DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Program preuređenja Eminovačke šume u gradski park razradio je autor ovog napisa, dok će projektnu dokumentaciju pribaviti i provedbene planove načiniti stručnjaci Hrvatskih šuma već prema svojoj specijalnosti. Oblikovanje parka obavit će uglavnom djelatnici požeške podružnice. U Upravi šuma Podružnici Pože ga jedan je od najvećih šumskih rasadnika u Hrvatskoj. Rasadnik Hajderovac osim šumskih sadnica proizvodi znatan asortiman hortikulture, pod nadzorom dipl. ing. Milana Žgele, koji je početno iskustvo stekao u poznatom hortikulturnom poduzeću “Bjelovarski vrt” u Bjelovaru. Također imamo dugu tradiciju u šumskom građevinarstvu i raspolažemo potrebnom građevinskom mehanizacijom za ovaj zahvat. U našoj Upravi radi i ekipa talentiranih djelatnika za izradu najrazličitije drvne galanterije, vrtnog namještaja i objekata. Njihovi proizvodi već su viđeni na mnogim hortikulturnim manifestacijama širom Hrvatske, gdje su i dobili više priznanja. Dakle, šumarska struka ponovno ima priliku dokazati svoju svestranost. Prethodno bi trebalo prirediti javni uvid i raspravu. Nadamo se da će se među prvima odazvati i uključiti u problematiku tvorci prostornih planova Požeštine. Nakon ishođenja potrebnih dozvola Županija bi trebala ovaj predio proglasiti park-šumom. Očekujemo i prihvaćamo sve dobronamjerne primjedbe i sugestije za uspješnu realizaciju ovog projekta. Za odjel 37 koji je predviđen za preuređenje u park šumu dati su u Osnovi gospodarenja u gospodarske jedinice “Poljadijske šume” sljedeći podaci: uređajni razred – šuma za odmor i rekreaciju; nadmorska visina 140–150 m; južno-jugoistočna ekspozicija; tip tla: eutrično smeđe tlo – hipoglej; odsjek a, najzanimljiviji dio za željenu namjenu ima površinu 27,77 ha; starost 120 g.; omjer smjese: lužnjak 99 %, divlja trešnja 1 %, bonitet II, sklop nepotpun, obrast 0,7. Opis staništa i sastojine: Sastojina hrasta lužnjaka iz sjemena, osrednje kakvoće i trajno prekinutog sklopa. Stabla lužnjaka velikih su dimenzija, sa širokim i rijetkim krošnjama. Osim glavne etaže, druge etaže ne postoje. Prizemni sloj je bujan, kao i sloj grmlja. Teren je zaravnjen na dubokom, vlažnom, humusnom tlu koje je obilno prekriveno slojem listinca. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 90 <-- 90 --> PDF |
U okruženju šume smješten je dojmljiv ribnjak, o kojem se vrlo dobro brine Športsko ribolovno društvo “Šaran” iz Požege. Oveća vodena akumulacija čini ovo mjesto još primamljivijim za buduću svrhu. Ovakvo sadašnje stanje čini taj predio stabilnom cjelinom i trebat će voditi računa da se ne naruši prirodna ravnoteža urbanizacijom okoline, ali i našim planiranim zahvatom. U sloju drveća dominantan je udio hrasta lužnjaka, nadaleko čuvene slavonske vrste drveta. Prema prof. Branimiru Pr p ić u 3, izravan čimbenik uspijevanja hrasta lužnjaka je voda, koja bilo da je ispod minimuma, ili iznad maksimuma, izaziva fiziološko slabljenje, a vrlo često i njegovo ugibanje. Među vrstama drveća nizinskih šuma hrast lužnjak pripada u najosjetljivije. Danas je u Hrvatskoj ugroženo 30 % stabala hrasta lužnjaka, koji će se osušiti prije gospodarske zrelosti. Klimatske ekscese, sušu i vrlo vlažne godine hrast lužnjak preživljava, dok vodotehnički zahvati u šumoviti nizinski prostor donose nagle promjene te izazivaju naglo propadanje u svim šumskim ekosustavima. U konkretnim prilikama vodoopskrba drveća je u potpunosti riješena dugogodišnjom prilagodbom korijenja drveća postojećim vodnim odnosima koje smatramo optimalnim. S velikom vjerojatnošću se može tvrditi da gotovo svako stablo, a najmanje skupina stabala, ima svoj način opskrbe vodom i to pretežito podzemnom. Eminovci postaju uskoro prigradsko naselje, od Požege dijelit će ih samo park šuma Želimo li očuvati ovu šumu, potrebno je zadržati sadašnje stanje vodnih odnosa. Dakle, preuređenje je vrlo zahtjevan i dugoročan