DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 77 <-- 77 --> PDF |
marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 1960. godine osamostaljuje se kao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sa šumarskim i drvarskim odjelom. Već prilikom osnivanja Društva 1846. godine pojavila se potreba za pisanom stručnom riječi. Odlučeno je izdavati godišnjak Trudovi, a prvi broj izlazi 1847, drugi 1851, a treći i posljednji 1852. godine. Trudove je ugušio Bachov apsolutizam i trebalo je 25 godina da se ponovno pojavi kao Šumarski list. Hrvatska šumarska struka pokazala je u proteklih 130 godina izuzetnu upornost i žilavost, budući da Šumarski list neprekidno izlazi u razdoblju promjene četiri različita režima, dočekavši konačno i vlastitu državu. Mi smo danas kao struka ponosni na stanje naših šuma. One su prirodne, dobro izgospodarene i najznačajniji su prostorni čimbenik zaštite prirode i čovjekova okoliša. Korijene naših stručnih postupaka koji su doveli do današnjega stanja šuma nalazimo u Šumarskom listu. Tako je šumarsko načelo i uzgojni postupci koje provode hrvatski šumari u nizinskim šumama hrasta lužnjaka zabilježeno po Josipu Kozarcu, koji 1897. u članku: “O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima obhodnje” ovako piše: “Iz svega slijedi da ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onako gospodariti kako smo ju prvo 50–60 godina gotovu od prirode pomislili: bit će naime čistih hrastića, bit će ih pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi kako to bude stojbina i priroda, a ne mi nalagali.” Iz takvih stručnih misli nastala je zagrebačka škola uzgajanja šuma koju su razvijali Kozarac, Petračić, Anić, Dekanić, Matić i njihovi suradnici i nasljednici. Ta škola ujspjela je upornim radom oblikovati današnje hrvatske državne šume, koje su u 95 % površine prirodnoga sastava i dobre kakvoće drveća i koje u potpunosti obavljaju svoje općekorisne funkcije u smislu zaštite okoliša i opće zaštite prirode. U proteklih desetak godina, koliko je odmaklo od zabilježenih 120 godina neprekidnoga izlaženja, Šumarski list je doživio nekoliko značajnih promjena. Časopis je od 1994. godine dobio novo ruho, tiska se u boji u formatu A4. Prošle godine je digitaliziran i ima svoju web stranicu. Po sadržaju časopis j jje ee zadrža zadržazadržao oo načel načelnačelo oo prihvaćen prihvaćenprihvaćeno oo ji i od prvih brojeva a sastoji s sse ee o ood dd tr trtri ii dijela dijeladijela: :: znanstveni znanstveniznanstvenih hh stručnih članaka, različitih obavijesti kao što su znanstveni i stručni skupovi, aktualno, obljetnice, knjige i časopisi, lovstvo, izazovi i suprotstavljanja i dr. te društveni dio s obavijestima iz Hrvatskoga šumarskoga društva i njegovih ogranaka. Od prvoga broja do danas tiskano je preko 66.000 stranica. Svi rukopisi članaka su recenzirani, uredništvo je prošireno znanstvenicima iz inozemstva (BiH, Slovenija, Njemačka, Češka, Slovačka), dio znanstvenih članaka koji imaju međunarodno značenje recenziraju inozemni znanstvenici, a znanstveni članci referirani su u međunarodnim referentnim časopisima (CAB i dr.). Šumarski list je zrcalo stanja u struci, pa su od osamdesetih godina prošloga stoljeća do danas u časopisu nazočni brojni napisi iz kojih se vidi kako je šuma sve ugroženija. Struke koje su kao i naša zainteresirane za prostor, sve više projektiraju investicije kroz šume i to upravo kroz one najveće kakvoće (Repaš u Podravini, Spačva u istočnoj Slavoniji, Kender u Gorskom kotaru) ili planiraju takve objekte čija izvedba mijenja stanišne uvjete i fiziološki ugrožava opstanak šumskoga drveća (Hidroelektrana Novo Virje). To su ponajprije Elektroprivreda i Hrvatske vode s projektima hidroelektrana mastodonata i kanalom Dunav-Sava. Tu su i drugi kao autoceste, naftovodi, dalekovodi od kojih svaki projektant traži novi koridor kroz šumu, razbijajući tako biološku cjelinu šumskoga ekosustava umjesto jednoga koridora koji bi se mogao izabrati izvan šume ili kroz manje vrijednu šumu u dogovoru sa šumarskom strukom. Uz nedaće koje su snašle svjetsko šumarstvo, već duže vrijeme i u nas traje pojava propadanja šuma, odnosno takozvanih novonastalih šumskih šteta, koje posebno u lužnjakovim i jelovim šumama Hrvatske remete normalno gospodarenje šumama. Sve što smo naveli našlo je pravo mjesto na stranicama Šumarskoga lista, bilo kao znanstveni i stručni članci, bilo u rubrici Izazovi i suprotstavljanja ili u uredničkim uvodnicima. Mi neprekidno vodimo bitke dobro utemeljene kako na Ustavu Republike Hrvatske u kojemu je zapisano da je šuma opće dobro od po a sebnoga interesa, takoi ii na aktualnom Zakonu o šu- mama, koji se, doduše, prema potrebi mijenja, ako je po srijedi interes moćnih skupina. Tako se primjerice sredozemna šuma, u kojoj svako stabalce predstavlja biološki kapital u smislu ozakonjenih općekorisnih funkcija šume, u moru kamene krške pustinje i praktički neprocjenjive vrijednosti, siječe i krči kako bi se posadile masline ili vinograd, dok se istovremeno u Dalmaciji raspolaže s oko 300.000 ha napuištenih poljodjelskih površina i oko 50.000 ha najplodnijih krških polja u kojima se ništa ne proizvodi. O tome se u više navrata pisalo u Šumarskom listu. Možda će se ulaskom u EU promijeniti shvaćanja i to u korist šume, za koju izgleda samo mi kao struka znamo njezinu pravu općekorisnu vrijednost, ali i katastrofe koje bi uslijedile ako se njihova površina smanji. U to nas je uvjerio i nedavno održan međunarodni znanstveni skup u Zagrebu, kojega su organizirale znanstvene institucije Češke i Hrvatske (Šumarski fakultet u Brnu, Šumarski fakultet u Zagrebu, Akademija šumarskih znanosti i IUFRO grupe Šumski ekosustavi i nizinski šumski ekosustavi, nositelji Klimo i Matić). Skup je ukazao na katastrofe u Češkoj prouzročene lošim postupkom sa šumom i njezinom sječom, što je ko izazvalo erozijiju uu ii poplave |