DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2006 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Z. Cerovečki: Seslerio sadlerianae-Ostryetum Cerovečki ass. nov. (Ostryo-Carpinion orientalis Ht. 1959) . Šumarski list br. 5–6, CXXX (2006), 175-181 kserotermih vrsta, koje su znatnije zastupljene na prisojnim položajima, a tu možemo spomenuti u sloju drveća hrast medunac (Quercus pubescens) te u sloju niskog rašća Antericum ramosum i Polygonatum odoratum. Svojstvene vrste sveze Ostryo-Carpinion orientalis i reda Quercetalia pubescentis-petraeae, jednoliko su zastupljene u obje subasocijacije. U sloju drveća, posebice se ističe crni grab (Ostrya carpinifolia), koji je ujedno glavni edifikator tog sloja, a uz njega velikom stalnošću, ali znatno manjom pokrovnošću ističe se crni jasen (Fraxinus ornus). U sloju drveća nalazi se i mukinja (Sorbus austriaca), koja je razmjerno rijetka u subas. quercetosum pubescentis, međutim u subas. ostryetosum carpinifoliae zastupljena je u svim fitocenološkim snimkama te bi ju mogli shvatiti i kao slabu diferencijalnu vrstu potonje subasocijacije. U sloju grmlja, dobro je zastupljen samo drijen (Cornus mas), a u sloju niskog rašća većom se prezentnošću od ostalih vrsta ističu Vincetoxicum hyrundinaria, Melitis melisophyllum, Convallaria majalis i Tanacetum corymbosum. Svojstvene vrste reda Fagetalia sylvaticae i razreda Querco-Fagetea slabije su zastupljene u sloju drveća i grmlja. Nazočnošću se ističe samo malolisna lipa (Tilia RAZLUČIVANJE ASOCIJACIJE Šumu crnoga graba i sadleranove šašike razlučili smo u dvije subasocijacije. Na temelju florističkog sastava prikazanog u tablici 1 možemo zaključiti da su u subasocijaciji quercetosum pubescentis više zastupljeni termofilni elementi razreda Rhamno-Prunetea, Erico- Pinetea te Festuco-Brometea u odnosu na subasocijaciju ostryetosum carpinifoliae, gdje prevladavaju mezofilniji elementi reda Fagetalia sylvaticae i razreda Querco-Fagetea. Također je utvrđeno da je subasocijacija s hrastom meduncem termofilnija u odnosu na subas. ostryetosum carpinifoliae, a razvija se na prisojnim položajima izloženim jugu i jugozapadu, a rjeđe cordata) u sloju drveća, te Rosa arvensis i Staphylea pinnata u sloju grmlja. Mnogo bolje je razvijen sloj niskog rašća u kojem se posebno ističu Hepatica nobilis, Galium sylvaticum, Cyclamen purpurascens, Melica uniflora i Mercurialis perennis. Među pratilicama se nazočnošću u sloju grmlja dobro ističu termofilni elementi razreda Rhamno-Prunetea. Tu se posebno ističe Rhamnus catharticus, koji je iako vrlo rijetko zastupljen i u sloju drveća. Kao što se uočava iz tablice 1, zastupljenost elemenata razreda Erico-Pinetea i Festuco-Brometea je neznatna u sloju grmlja, međutim vrlo dobra je u sloju niskog rašća, a posebice u subas. quercetosum pubescentis, gdje se posebno ističu Laserpitium siler, Carex alba, Galium lucidum, Buphthalmum salicifolium, Euphorbia ciparisias, Cardaminopsis arenosa, Festuca valesiaca, Teucrium chamaedrys i dr. Elementi reda Quercetalia robori-petraeae su slabije zastupljeni, ali dolaze jednoliko u obje subasocijacije, posebno Melampyrum pratense subsp. vulgatum. Od ostalih vrsta koje dolaze u našoj asocijaciji, nazočnošću se ističu, Moehringia muscosa, Asplenium trichomanes, Origanum vulgare i dr. – Distinguished the association sjeverozapadu. Za razliku od te termofilnije subasocijacije, tipična se razvija na hladnijim položajima sjeverne i sjeveroistočne ekspozicije, a samo u jednom slučaju je utvrđena izloženost istoku. Na onim staništima gdje su ekološki uvjeti omogućili progresivan razvoj subas. quercetosum pubescentis razvija se u as. Querco-Ostryetum carpinifoliae, a subas. ostryetosum u as. Ostryo-Fagetum. Lijepe primjere progresivne sukcesije možemo vidjeti na Strahinjščici (Židovski grad). SINEKOLOŠKO SINGENETSKI ODNOSI Synecologyc and singenetic relations Sastojine as. Seslerio sadlerianae-Ostryetum, razvijaju se na nadmorskim visinama od 340 do 650 m, gdje nastavaju najčešće južne ili jugozapadne (Subas. quercetosum pubescentis) te sjeverne ili sjeveroistočne položaje (Subas. ostryetosum carpinifoliae). Tla su dosta plitka (8 do 20 cm), a razvijaju se povrh dolomitne litološke podloge ili dolomitiziranih vapnenaca. Izrazito su skeletna te gusto isprepletena korijenjem sadleranove šašike, koja ima izuzetno važnu ulogu za razvoj tla, kao i njegovu zaštitu od erozije. Svojim jakim i gustim korijenjem, isprepliće tlo i štiti ga od nepovoljnih ekoloških utjecaja, pa na taj način pridonosi stvaranju povoljnijih životnih uvjeta za razvoj ostalim graditeljima asocijacije. Posebna značajka tih sastojina je da dolaze na vrlo strmim, često puta vrletnim položajima, nagiba od 30o do 65o odnosno u prosjeku na 50,4o, gdje je zbog nepovoljnih ekoloških uvjeta otežan progresivan razvoj, tako da tu asocijaciju nalazimo razvijenu samo kao trajni vegetacijski stadij. Na području sjeverozapadne Hrvatske, sastojine as. Seslerio sadleriane-Ostryetum predstavljaju na takvim staništima najstariji tip šumske vegetacije, koje su nastale progresivnim razvojem iz sastojina as. Seslerietum sadlerianae Soó ex Zólyomi 1936. |