posao, ali za šumarsku struku neodoljiv izazov. Postoji i problem, jer se unutar cjelovitog šumskog kompleksa nalazi enklava koja nije vlasništvo Republike Hrvatske i nije obuhvaćeno gospodarenjem Hrvatskih šuma. Radi se o livadi koja se odlično uklapa u okruženje:”... jer nema ljepšeg dječjeg igrališta od travnjaka veselo okružena brojnim pticama i raznolikom uresnom vegetacijom na kojemu se djeca mogu poigrati” – piše nadalje naš kolega, uvaženi parkovni arhitekt g. Kiš. Cvjetna livada u šumi Dakle, za ovaj dio trebalo bi urediti imovinskopravne odnose. Nadamo se da će ovu našu akciju podržati i gradsko i županijsko poglavarstvo te se uključiti u rješavanje ovakvih problema. Smatramo da je ovaj zahvat u prostoru u skladu s provođenjem FSC certifikacije šuma. Naime, potvrđuje to i nadzorni pregled koji je u UŠP Požega početkom listopada obavio dipl. ing. Branko Meštrić, pomoćnik glavnog koordinatora za FSC. Tom prigodom dana je preporuka da požeška podružnica HŠ treba razvijati suradnju s pojedinim udrugama i s ostalim organizacijama na svom području, koje su povezane s gospodarenjem šumama, s ciljem da se one upoznaju s načinom i tehnikom u gospodarenju šumom, kako bi se umanjili nesporazumi koji najčešće nastaju zbog nerazumijevanja. Budući park je odjel 37 (cijeli ili dio) gospodarske jedinice “Poljadijske šume”. Ovaj odjel je i prilikom izrade Osnove gospodarenja okarakteriziran kao šuma za odmor i rekreaciju. Komisija Ministarstva, poljopri 3 Prof. dr. sc. Branimir Prpić, dugogodišnji redoviti profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. U stručnom i znanstvenom radu Ovo je tek početak početka, no vjerujemo da će i ovaj ambiciozni bavi se posebno ekologijom šuma i biologijom šumskog drveća. šumarski pothvat trajne vrijednosti biti uspješno realiziran 261 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 91 <-- 91 --> PDF |
vrede i šumarstva pri odobrenju Osnove gospodarenja 1994. godine prihvatilo je tu ideju. Nakon toga izradili smo Program uređenja park-šume i izgradnje objekata za organiziranu rekreaciju građana i obrazovanje svih uzrasta naše mladeži u prirodi. Šuma se nalazi uz asfaltnu cestu na izlasku iz Požege prema Našicama i Osijeku, a prije sela Eminovci. Do nje se može stići pješice, ali i autobusom koji prometuje tom relacijom i, naravno, vlastitim automobilom, motociklom i biciklom. Zbog toga bi trebalo urediti dovoljno veliko parkiralište s pratećim sadržajima, kojima dodajemo autobusnu postaju. Nadalje, nužno je izgraditi nogostup od raskrižja Osječke ulice i obilaznice, a po mogućnosti i biciklističku stazu. Jedan od prvih zahvata je projektiranje i uređenje prikladnog i ugodnog šetališta. U tu svrhu zadržala bi se većina postojećih šumskih puteva kroz odjel koji bi se međusobno pospajali. To bi ujedno bila osnovica za raspored drugih sadržaja tijekom oblikovanja ovog prostora. Programom je predviđena izgradnja dječjeg igrališta, šumske učionice, nadstrešnice za igru i zaklona. U budućnosti pokazao bi se vjerojatno interes za ugostiteljskim objektom. No, za sada bi se izgradili obavijesni panoi za predstavljanje sadržaja i zanimljivosti Eminovačke šume, te “šumski namještaj”, odnosno klupe i stolovi. Potrebno je osigurati pitku vodu u obliku rustikalno uređenog bunara i postaviti košare za otpatke. Naravno, dok se ne pojavi ugostiteljski objekt, treba planirati i nužnik. Od ostalih sadržaja naći će se ovdje kućice za ptice, mostići preko jaraka, izlaz nad vodom, ognjišta, oblice nacijepljene gljivama itd. Naći će tu svoje mjesto i poligon za natjecanje šumskih radnika. U svrhu uređenja parka potrebno je provesti sanaciju postojećih sastojina i to: – uklanjanjem suhih stabala ili suhih dijelova stabala – uklanjanjem nepoželjnih primjeraka ili vrsta – pripremom staništa za unošenje novih biljaka. Predstoji unošenje biljaka, to jest oblikovanje botaničkog parka, kao najvažniji i najstručniji rad. Postoji