DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 84 <-- 84 --> PDF |
uz rijeke i močvare, podalje od mora. Ptice su selice, od koje neke na selidbenom putu prevaljuju fascinantne udaljenosti. Iz literature je poznato da je arktička čigra (Sterna paradisea) prstenovana u Labradoru kod Hudsonovog zaljeva uhvaćena u Natalu na jugoistoku Afrike, savladavši put od 17.700 km kroz manje od 3 mjeseca (Giliard 1968.). Gnijezdeći se u kolonijama na obalama u području tundre potkraj ljeta, ova čigra kreće put juga sve do antarktičkog mora gdje provodi “južno” ljeto (D urre ll , 1990). Mala čigra, čija duljina tijela ne prelazi 24 cm, a masa 50–60 g, nose relativno duga krila, raspona 50–55 cm. Let joj je stoga vrlo okretan, lagan i ustrajan. Leteći 2–3 m iznad površine vode, kad opazi plijen (ribicu, račića), strelovito se obrušava za njim, zaranja i hvata ga. Ispitivanjima je utvrđeno da im se uspješ- Mala čigra u Crvenoj knjizi Prema Radoviću (2006) zimovalište malih čigri proteže se od atlantske obale zapadne Afrike pa sve do njenog krajnjeg juga te dalje uz obale Indijskog oceana na sjever do Kenije, uključujući i otočja na zapadu Indijskog oceana. Goleme su to udaljenosti koje ponavljaju dva puta godišnje, ujesen i u proljeće. Prstenovanjem je utvrđeno da mala čigra, da bi stekla dovoljno iskustva i vještine za takav let, doživi starost i do 30 i više godina. Osnovna boja svih čigri pa tako i naše male čigre je bijela sa sivim leđima i crnom kapom na glavi. Od suplemenjaka je lučimo po bijelom čelu za gniježđenja, žutim kljunom sa crnim vrhom, narančasto žutim nogama te po brzom trzavijem i lepršavijem letu. Mala čigra ima dulji kljun i brže maše krilima od močvarne nost takvog načina lova kreće od 20 do 60 %, ovisno o prozirnosti vode, valovitosti površine i sl. Osim u vodi, mala čigra lovi kukce i njihove razvojne oblike i u letu, poput lastavice, a skupljaju ih i s vegetaci . Sve pa tako i mala čigra gnijezdi u kolonijam uz rije šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima i otočićima, odronjenim starim koritima i sl. Jednom ustanovljen par ostaje zajedno duži niz godina podižući potomstvo. Gnijezdo grade na golom tlu, u pijesku, a polog im ne prelazi 3 jaja. Na jajima sjede naizmjence i ženka i mužjak, koji podjednako sudjeluju u hranjenju i brizi o ptićima. Dok su ptići posve mali, ženka ostaje s njima i grije ih cijeli dan, dok mužjak hrani nju i ptiće. Inkubacija traje 21–22 dana. Mladi počinju letjeti nakon dvadesetak dana, da bi i nakon toga ostali u obiteljskom jatu, kadu uu kolovozu/rujnu kreću put toplijeg juga ugroženih ptica Hrvatske čigre. Glasa se “kik-kik” ili “pii-i-iir”. Osim populacija malih čigri koje se gnijezde u kontinentalnom dijelu zemlje (na gornjem toku Drave, na Savi nizvodno od Zagreba), ukupno oko tridesetak parova, registrirane su i male populacije na području od sjevernog dijela zadarskog otočja do Paga. Procjena ukupne gnijezdeće populacije u nas je 60–75 parova, pa je u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (Zagreb 2003) uvrštena u kategoriju EN (ugrožene gnijezdeće populacije). Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode, a na međunarodnom planu Bernskom (dodatak II), odnosno Bonskom konvencijom (dodatak II). Dok joj na kontinentu neposredna opasnost prijeti od uređivanja riječnih korita i onečišćavanja voda, na Jadranu su populacije ugrožene zbog sve većeg pritiska turizma. Močvarne biljke ljekovitih svojstava Dva tjedna nakon pojavljivanja poštanskih maraka s malom čigrom, točnije 5. lipnja 2006. na Svjetski dan zaštite okoliša, Hrvatske pošte su u okviru Hrvatske flore pustile u promet tri marke vrednota 2,30, 2,80 i 3,50 kuna predstavivši močvarno bilje. Iz porodice lopoča (Nymphaeaceae): to su bijeli lopoč (Nymphae alba) i žuti lokvan (Nuphar luteum), a iz porodice sirištara (Gentianaceae) gorki trolist ili grčica (Menyanthes trifoliata). Sve su to vodene, močvarne biljke, koje nalazimo u mirnim i slabo tekućim vodama, od kojih su prve dvije slatkovodne zeljaste trajnice bez stabljike, dok gorski trolist iz puzana Slika 2. Omotnica prvoga dana (FDC) posvećena maloj čigri; kako su marke izdanepodanka obrasla ljuskavim listovi-u suradnji s WWF-om, svaka od njih nosi oznaku pande. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ma ima uzdignutu stabljiku i do pola metra visoku. Sve tri biljke imaju ljekovita svojstva, pa se koriste u narodnoj medicini dicini. .. Najpoznatij nas najrašireniji tiji ii i ii u uu je bijeli lopoč, čiji i do 20 cm veliki sjajno bijeli cvjetovi, uokvireni tamnozelenim listovima, izranjaju iz vode. Prednost daje sunčanim lokalitetima u stajaćim i sporo tekućim vodama, u kojima cvjeta od lipnja do rujna. Nalazimo ga na svim vodenim staništima Hrvatske, čak i na onima u kojima postupnim melioracijskim zahvatima dolazi do isušenja tih površina, budući da podnosi velike godišnje oscilacije vode. Prema popratnom prospektu, kojega potpisuje biologinja Sanja Slika 3. Na omotnici prvoga dana (FDC) posvećenoj močvarnom bilju ugrađen je detalj slike Lopoči slikarice Slave Raškaj (1889) Kovačić, podanak lopoča koristi se i kao hrana (bogat ječnika prisutno vjerovanje da podanak ove biljke je škrobom), a u Prvom svjetskom ratu služio je i kao iz“ stišava spolnu razdraženost”! vor anestetika nimfeina. I danas je u nekih (nadri) li- Gorski trolist na popisu ugroženih biljnih svojti U žutog lokvanja, kako mu i ime kazuje, na površini vode zajedno sa zelenim listovima plivaju cvjetovi žute boje. Za liječenje se koriste podanak i cvijet, a slu- Slika 4. Žuti lokvanj u cvatu na jezeru Čambina kod Repaša (Foto: A. Frković) že kao sredstva koja stežu. U narodnoj medicini uzimaju ga kao lijek protiv zubobolje, a u našem narodu i kao ljubavni napitak (K u š a n 1956). I bijeli lopoč i žuti lokvanj u nas su još uvijek relativno česte i široko rasprostranjene biljke na vodenim staništima, čijim postupnim isušenjem i one polako nestaju. Cvjetovi treće daleko prorjeđenije močvarne biljke gorskog trolista su pravilni i dvospolni, svjetlo ružičasti, skupljeni po 10 do 20 u uspravnom i vršnom grozdu. Raste u močvarama, jarcima, barama, a nalazimo ga i na cretovima. Cvjeta u svibnju i lipnju. Cijela je biljka vrlo gorkog okusa, pa je također cijenjena u narodnoj medicini. Za liječenje se pretežito koriste listovi kao “gorak lijek”, a upotrebljavaju se pri slabosti probavnog trakta, grčevima u želucu i slabosti uslijed iscrpljenosti. U prospektu nalazimo podatak da je u prošlosti gorki trolist bio vrlo cijenjen pri liječenju skorbuta, teške bolesti kao posljedice nedostatka vitamina C. Za razliku od bijelog lopoča i žutog lokvanja, gorki trolist je u nas nađen samo na petnaestak lokaliteta, pa se nalazi na popisu ugroženih biljnih svojti. I marke posvećene močvarnom bilju tiskala je Čakovečka tiskara ZRINSKI. Marke je dizajnirao Vladimir Buzolić Stegu, dizajner iz Zagreba. Marke su izdane u arcima od po 20 maraka i trima karnetima od po 10 maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC). Na omotnici je ugrađen detalj slike Lopoči slikarice Slave Raškaj (1877–1906), vlasništvo Moderne galerije u Zagrebu, a snimio ih je Goran Vranić. Alojzije Frković |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 86 <-- 86 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA ZAR I ZBOG VJETRA TREBA POSKUPJETI ELEKTRIČNA ENERGIJA? Nedavno nas je HTV Dnevnik obavijestio da električna energija u Hrvatskoj mora poskupjeti zbog izgradnje vjetrenjača (privatnih poduzetnika) za proizvodnju električne energije, da bi se kao što se navodno i u EU, i kod nas naplaćivao doprinos za izgradnju vjetrenjača. Ta “informacija” “opasno” konkurira vrlo sličnoj, u kojoj je jedan od zagovornika uvoza nuklearnog otpada iz NE Krško, za što Hrvatska nema nikakve obveze, izjavio da Hrvatska neće moći u EU ako ne izgradi odlagalište za slovenski nuklearni otpad iz NE Krško (u Sloveniji su donijeli referendumom odluku da se otpad iz NE Krško neće odlagati u Sloveniji). “Informacija” o “potrebi” poskupljenja struje iste je razine uvjerljivosti kao i ona o poskupljenju naftnih derivata zbog poskupljenja nafte u svijetu, jer u službenoj formuli NN112/2003 za određivanje njihovih cijena uopće nema cijene nafte. Spomenute “informacije” o nevoljama koje nas očekuju kada Hrvatska uđe u Europu nisu dobre za pozitivno izjašnjavanje stanovništva