DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 84     <-- 84 -->        PDF

uz rijeke i močvare, podalje od mora. Ptice su selice,
od koje neke na selidbenom putu prevaljuju fascinantne
udaljenosti. Iz literature je poznato da je arktička
čigra (Sterna paradisea) prstenovana u Labradoru kod
Hudsonovog zaljeva uhvaćena u Natalu na jugoistoku
Afrike, savladavši put od 17.700 km kroz manje od 3
mjeseca (Giliard 1968.). Gnijezdeći se u kolonijama
na obalama u području tundre potkraj ljeta, ova čigra
kreće put juga sve do antarktičkog mora gdje provodi
“južno” ljeto (D urre ll , 1990).


Mala čigra, čija duljina tijela ne prelazi 24 cm, a
masa 50–60 g, nose relativno duga krila, raspona
50–55 cm. Let joj je stoga vrlo okretan, lagan i ustrajan.
Leteći 2–3 m iznad površine vode, kad opazi plijen
(ribicu, račića), strelovito se obrušava za njim, zaranja
i hvata ga. Ispitivanjima je utvrđeno da im se uspješ-


Mala čigra u Crvenoj knjizi
Prema Radoviću (2006) zimovalište malih čigri
proteže se od atlantske obale zapadne Afrike pa sve do
njenog krajnjeg juga te dalje uz obale Indijskog oceana
na sjever do Kenije, uključujući i otočja na zapadu Indijskog
oceana. Goleme su to udaljenosti koje ponavljaju
dva puta godišnje, ujesen i u proljeće. Prstenovanjem
je utvrđeno da mala čigra, da bi stekla dovoljno
iskustva i vještine za takav let, doživi starost i do 30 i
više godina.
Osnovna boja svih čigri pa tako i naše male čigre je
bijela sa sivim leđima i crnom kapom na glavi. Od suplemenjaka
je lučimo po bijelom čelu za gniježđenja,
žutim kljunom sa crnim vrhom, narančasto žutim nogama
te po brzom trzavijem i lepršavijem letu. Mala
čigra ima dulji kljun i brže maše krilima od močvarne


nost takvog načina lova kreće od 20 do 60 %, ovisno o
prozirnosti vode, valovitosti površine i sl. Osim u vodi,
mala čigra lovi kukce i njihove razvojne oblike i u letu,
poput lastavice, a skupljaju ih i s vegetaci . Sve
pa tako i mala čigra gnijezdi u kolonijam uz rije
šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima i otočićima,
odronjenim starim koritima i sl. Jednom ustanovljen
par ostaje zajedno duži niz godina podižući potomstvo.
Gnijezdo grade na golom tlu, u pijesku, a polog im ne
prelazi 3 jaja. Na jajima sjede naizmjence i ženka i
mužjak, koji podjednako sudjeluju u hranjenju i brizi o
ptićima. Dok su ptići posve mali, ženka ostaje s njima i
grije ih cijeli dan, dok mužjak hrani nju i ptiće. Inkubacija
traje 21–22 dana. Mladi počinju letjeti nakon dvadesetak
dana, da bi i nakon toga ostali u obiteljskom jatu,
kadu
uu kolovozu/rujnu kreću put toplijeg juga


ugroženih ptica Hrvatske
čigre. Glasa se “kik-kik” ili “pii-i-iir”. Osim populacija
malih čigri koje se gnijezde u kontinentalnom dijelu
zemlje (na gornjem toku Drave, na Savi nizvodno od
Zagreba), ukupno oko tridesetak parova, registrirane
su i male populacije na području od sjevernog dijela
zadarskog otočja do Paga. Procjena ukupne gnijezdeće
populacije u nas je 60–75 parova, pa je u Crvenoj knjizi
ugroženih ptica Hrvatske (Zagreb 2003) uvrštena u
kategoriju EN (ugrožene gnijezdeće populacije). Zaštićena
je Zakonom o zaštiti prirode, a na međunarodnom
planu Bernskom (dodatak II), odnosno Bonskom konvencijom
(dodatak II). Dok joj na kontinentu neposredna
opasnost prijeti od uređivanja riječnih korita i onečišćavanja
voda, na Jadranu su populacije ugrožene
zbog sve većeg pritiska turizma.


