


MIŠLJENJE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA KAO PREDSTAVNIKA
ŠUMARSKE ZNANOSTI I PRAKSE


Kanal Dunav-Sava prihvatljiv je u ograničenoj dužini
od Dunava do projektirane vukovarske luke. Daljnja
izgradnja bi prema našim iskustvima ozbiljno ugrozila
nizinske šume Šumskoga bazena Spačve, kao i one
u području gornjega Bosuta. Svaki dosadašnji vodotehnički
zahvat u šumoviti krajobraz nizinskih šuma
ugrozio je u nas promjenom vodnih odnosa stabilnost
šumskih ekosustava, te izazvao fiziološko slabljenje i u
konačnici sušenja šumskoga drveća, pretežito stabala
hrasta lužnjaka. Naša dosadašnja iskustva kao i ona po


tvrđena istraživanjima (Matić, Mayer, Schneider-Jacoby,
Vukelić, Prpić i dr.), pokazala su kako staništa hrastovih
šumskih ekosustava pokazuju veliku mozaičnost
izraženu u mikrostaništima unutar pojedinoga
šumskoga ekosustava nizinskih šuma. Ta različitost je
posebice izražena u položaju minimalnih razina podzemne
vode te slojeva tla do kojih dopire kapilarna
voda tijekom trajanja minimalnih razina. Ako je raznolikost
velika, svaka skupina stabala, grupa, pa čak i pojedino
stablo, ima “svoj” način opskrbe vodom. Sniže