DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 29     <-- 29 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
UDK 630* 321 + 325 (001)


ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA
U SJEČINAMA BJELOVARSKE BILOGORE I UTJECAJ
NA STRUKTURU SORTIMENATA


FEATURES OF ASSIGNED BEECH TREES ACCORDING TO THE TYPE OF FELLING
IN THE FELLING AREAS OF BJELOVARSKA BILOGORA AND THEIR
INFLUENCE ON THE ASSORTMENT STRUCTURE


Marinko PRKA*


SAŽETAK: Istraživana je zastupljenost doznačenih stabala po debljinskim
razredima i vrsti sijeka te njihov utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine
vrste sijeka.


Doznačena primjerna stabla razvrstana su prema najizraženijim vanjskim
značajkama u devet grupa (kategorija). Istraživanje je provedeno na ukupno
36 objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora. U objektima oplodnih
sječa podaci su prikupljani u više navrata (sjekova). Na taj je način razvrstano
2.308 doznačenih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi objekti
pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA
s ophodnjom od 100 godina.


Postotna zastupljenost stabala s pozitivnim utjecajem na sorimentnu
strukturu, ovisno o vrsti sijeka, kreće se oko 50 % kod proreda i pripremnog
sijeka te oko 60 % kod naplodnog i dovršnog sijeka.


Na ukupnost strukture drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka najveći utjecaj
imaju srednje debela i debela stabla, odnosno stabla iz debljinskih razreda
većih od 41 cm prsnog promjera. Razlog tomu je činjenica da samo ta
stabla potencijalno mogu sadržavati najkvalitetnije drvne sortimente (prema
Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995) zbog minimalnih
dimenzija propisanih za najkvalitetnije drvne sortimente. Postotna zastupljenost
i razlika postotnog udjela broja stabala prsnog promjera većeg od
41 cm s pozitivnim utjecajem na sortimentnu strukturu raste od proreda prema
dovršnom sijeku.


Postotak zastupljenosti od strane čovjeka oštećenih stabala raste od proreda
prema dovršnim sjekovima što se može povezati s intenziviranjem radova
iskorištavanja šuma u vrijeme oplodnih sječa.


Nužno je razlučiti sortimentnu strukturu sastojine od sortimentne strukture
sječine (određene vrste sijeka). Porast postotnih udjela kvalitetnih drvnih
sortimenata po debljinskim stupnjevima od proreda prema dovršnim sjekovima,
pravilnost je uvjetovana našim odlukama, odnosno stručnim provođenjem
uzgojnih zahvata doznake stabala za sječu. Ta je pravilnost stalna u
onoj mjeri u kojoj su takvi načini a i način nihovog provođenja


čini gospodarenj
gospodarenjgospodarenja i način nihovog provođenja.
Ključne riječi: bukove


sječine, sortimentna struktura, oštećenja stabala


*
Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum.
Hrvatske šume – Direkcija, Zagreb
marinko.prkaŽhrsume.hr


ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
1. UVOD – Introduction
Na količinu i kakvoću sortimenata kod bjelogoričnih
vrsta drva bitno utječe raznolikost habitusa i pojavnost
grešaka na i u stablu. Pravilan razvoj pojedinačnih
stabala i sastojine omogućen je skladnim djelovanjem
biotskih i abiotskih čimbenika. Narušavanje
toga sklada u pravilu izaziva pojavu grešaka koje imaju
velik utjecaj na količinu i kakvoću drvnih sortimenata.
Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost
slučajnog je karaktera i teško se dovodi u korelaciju s
mjerljivim parametrima stabla.


Prema Matiću (2003) pri provođenju šumskouzgojnih
postupaka njege šuma treba razlikovati pozitivnu
i negativnu selekciju. Njega je sastojina i stabala
utemeljena na činjenici da je fenotip stabla rezultat genotipa
i utjecaja okoliša, odnosno stanišnih uvjeta.
Njegom se spontana selekcija stabala u sastojini zamjenjuje
selekcijom na šumskouzgojnim načelima.
Negativnom se selekcijom uočavaju i uklanjaju iz sastojine
sve nepoželjne jedinke do dobi kada se počinju
uočavati stabla budućnosti. Nakon toga prelazi se na
pozitivnu selekciju kojom se iz sastojine uklanja ono
što ometa razvoj uočenih stabala budućnosti. Negativna
selekcija obuhvaća dovođenje više svjetla mlađem
pomlatku i čišćenje koje se izvodi u starijem pomlatku
i mlađem mladiku. Pozitivna selekcija obuhvaća prorede
u starijem mladiku, mladim, srednjedobnim, starijim
i starim sastojinama.


