DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Za serije fotografija žiri se odlučio podjeliti prvu, dvije druge i tri treće nagrade: I. Ivanu Pleše iz Delnica za seriju Život i smrt, II. Goranu Doriću iz Stare Gradiške za Od grane do tla II. Borisu Sontacchiju iz Osijeka za seriju Kora III. Oliveru Vlainiću iz Karlovca za Šumske prikaze III. Jerku Gudcu iz Opatije za Sinfoniju jeseni III. Željku Gubijanu iz Vrbovca za Otapanje. Za pojedinačne fotografije nagrade su dobili: I. Željko Gubijan iz Vrbovca za Oči u oči s “malim zelenim” II. Hrvoje Benšić iz Bjelovara za Na kraju duge staze – svjetlo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 83 <-- 83 --> PDF |
III. Bojan Grgurić iz Lokava za Šuma lepuha, a pohvale: Goran Dorić iz Stare Gradiške za Veličanstveno poziranje Hrvoje Teo Oršanić iz Brežica (Slovenija) za Led 2 i Miodrag Tomaz iz Novske za fotografiju Začuđeni. Željko Gubijan MALA ČIGRA I MOČVARNO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA Krajem svibnja ove godine (23. 5) Hrvatska pošta je u suradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode (World Widelife Fund For Nature - WWF) izdala četiri prigodne poštanske marke s motivom male čigre, jedne od "najljepših, nejelegantnijih i najspretnijih naših čigri" (R a d0 Vi ć 2006.). Na markama koje prikazuju čigru na jajima, u letu, pri obrušavanju i na obali pri osmatranju, otisnut je logotip WWF-a, znani nam znak pande, uz suglasnost registriranog vlasnika zaštitnog znaka. Marke su izdane u sutisku u arku od 16 maraka, u ukupnoj nakladi od 200.000 (x4) primjeraka. Tiskao ih je, kao i sve naše marke do sada, ZRINSKI d.d., Čakovec, a autor im je naš poznati dizajner Dani- siikal. Mala čigra, najmanja, najelegantnija i najspretnija jel Popović iz Zagreba. naša čigra slične galebovima “Morske lastavice” vijen naniže, a u galebova usmjeren naprijed. Dok se Mala čigra (Sterna albifrons), kao i sve ostale naše galebovi pretežito hrane otpacima hrane i lešinama na čigre, podsjećaju na srodne im “morske ptice” – gale smetlištima, čigre se hrane živim plijenom i to obru bove. Od njih ih razlikujemo, jer su sitnije i znatno šavanjem i ronjenjem. Potporodica čigri (Laridae) bro lakše. Kljun je u čigri šiljat, a u galebova nešto povijen, ji oko četrdesetak vrsti (na Atlantiku i Sredozemlju 25 rep rašljast, a u galebova zarubljen. Zbog rašljastog re vrsta), rasprostranjenih na gotovo svim morima svijeta. pa te dugih i šiljatih krila zovu je još “morskom lastavi Neke od njih se zadržavaju i na slatkovodnim vodama, com”. Prilikom leta primjetno je da je u čigri kljun po |