mnogo knjiga, studija i napisa o parkovnoj arhitekturi koje će trebati obilno koristiti. Izbor sadržaja koji ćemo uklopiti u budući perivoj vrlo je raznolik i trebat će ga vrlo pomno odabrati da ne narušimo postojeći sklad Smatramo da naši mladi naraštaji trebaju upoznati šumu od nejake nježnosti do impozantne snage i čvrstoće Delikatnost ovog posla pokušat ću ilustrirati citatom iz članaka naših profesora dr. sc. K l e p ca 4 i dr. sc. Meštrovića 5, koji su se nakon našeg mentora, pok. Zvonka Badovinca 6 bavili ovom tematikom na Šumarskom fakultetu u Zagrebu: “Velika raznolikost boja koje posjeduju cvjetovi, listovi, plodovi, grane i grančice pojedinih grmova i stabala daju šumaru i hortikulturnom dizajneru velike mogućnosti u estetskom oblikovanju pejzaža, utoliko više što pojedine vrste cvatu i fruktificiraju u različito vrijeme. Dakako da estetsko korištenje vegetacije treba biti u skladu s ostalim funkcijama vegetacije, koje se od nje traže. Bilo kako bilo, čovjek voli raznolikost boja, s time da u svako doba može naći po neki cvijet. Zato je potrebno izvršiti kombinaciju vrsta drveća i grmlja, imajući pred očima vrijeme cvatnje, boju i ostale karakteristike. Od svih elemenata koji se upotrebljavaju u arhitekturi ili građevinarstvu uređenja okoliša, biljke su naj- Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac. Prof. dr .sc. Šime Meštrović, umirovljeni profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 6 Zvonko Badovinac, dipl. ing. šum., vrtni arhitekt – predavao parkiranje i ozeljenjavane na Šum. fak. 1955. – 1996. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 92 <-- 92 --> PDF |
dinamičnije. To su elementi koji se stalno mijenjaju u svom obliku. Tijekom dana oni su obasjani suncem, a po noći eventualno umjetnom rasvjetom. Tijekom godine vidimo ih u različitim aspektima s lišćem, bez lišća, u cvatu, s plodovima i bez njih. Biljke, kao i ljudi i životinje, prolaze kroz ciklus rađanja, rastenja, odumiranja i smrti. Postoji, također, svojstvena dinamika biljaka u njezinom okolišu. Biljke se giblju pod utjecajem vjetra, one reflektiraju sunčane trake, one se sjaju od kapljica kiše, one se smrzavaju od mraza i snijega, da bi se opet probudile i oživjele u proljeće.” Zlatko Lisjak, dipl. ing. šum. Rukovoditelj odjela za ekologiju UŠP Požega (Izvor slika: D. Krakar, Z. Lisjak, arhiva) PROLJEĆE U SAMOBORSKOM GORJU I ŽUMBERKU U Samoborsko gorje i Žumberak navraćao sam mnogo puta, ali nikad tako rano, u vrijeme kad je kalendarski tek završila zima. Svaki put bih s posebnim oduševljenjem doživljavao tu zanosnu prirodu Samo ooborskog gorja u bujnom zelenilu šuma i travnjaka i u onom toliko značajnom i prepoznatljivom uzgibanom, dinamičnom reljefu i s onim malim i mnogobrojnim i skoro opustjelim naseljima od kojih nikad nisam mogao prepoznati koje je ljepše od kojega. Ovaj put to rano proljeće došlo je kao da se prikralo. Kraj je mjeseca ožujka, toplina dana nalikuje onoj u mjesecu svibnju, a na prostorima oko Dragonoša i Šipačkog Brijega još velike gomile snijega. Sa strmih obronaka oko Malog Lipovca toči se preko livada u bezbroj slapova sniježnica, a iz stamene stijene kamenoloma kod Smerovišća i Šoićeve kuće izbija jaki mlaz nekog kratkotrajnog izvora i slijeva se niz stijene u obližnju mlaku. Šuma nije olistala pa su vidici široki, prozračni, a modro nebo u velikoj je opreci prema svijetlosivim travnatim površinama bregova čiji je biljni zaostao pokrivač još prilegnut uz tlo od velikih snjegova i ne bi se moglo kazati po njihovom izgledu kako se približilo ono doba kad i biljke i životinje kreću u novi životni ciklus. Kao svijetla srebrna nepravilna traka s visova se obrušavaju mlazovi vode s mnogim malim bukovima i hitaju prema potocima u dolini. Ali kada zavirimo uz pristranke bregova, kada obiđemo bila ne- Slika 2. Cmkasta sasa iz okolice Tomaševaca Slika 1. Proljeće u okolici Kravljaka Slika 3. Livada jaglaca |