DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 77     <-- 77 -->        PDF

marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a 1960. godine
osamostaljuje se kao Šumarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu sa šumarskim i drvarskim odjelom.


Već prilikom osnivanja Društva 1846. godine pojavila
se potreba za pisanom stručnom riječi. Odlučeno
je izdavati godišnjak Trudovi, a prvi broj izlazi 1847,
drugi 1851, a treći i posljednji 1852. godine. Trudove
je ugušio Bachov apsolutizam i trebalo je 25 godina da
se ponovno pojavi kao Šumarski list.


Hrvatska šumarska struka pokazala je u proteklih
130 godina izuzetnu upornost i žilavost, budući da Šumarski
list neprekidno izlazi u razdoblju promjene četiri
različita režima, dočekavši konačno i vlastitu državu.


Mi smo danas kao struka ponosni na stanje naših
šuma. One su prirodne, dobro izgospodarene i najznačajniji
su prostorni čimbenik zaštite prirode i čovjekova
okoliša. Korijene naših stručnih postupaka koji su doveli
do današnjega stanja šuma nalazimo u Šumarskom
listu. Tako je šumarsko načelo i uzgojni postupci koje
provode hrvatski šumari u nizinskim šumama hrasta
lužnjaka zabilježeno po Josipu Kozarcu, koji 1897. u
članku: “O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim
periodima obhodnje” ovako piše: “Iz svega slijedi
da ćemo mi sa hrastovom šumom morati uprav onako
gospodariti kako smo ju prvo 50–60 godina gotovu od
prirode pomislili: bit će naime čistih hrastića, bit će ih
pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smjesi kako to bude
stojbina i priroda, a ne mi nalagali.” Iz takvih stručnih
misli nastala je zagrebačka škola uzgajanja šuma koju
su razvijali Kozarac, Petračić, Anić, Dekanić, Matić i
njihovi suradnici i nasljednici. Ta škola ujspjela je
upornim radom oblikovati današnje hrvatske državne
šume, koje su u 95 % površine prirodnoga sastava i dobre
kakvoće drveća i koje u potpunosti obavljaju svoje
općekorisne funkcije u smislu zaštite okoliša i opće zaštite
prirode.


U proteklih desetak godina, koliko je odmaklo od
zabilježenih 120 godina neprekidnoga izlaženja, Šumarski
list je doživio nekoliko značajnih promjena.
Časopis je od 1994. godine dobio novo ruho, tiska se u
boji u formatu A4. Prošle godine je digitaliziran i ima
svoju web stranicu.


Po sadržaju časopis j
jje
ee zadrža
zadržazadržao
oo načel
načelnačelo
oo prihvaćen
prihvaćenprihvaćeno
oo
ji i


od prvih brojeva a sastoji s
sse
ee o
ood
dd tr
trtri
ii dijela
dijeladijela:
:: znanstveni
znanstveniznanstvenih
hh
stručnih članaka, različitih obavijesti kao što su znanstveni
i stručni skupovi, aktualno, obljetnice, knjige i
časopisi, lovstvo, izazovi i suprotstavljanja i dr. te društveni
dio s obavijestima iz Hrvatskoga šumarskoga
društva i njegovih ogranaka. Od prvoga broja do danas
tiskano je preko 66.000 stranica. Svi rukopisi članaka
su recenzirani, uredništvo je prošireno znanstvenicima
iz inozemstva (BiH, Slovenija, Njemačka, Češka, Slovačka),
dio znanstvenih članaka koji imaju međunarodno
značenje recenziraju inozemni znanstvenici, a


znanstveni članci referirani su u međunarodnim referentnim
časopisima (CAB i dr.). Šumarski list je zrcalo
stanja u struci, pa su od osamdesetih godina prošloga
stoljeća do danas u časopisu nazočni brojni napisi iz
kojih se vidi kako je šuma sve ugroženija.


Struke koje su kao i naša zainteresirane za prostor,
sve više projektiraju investicije kroz šume i to upravo
kroz one najveće kakvoće (Repaš u Podravini, Spačva u
istočnoj Slavoniji, Kender u Gorskom kotaru) ili planiraju
takve objekte čija izvedba mijenja stanišne uvjete i
fiziološki ugrožava opstanak šumskoga drveća (Hidroelektrana
Novo Virje). To su ponajprije Elektroprivreda
i Hrvatske vode s projektima hidroelektrana mastodonata
i kanalom Dunav-Sava. Tu su i drugi kao autoceste,
naftovodi, dalekovodi od kojih svaki projektant
traži novi koridor kroz šumu, razbijajući tako biološku
cjelinu šumskoga ekosustava umjesto jednoga koridora
koji bi se mogao izabrati izvan šume ili kroz manje vrijednu
šumu u dogovoru sa šumarskom strukom.


Uz nedaće koje su snašle svjetsko šumarstvo, već
duže vrijeme i u nas traje pojava propadanja šuma, odnosno
takozvanih novonastalih šumskih šteta, koje posebno
u lužnjakovim i jelovim šumama Hrvatske remete
normalno gospodarenje šumama.


Sve što smo naveli našlo je pravo mjesto na stranicama
Šumarskoga lista, bilo kao znanstveni i stručni
članci, bilo u rubrici Izazovi i suprotstavljanja ili u
uredničkim uvodnicima. Mi neprekidno vodimo bitke


dobro utemeljene kako na Ustavu Republike Hrvatske
u kojemu je zapisano da je šuma opće dobro od po


a
sebnoga interesa, takoi
ii na aktualnom Zakonu o šu-
mama, koji se, doduše, prema potrebi mijenja, ako je
po srijedi interes moćnih skupina. Tako se primjerice
sredozemna šuma, u kojoj svako stabalce predstavlja
biološki kapital u smislu ozakonjenih općekorisnih
funkcija šume, u moru kamene krške pustinje i praktički
neprocjenjive vrijednosti, siječe i krči kako bi se
posadile masline ili vinograd, dok se istovremeno u
Dalmaciji raspolaže s oko 300.000 ha napuištenih poljodjelskih
površina i oko 50.000 ha najplodnijih krških
polja u kojima se ništa ne proizvodi. O tome se u
više navrata pisalo u Šumarskom listu.
Možda će se ulaskom u EU promijeniti shvaćanja i
to u korist šume, za koju izgleda samo mi kao struka
znamo njezinu pravu općekorisnu vrijednost, ali i katastrofe
koje bi uslijedile ako se njihova površina smanji.
U to nas je uvjerio i nedavno održan međunarodni
znanstveni skup u Zagrebu, kojega su organizirale
znanstvene institucije Češke i Hrvatske (Šumarski fakultet
u Brnu, Šumarski fakultet u Zagrebu, Akademija
šumarskih znanosti i IUFRO grupe Šumski ekosustavi
i nizinski šumski ekosustavi, nositelji Klimo i Matić).
Skup je ukazao na katastrofe u Češkoj prouzročene
lošim postupkom sa šumom i njezinom sječom, što je


ko
izazvalo erozijiju
uu ii poplave