za ulazak u EU i ne pridonose nastojanjima onih političara koji se zalažu za ulazak u EU. Tome ne ide u prilog niti podatak o velikim troškovima članstva Hrvatske u EU. Godišnji rashodi za članstvo u EU su za 2,64 milijarde kuna veći od eventualnih prihoda (novac iz fondova EU) što piše u publikaciji u izdanju Instituta za javne financije. Za usporedbu godišnje štete od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj su oko 1,5 milijardi kuna. Političar, dugo godina jedan od glavnih kreatora energetske politike u Hrvatskoj (http://www.croinfo.com/3Gospodr/Energetska_politika/ 06/Projekt_Razaranja_Energetike.html), zbog koje su cijene energenata u Hrvatskoj prekomjerno visoke u odnosu na kupovnu moć stanovnika – Granić, poznat po svojim izjavama da su cijene energenata u Hrvatskoj socijalne, ponovno je rekao na HTV-u da su cijene električne energije socijalne i da moraju biti tržišne, odnosno više nego su sada. I sada su u odnosu na kupovnu moć stanovnika osjetno više nego u zemljama Europe. Evo kako na njih utječe spomenuto “tržište”: Prema podacima ministarstva gospodarstva (http://www.mingorp.hr/UserDocsImages/0611-HRVEUH- 04-FINAL.pdf) u 2003. godini Hrvatska je predala potrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijarde kWh. Kako ministarstvo kao potrošnju uključuje i onu koju su potrošile same elektrane za proizvodnju struje – 0,606 milijarde kWh, stvarna neto potrošnja struje (ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je manja i iznosi 13,417 milijardi kWh. Ukupni gubici električne energije od elektrana do potrošača (prijenos i distribucija) su prema podacima Ministarstva te godine bili 2,543 milijardi kWh. Stoga je ukupno izgubljeno (gubici prijenosa i distribucije uvećani za samopotrošnju elektrana) 3,149 milijardi kWh. Ta proizvedena, a zatim izgubljena električna energija čini u odnosu na neto električnu energiju predanu potrošačima vrlo visokih 23,5% (3,149/13,417). U zapadnoeuropskim zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak godina 7 – 8 % električne energije predane potrošačima (prema: ECE Committee on Electric Power: The Electric Power Situation in the ECE Region in 1986, April 1988 i “International Energy Annual” Ministarstva energetike SAD – DOE USA, Washington) i trend im je smanjivanja. Radi usporedbe sa spomenutim gubicima treba navesti da je cijela industrija u Hrvatskoj te godine potrošila svega 3,133 milijardi kWh. Dakle gubici u HEP-u i njegovoj elektromreži su veći nego potrošnja cjelokupne hrvatske industrije. Pojedinih (kišnih) godina spomenuti gubici čak su veći od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana (bez toplana) u Hrvatskoj. Sva kućanstva u Hrvatskoj su 2003. potrošila 5,694 milijardi kWh, odnosno gubici su veći od polovine cjelokupne potrošnje električne energije u kućanstvima, a sada se teret tog “tržišnog” rada i nadalje želi prelamati još višim cijenama električne energije na kućanstvima – zbog nečijih vjetrova. Ovi golemi gubici struje utječu na prekomjerno visoku cijenu struje za kućanstva – osjetno je poskupljuju, jer osim potrošnje 5,694 kućanstva moraju platiti i izgubljene 3,149 milijarde kWh. Vrijedi spomenuti da je sav preostali iskoristivi hidropotencijal za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj oko 3 milijarde kWh, odnosno da se izgradnjom svih mogućih novih hidroelektrana ne bi uspjelo proizvesti električne energije toliko koliko se u HEP-u izgubi. Spomenuto pokazuje o kakvom se “tržišnom” poslovanju radi. Smanjivanjem gubitaka na razinu koja je poodavno bila u Europi, uštedjelo bi se više od dvije trećine izgubljene energije odnosno više od 2 milijarde kWh. Proizvodnjom, a zatim prekomjerno nepotrebno izgubljenom električnom energijom, ako se proizvodi u termoelektranama, zagađuje se okoliš, no zanimljivo je da se tzv. zelene udruge u Hrvatskoj protiv toga ne bune, a žele struju iz vjetroelektrana. Uz tolike gubitke struje političari u Hrvatskoj, kako bi stekli političke bodove onih koji su stvarno zabrinuti za okoliš, fantaziraju o izgradnji vjetrenjača koje danas u svijetu (zajedno sa geotermalnim i solarnim elektranama), proizvode manje od 0,5 % ukupno proizvedene umre |