Močvarne biljke ljekovitih svojstava


Dva tjedna nakon pojavljivanja
poštanskih maraka s malom čigrom,
točnije 5. lipnja 2006. na Svjetski
dan zaštite okoliša, Hrvatske pošte
su u okviru Hrvatske flore pustile u
promet tri marke vrednota 2,30,
2,80 i 3,50 kuna predstavivši močvarno
bilje. Iz porodice lopoča
(Nymphaeaceae): to su bijeli lopoč
(Nymphae alba) i žuti lokvan (Nuphar
luteum), a iz porodice sirištara
(Gentianaceae) gorki trolist ili
grčica (Menyanthes trifoliata). Sve
su to vodene, močvarne biljke, koje
nalazimo u mirnim i slabo tekućim
vodama, od kojih su prve dvije slatkovodne
zeljaste trajnice bez stabljike,
dok gorski trolist iz puzana


Slika 2. Omotnica prvoga dana (FDC) posvećena maloj čigri; kako su marke izdanepodanka obrasla ljuskavim listovi-u suradnji s WWF-om, svaka od njih nosi oznaku pande.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ma ima uzdignutu stabljiku i do pola
metra visoku. Sve tri biljke imaju
ljekovita svojstva, pa se koriste u
narodnoj medicini


dicini.
..
Najpoznatij nas najrašireniji


tiji
ii i
ii u
uu
je bijeli lopoč, čiji i do 20 cm veliki
sjajno bijeli cvjetovi, uokvireni
tamnozelenim listovima, izranjaju
iz vode. Prednost daje sunčanim lokalitetima
u stajaćim i sporo tekućim
vodama, u kojima cvjeta od lipnja
do rujna. Nalazimo ga na svim
vodenim staništima Hrvatske, čak i
na onima u kojima postupnim melioracijskim
zahvatima dolazi do
isušenja tih površina, budući da
podnosi velike godišnje oscilacije
vode. Prema popratnom prospektu,
kojega potpisuje biologinja Sanja


Slika 3. Na omotnici prvoga dana (FDC) posvećenoj močvarnom bilju ugrađen je detalj
slike Lopoči slikarice Slave Raškaj (1889)


Kovačić, podanak lopoča koristi se i kao hrana (bogat ječnika prisutno vjerovanje da podanak ove biljke
je škrobom), a u Prvom svjetskom ratu služio je i kao iz“
stišava spolnu razdraženost”!
vor anestetika nimfeina. I danas je u nekih (nadri) li-


Gorski trolist na popisu ugroženih biljnih svojti


U žutog lokvanja, kako mu i ime kazuje, na površini
vode zajedno sa zelenim listovima plivaju cvjetovi
žute boje. Za liječenje se koriste podanak i cvijet, a slu-


Slika 4. Žuti lokvanj u cvatu na jezeru Čambina kod Repaša
(Foto: A. Frković)


