DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 76     <-- 76 -->        PDF

HŠD-a Buzet pobrinuli su se za mali gurmanski užitak
uz tartufe i fritule.


U okviru sajma predstavljen je projekt ItalijanskoSlovensko-
Hrvatska šumska staza, tj. planinarski put
koji će povezati najatraktivnije prirodne znamenitosti
ovih regija na potezu Trst-Senj. Od Tršćanskog zaljeva
s kraškim fenomenima, staza ide kroz Škocjanski park
i Cerkniško jezero u Sloveniji te NP Risnjak, Zeleni
vir, park šumu Golubinjak i Klenovicu gdje ponovno
dolazi do mora u Hrvatskoj.


Prema planu aktivnosti za 2006. godinu organizirali
smo trodnevnu stručnu ekskurziju u Austriju – Gradišće
od 18. do 20. svibnja. HŠD-a kao osnivač Hrvatske
udruge za biomasu, organiziralo je posjet ovoj austrijskoj
pokrajini gdje je najviše zastupljena uporaba bioenergije.
Može se reći da su gotovo u potpunosti zamijenili
uporabu fosilnih goriva obnovljivim resursima, kao
energetskim drvetom za toplinsku energiju i proizvodnju
struje, uljanom repicom za proizvodnju biodizela,
kao i upotrebom vjetrenjača za proizvodnju struje.


Prema programu posjetili smo:


Europski centar za obnovljivu energiju-Gussing


Toplanu na biomasu Pinkovec


Predavanje-Siegendorf – Šumarstvo Gradišća,
Energetska uporaba šumske biomase


Seoska gospodarstva Gradišća (Podrumarstvo)


Pokusne plohe šume panjače u funkciji bioenergije


Šumski muzej Lackenbach


Prorede u visokim šumama u funkciji proizvodnje
energ. drva


Kulturno-povijesne znamenitosti Gradišća
(Eisenstadt)
Na svakom koraku osjećali smo gostoprimstvo i blagonaklonost
naših domaćina, gradišćanskih Hrvata i
želju za pomoći pri usvajanju tehnologije korištenja biomase.
Mislim da dijelim oduševljenje ovom ekskurzijom
sa svima članovima društva koji su u njoj sudjelovali.


U subotu 17. lipnja u gradskom muzeju u Bjelovaru
otvorena je izložba fotografija “Šuma okom šumara”
Bjelovarski ogranak kao organizator i inicijator ove izložbe
na taj se način uključio u obilježavanje proslave
Dana šumarstva. Ova izložba fotografija postaje već
tradicionalna i ove godine oplemenjena je i nastupom
kolega šumara iz Slovenije, Austrije, Italije i Bosne i
Hercegovine. Od stručne komisije izlošci naših kolega
dobili su najviše ocjene, a izazvali su oduševljenje i
svih nazočnih posjetilaca. Pozivam Vas da svakako posjetite
ovu izložbu i uvjerite se u kvalitetu izložaka.


Kao pripreme za ovu našu izbornu redovitu skupštinu
svi ogranci održali su svoje skupštine i dostavili nam
svoje predstavnike u Upravnom i Nadzornom odboru,
predsjednike kao i ažurirani popis članstva. Tako s današnjim
danom HŠD broji 3002 registrirana člana. I to
po ograncima:


Bjelovar 276, Buzet 84, Delnice 217, Gospić 150,
Karlovac 299, Koprivnica 117, Našice 153, Nova Gradiška
92, Ogulin 160, Osijek 111, Požega 180, Senj 103,
Sisak 110, Slavonski Brod 120, Split 182, Varaždin 49,
Vinkovci 302, Virovitica 70 i Zagreb 227 članova.


c) Izvješće glavnog urednika Šumarskoga lista


ŠUMARSKI LIST U PROTEKLIH 130 GODINA


S nadnevkom prvi siječanj 1877. godine tiskan je
prvi broj Šumarskoga lista, koji od tada do danas neprekidno
izlazi. Početak pisane znanstvene i stručne
šumarske riječi koja će neprekidno teći, razvijati se i
skrbiti o šumskom bogatstvu Domovine, značajan je
trenutak kojemu prethode velike pripreme koje traju do
kraja sedamdesetih godina 18. stoljeća.


U 19. stoljeću hrvatska šumarska struka obrazuje se
u više današnjih država, nekadašnje Austrougarske
monarhije – u Slovačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj.
Dolaskom na posao u Hrvatsku završeni šumari susreću
se s golemim šumskim bogatstvom, prostranim prašumama
lužnjakovih nizinskih šuma te bukovim i
bukovo-jelovim prašumama u gorju savsko-dravskoga
međurječja i hrvatskoga krša južno od Karlovca, sve
do grebena Dinarida.


U šumarskim intelektualnim krugovima tada se
osjeća nedostatak stručnih informacija o postupcima sa
zatečenim šumskim sastojinama u Hrvatskoj, jer su po


stojeća austrougarska učilišta davala prednost postupcima
sa šumskim kulturama. Već tada su prirodne
šume u spomenutim zemljama, uz iznimku Slovačke,
bile manje zastupljene od šumskih kultura u kojima je
prevladavala smreka.


Hrvatski šumari postaju svjesni vrijednosti i posebnosti
osobito nizinskih šuma hrasta lužnjaka kao i bukovo-
jelovih prebornih šuma i osjećaju potrebu za
udruživanjem i vlastitim uičilištem što se ostvaruje.
Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo osnovano je
1846., a Gospodarsko-šumarsko učilište s Odjelom za
šumarstvo u Križevcima 1860 godine. Osamdesetih i
devedesetih godina 18. stoljeća Hrvatsko šumarsko
društvo kroz napise u Šumarskome listu utječe na osnivanje
i početak sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj.
Godine 1898. osnovana je Šumarska akademija
prislonjena uz Mudroslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Godine 1918. Šumarska akademija prelazi kao
Šumarski odjel na novoosnovani Poljoprivredno-šu