Sve su odluke i radnje kojima gospodarimo šumama
zasnovane na znanstvenim načelima uređivanja,
uzgajanja, iskorištavanja šuma i ostalih šumarskih disciplina.
Drugim riječima, ako postoji znanost i operativa
koja se rukovodi znanošću, mora postojati i vidljivi
rezultat takvoga operativnog postupka.


Sortimentnu strukturu sastojine čine svi sortimentni
udjeli pojedinačnih stabala. Kako odabir stabala za
sječu tijekom ophodnje sastojine nije posljedica slučajnosti,
nego postupak koji se bazira na propisanim pravilima
i načelima koja proizlaze iz znanosti o uzgoju i
gospodarenju šumama, ukupna sortimentna struktura
sastojine nije od primarne važnosti sa gledišta iskorištavanja
šuma. Primarni je interes šumarske operative
struktura sortimenata koja se može ostvariti u određenoj
starosti sastojine provedbom propisane vrste sijeka.
Iz tog je razloga racionalnije istraživati sortimentnu
strukturu pojedinih vrsta sijeka (sječina) nego cijelih
sastojina. Samo kod čiste sječe i u sastojinama pred
dovršni sijek ta dva pojma imaju isto značenje.


Analiza broja stabala pojedine grupe (kategorije)
po vrsti sijeka (starosti sastojine) i debljinskim razredima
treba dati odgovore na pitanja vezana kako za kriterije
doznake kod pojedine vrste sijeka, tako i na stupanj
oštećenosti sastojina prilikom iskorištavanja šuma na
istraživanom području.


2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research
Prikupljanje je podataka izvršeno na ukupno 36
ra.


objekata gospodarske jedinice Bjelovarska Bilogora
U objektima oplodnih sječa podaci su prikupljani i u
više navrata (sjekova). Na taj je način razvrstano 2.308
doznačenih stabla u ukupno 46 navrata (sjekova). Svi
objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11
i uređajnom razredu BUKVA s ophodnjom od 100 godina.


Broj se stabala u uzorku u odnosu na broj doznačenih
stabala bukve u pojedinom objektu kretao oko
10 %, ali je u manjim objektima dostizao i preko 30 %
doznačenih stabala. Može se reći da su uzimani uzorci
doznačenih stabala različitoga intenziteta s namjerom
da se obuhvati oko 10 % populacije doznačenih stabala.
Krećući se sastojinom po unaprijed određenim azimutima,
u uzorak su uvrštena sva doznačena stabla
bukve koja su se nalazila na pravcu kretanja ili doznačena
stabla najbliža tom pravcu.


Kako bi prikupili što više spoznaja o čimbenicima
koji utječu na sortimentnu strukturu stabala i sastojina,
ali i informacija o načinu gospodarenja sastojinama u
prošlosti i danas, primjerna stabla smo razvrstavali
prema opisnim obilježjima u devet grupa (kategorija):


Grupa A – neoštećena stabla normalna uzrasta –
Ovom opisnom oznakom označili smo, odnosno u ovu
grupu svrstali smo potpuno zdrava i neoštećena doznačena
primjerna stabla na kojima nismo našli oštećenja
ni prirodnih anomalija.


Slika 1. Neoštećena stabla nenormalna uzrasta (B)
Figure 1 Undamaged trees of abnormal growth (B)




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
Grupa B – neoštećena stabla nenormalna uzrasta –
U ovu kategoriju stabala svrstali smo primjerna stabla
na kojima nismo pronašli bilo kakva oštećenja od vanjskih
uzročnika, ali su stabla imala izražene prirodne
anomalije. To su stabla iz panja, stabla s izraženom
rašljavosti debla i stabla s sličnim anomalijama u razvoju
(slika 1).


Grupa C – oštećena stabla kod privlačenja – Ovdje
smo svrstali primjerna stabla koja su u prošlosti
oštećena od privlačenja te imaju mehanička oštećenja
na žilištu i donjem dijelu debla.


Grupa D – oštećena stabla pri obaranju okolnih stabala
– U ovu grupu primjernih stabala svrstali smo stabla
koja su mehanički oštećena od krošnje na niže prilikom
obaranja okolnih stabala. Takva stabla imaju oštećenja
na krošnji, gornjem ili donjem dijelu debla, ponekad
sve do žilišta. Oštećenja su izraženija kada potječu
od obaranja stabala u mezgri ili u doba vegetacije.


Grupa E – oštećena stabla od obje faze rada – Ovdje
smo svrstali stabla koja imaju mehanička oštećenja
i od obaranja i od privlačenja. Takva oštećenja pojavljuju
se od krošnje preko debla sve do žilišta stabla.


kr


Grupa F
FF – oštećena stabla od prirodnih uzroka –
Ova grupa stabala ima različita oštećenja koja nisu mehaničkog
porijekla. To su stabla s oštećenjima od udara
groma, stabla zahvaćena sušenjem te stabla oštećena
biotskim ili abiotskim utjecajima.