že kao sredstva koja stežu. U narodnoj medicini uzimaju
ga kao lijek protiv zubobolje, a u našem narodu i
kao ljubavni napitak (K u š a n 1956). I bijeli lopoč i
žuti lokvanj u nas su još uvijek relativno česte i široko
rasprostranjene biljke na vodenim staništima, čijim
postupnim isušenjem i one polako nestaju. Cvjetovi
treće daleko prorjeđenije močvarne biljke gorskog trolista
su pravilni i dvospolni, svjetlo ružičasti, skupljeni
po 10 do 20 u uspravnom i vršnom grozdu. Raste u
močvarama, jarcima, barama, a nalazimo ga i na cretovima.
Cvjeta u svibnju i lipnju. Cijela je biljka vrlo
gorkog okusa, pa je također cijenjena u narodnoj medicini.
Za liječenje se pretežito koriste listovi kao “gorak
lijek”, a upotrebljavaju se pri slabosti probavnog trakta,
grčevima u želucu i slabosti uslijed iscrpljenosti. U
prospektu nalazimo podatak da je u prošlosti gorki trolist
bio vrlo cijenjen pri liječenju skorbuta, teške bolesti
kao posljedice nedostatka vitamina C. Za razliku od
bijelog lopoča i žutog lokvanja, gorki trolist je u nas
nađen samo na petnaestak lokaliteta, pa se nalazi na
popisu ugroženih biljnih svojti.


I marke posvećene močvarnom bilju tiskala je
Čakovečka tiskara ZRINSKI. Marke je dizajnirao Vladimir
Buzolić Stegu, dizajner iz Zagreba. Marke su
izdane u arcima od po 20 maraka i trima karnetima od
po 10 maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana
(FDC). Na omotnici je ugrađen detalj slike Lopoči slikarice
Slave Raškaj (1877–1906), vlasništvo Moderne
galerije u Zagrebu, a snimio ih je Goran Vranić.


Alojzije Frković




ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 86     <-- 86 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


ZAR I ZBOG VJETRA TREBA POSKUPJETI
ELEKTRIČNA ENERGIJA?


Nedavno nas je HTV Dnevnik obavijestio da električna
energija u Hrvatskoj mora poskupjeti zbog izgradnje
vjetrenjača (privatnih poduzetnika) za proizvodnju
električne energije, da bi se kao što se navodno i
u EU, i kod nas naplaćivao doprinos za izgradnju vjetrenjača.
Ta “informacija” “opasno” konkurira vrlo sličnoj,
u kojoj je jedan od zagovornika uvoza nuklearnog
otpada iz NE Krško, za što Hrvatska nema nikakve obveze,
izjavio da Hrvatska neće moći u EU ako ne izgradi
odlagalište za slovenski nuklearni otpad iz NE Krško
(u Sloveniji su donijeli referendumom odluku da se otpad
iz NE Krško neće odlagati u Sloveniji). “Informacija”
o “potrebi” poskupljenja struje iste je razine uvjerljivosti
kao i ona o poskupljenju naftnih derivata zbog
poskupljenja nafte u svijetu, jer u službenoj formuli
NN112/2003 za određivanje njihovih cijena uopće nema
cijene nafte. Spomenute “informacije” o nevoljama
koje nas očekuju kada Hrvatska uđe u Europu nisu dobre
za pozitivno izjašnjavanje stanovništva za ulazak u
EU i ne pridonose nastojanjima onih političara koji se
zalažu za ulazak u EU. Tome ne ide u prilog niti podatak
o velikim troškovima članstva Hrvatske u EU. Godišnji
rashodi za članstvo u EU su za 2,64 milijarde kuna
veći od eventualnih prihoda (novac iz fondova EU)
što piše u publikaciji u izdanju Instituta za javne financije.
Za usporedbu godišnje štete od elementarnih nepogoda
u Hrvatskoj su oko 1,5 milijardi kuna.


Političar, dugo godina jedan od glavnih kreatora
energetske politike u Hrvatskoj
(http://www.croinfo.com/3Gospodr/Energetska_politika/
06/Projekt_Razaranja_Energetike.html), zbog koje
su cijene energenata u Hrvatskoj prekomjerno visoke u
odnosu na kupovnu moć stanovnika – Granić, poznat
po svojim izjavama da su cijene energenata u Hrvatskoj
socijalne, ponovno je rekao na HTV-u da su cijene
električne energije socijalne i da moraju biti tržišne,
odnosno više nego su sada. I sada su u odnosu na kupovnu
moć stanovnika osjetno više nego u zemljama
Europe. Evo kako na njih utječe spomenuto “tržište”:


Prema podacima ministarstva gospodarstva
(http://www.mingorp.hr/UserDocsImages/0611-HRVEUH-
04-FINAL.pdf) u 2003. godini Hrvatska je predala
potrošačima (neto potrošnja) 14,023 milijarde
kWh. Kako ministarstvo kao potrošnju uključuje i onu
koju su potrošile same elektrane za proizvodnju struje


– 0,606 milijarde kWh, stvarna neto potrošnja struje
(ako se obračunava kao u razvijenim zemljama) je manja
i iznosi 13,417 milijardi kWh. Ukupni gubici
električne energije od elektrana do potrošača (prijenos
i distribucija) su prema podacima Ministarstva te godine
bili 2,543 milijardi kWh. Stoga je ukupno izgubljeno
(gubici prijenosa i distribucije uvećani za samopotrošnju
elektrana) 3,149 milijardi kWh. Ta proizvedena,
a zatim izgubljena električna energija čini u odnosu
na neto električnu energiju predanu potrošačima vrlo
visokih 23,5% (3,149/13,417). U zapadnoeuropskim
zemljama gubici i samopotrošnja bili su još prije dvadesetak
godina 7 – 8 % električne energije predane potrošačima
(prema: ECE Committee on Electric Power:
The Electric Power Situation in the ECE Region in
1986, April 1988 i “International Energy Annual” Ministarstva
energetike SAD – DOE USA, Washington) i
trend im je smanjivanja. Radi usporedbe sa spomenutim
gubicima treba navesti da je cijela industrija u Hrvatskoj
te godine potrošila svega 3,133 milijardi
kWh. Dakle gubici u HEP-u i njegovoj elektromreži su
veći nego potrošnja cjelokupne hrvatske industrije.
Pojedinih (kišnih) godina spomenuti gubici čak su veći
od ukupne proizvodnje struje svih termoelektrana
(bez toplana) u Hrvatskoj. Sva kućanstva u Hrvatskoj
su 2003. potrošila 5,694 milijardi kWh, odnosno gubici
su veći od polovine cjelokupne potrošnje električne
energije u kućanstvima, a sada se teret tog “tržišnog”
rada i nadalje želi prelamati još višim cijenama električne
energije na kućanstvima – zbog nečijih vjetrova.
Ovi golemi gubici struje utječu na prekomjerno visoku
cijenu struje za kućanstva – osjetno je poskupljuju, jer
osim potrošnje 5,694 kućanstva moraju platiti i izgubljene
3,149 milijarde kWh. Vrijedi spomenuti da je
sav preostali iskoristivi hidropotencijal za proizvodnju
električne energije u Hrvatskoj oko 3 milijarde kWh,
odnosno da se izgradnjom svih mogućih novih hidroelektrana
ne bi uspjelo proizvesti električne energije
toliko koliko se u HEP-u izgubi. Spomenuto pokazuje


o kakvom se “tržišnom” poslovanju radi.
Smanjivanjem gubitaka na razinu koja je poodavno
bila u Europi, uštedjelo bi se više od dvije trećine izgubljene
energije odnosno više od 2 milijarde kWh.
Proizvodnjom, a zatim prekomjerno nepotrebno izgubljenom
električnom energijom, ako se proizvodi u termoelektranama,
zagađuje se okoliš, no zanimljivo je
da se tzv. zelene udruge u Hrvatskoj protiv toga ne bune,
a žele struju iz vjetroelektrana. Uz tolike gubitke
struje političari u Hrvatskoj, kako bi stekli političke
bodove onih koji su stvarno zabrinuti za okoliš, fantaziraju
o izgradnji vjetrenjača koje danas u svijetu
(zajedno sa geotermalnim i solarnim elektranama),
proizvode manje od 0,5 % ukupno proizvedene umre