Grupa G – predrast – U ovu grupu primjernih stabala
svrstali smo stabla koja se zbog prsnih promjera i
dominantnog položaja u sastojini mogu okarakterizirati
kao predrast (slika 2). Ova stabla ne treba zamijeniti
za elitna stabla koja su nositelji razvoja sastojine, s obzirom
da ih od njih razlikuju značajke i položaj u sastojini
iz kojega se vidi da su stabla predrasta prijevremeno
došla u dominantan položaj. To se ponajprije očituje
u nesrazmjerno velikoj krošnji u usporedbi sa ostalim
stablima dominantne etaže, visini stabla te izostanku
stabala u neposrednoj okolini stabla predrasta.


Slika 2. Stablo predrasta bukve (G)
Figure 2 Pregrowth beech tree (G)


Grupa H – prirodno izlučena (izrazito potisnuta)
stabla – To su stabla koja su u borbi za svjetlo u sastojini
izlučena u podstojnu etažu iz etaže proizvodnoga
dijela. Karakterizira ih položaj krošnje koja je zatvorena
od krošnji stabala proizvodne etaže te se nalazi is-
pod njih ovih stabala je ne


jih.
.. Produkcijsk
ProdukcijskProdukcijska
aa sposobnos
sposobnossposobnost
tt o
znatnaa,
,, a
aa važn
važnvažna
aa s
ssu
uu zbo
zbozbog
gg zaštit
zaštitzaštite
ee tl
tltla
aa i
ii zasjenjivanja deblovine
stabala proizvodne etaže.


Grupa I – stabla uništena prilikom obaranja – U
ovu grupu izdvojili smo stabla koja su prilikom obaranja
oštećena u toj mjeri da im je znatno narušena količina
i kvaliteta drvnih sortimenata.


Razvrstavanje doznačenih stabala uzorka u pojedinu
grupu izvršili smo tijekom postavljanja uzorka primjernih
stabala ili kod sječe, izrade i izmjere primjernog
stabla. Grupu opisne oznake primjernih stabala
odredili smo prema najizraženijim značajkama stabla,
stupnju oštećenosti stabla zbog različitih uzroka i položaju
stabla u sastojini.


Ovakav je postupak za cilj imao prikupljanje spoznaja
o čimbenicima koji utječu na sortimentnu strukturu
sastojina, kao i kompletiranje informacija o načelu i
načinu gospodarenja tijekom prošlosti i danas.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results
Kod prikaza broja doznačenih stabala i postotnog
udjela pojedine grupe stabala u vrsti sijeka stabla smo
prema prsnom promjeru podijelili u debljinske razrede
na tanja stabla (do 40 cm), srednje debela stabla (od 41
do 60 cm) i debela stabla (preko 61 cm). Iz distribucije
ovako razvrstanih stabala prema opisnim oznakama,
vrsti sijeka i debljinskim razredima pokušali smo dobiti
više informacija o utjecaju vlastita gospodarenja (uzgojnim
i drugim zahvatima) na sortimentu strukturu
pojedine vrste sijeka.


Apsolutni i postotni udjeli broja stabala pojedine
kategorije (grupe) za svaku vrstu sijeka vide se iz tablica
1 i 2.


Grupa A – neoštećena stabla normalna uzrasta


U ovu grupu razvrstali smo potpuno zdrava i
neoštećena primjerna stabla na kojima nismo zamijetili
oštećenja ni prirodnih anomalija.


Stabla iz ove grupe potencijalno su najkvalitetnija u
smislu strukture drvnih sortimenata, odnosno njihov
što veći broj može se smatrati poželjnim u ukupnom
broju doznačenih stabala sastojine. S druge strane broj
ovih stabala u odnosu na ukupno doznačeni broj stabala
kod pojedine vrste sijeka ovisi, uz njihovu zastupljenost
u sastojini i o cilju gospodarenja koji se provođenjem
određene vrste sijeka želi postići. Odluku o
uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu donosili


321




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 32     <-- 32 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
Tablica 1. Udio stabala pojedine grupe po debljinskim razredima – prorede i pripremni sijek
Table 1 Participation of trees of particular groups in diameter classes – thinning and preparatory felling


Grupa Debljinski rProreda – Thinningazred – Diameter class (cm) Ukupno
Pripremni sijek – Preparatory fel
Debljinski razred – Diameter class (cm)
ling
Ukupno
Group > 40 41 - 60 < 61 Total > 40 41 60
< 61 Total
n % n % n % N % n % n % n % N %
A 373 55,3 24 21,8 0 0 397 50,4 189 52,1 209 51,7 6 28,6 404 51,3
B 197 29,3 40 36,4 3 100 240 30,5 103 28,4 137 33,9 10 47,6 250 31,7
C 15 2,2 4 3,6 0 0 19 2,4 8 2,2 7 1,7 1 4,8 16 2,0
D 48 7,1 12 10,9 0 0 60 7,6 34 9,4 43 10,6 0 0,0 77 9,8
E 3 0,4 3 2,7 0 0 6 0,8 1 0,3 3 0,7 0 0,0 4 0,5
F 1 0,1 4 3,6 0 0 5 0,6 0 0,0 1 0,2 2 9,5 3 0,4
G 11 1,6 21 19,1 0 0 32 4,1 0 0,0 0 0,0 1 4,8 1 0,1
H 25 3,7 0 0,0 0 0 25 3,2 27 7,4 0 0,0 0 0,0 27 3,4
I 1 0,1 2 1,8 0 0 3 0,4 1 0,3 4 1,0 1 4,8 6 0,8
Č 674 85,6 110 14,0 3 0 787 100 363 46,1 404 51,3 21 2,7 788 100


Tablica 2. Udio stabala pojedine grupe po debljinskim razredima – naplodni i dovršni sijekovi
Table 2 Participation of trees of particular groups in diameter classes – seeding felling and final felling


Naplodni sijek -Seeding felling Do vršni sijek – Final felling
Grupa Debljinski razred – Diameter class (cm) Ukupno Debljinski razred – Diameter class (cm) Ukupno
Group > 40 41 - 60 < 61 Total 40 41 - 60 < 61 Total


n % n % n % N % n > % n % n % N %
A 42 55,3 199 59,8 38 65,5 279 59,7 9 42,9 114 62,3 39 62,9 162 60,9
B 20 26,3 76 22,8 14 24,1 110 23,6 1 4,8 23 12,6 10 16,1 34 12,8
C 4 5,3 12 3,6 1 1,7 17 3,6 2 9,5 12 6,6 5 8,1 19 7,1
D 7 9,2 36 10,8 4 6,9 47 10,1 3 14,3 25 13,7 4 6,5 32 12,0
E 1 1,3 1 0,3 0 0,0 2 0,4 1 4,8 3 1,6 2 3,2 6 2,3
F 0 0,0 2 0,6 0 0,0 2 0,4 0 0,0 3 1,6 0 0,0 3 1,1
G 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0
H 2 2,6 0 0,0 0 0,0 2 0,4 5 23,8 0 0,0 0 0,0 5 1,9
I 0 0,0 7 2,1 1 1,7 8 1,7 0 0,0 3 1,6 2 3,2 5 1,9
S 76 16,3 333 71,3 58 12,4 467 100 21 7,9 183 68,8 62 23,3 266 100


smo neposredno prije ili nakon
obaranja stabla. Pojava zdrave
neprave srži (kerna) i unutarnjih
grešaka debla (ekscentričnosti,
urasle kore i sl.) koje se nisu
mogle uočiti prilikom doznake
nije utjecala na njihovo uvrštavanje
u ovu grupu. Stabla ove
grupe imaju gotovo identičnu
postotnu zastupljenost (tablice
1 i 2) kod prorednih sječina i
pripremnog sijeka (oko 50 %),
te kod dovršnog i naplodnog sijeka
(oko 60 %). Kod prorednih
sječina postotni udio srednje
debelih i debelih stabala ove
grupe pada, dok je kod pripremnoga
sijeka taj pad vidljiv tek


kod stabala debljih od 60 cm


Slika 3. Postotna zastupljenost stabala grupe A po debljinskim razredima i vrsti sijeka


prsnog promjera. Kod naplod-


Figure 3 Percentage of group A trees according to diameter classes and type of felling




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 33     <-- 33 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
nih i dovršnih sjekova trend je upravo suprotan, odnosno
postotna zastupljenost stabala ove grupe raste s povećanjem
prsnog promjera (slika 3).


Ovi su trendovi, zastupljenosti najkvalitetnijih stabala
kod pojedine vrste sijeka, posljedica odluka doznačivača
koji provodeći smjernice gospodarenja odnosno
doznaku u pojedinoj vrsti sijeka, izravno utječe
na sortimentnu strukturu sječine.


Grupa B – neoštećena stabla nenormalnog uzrasta


Ovom oznakom označili smo primjerna stabla na
kojima nismo pronašli bilo kakva oštećenja od vanjskih
uzročnika, ali su stabla imala izražene prirodne
anomalije u rastu. U ovu grupu razvrstana su ponajprije
stabla iz panja, stabla s izraženom rašljavosti debla,
rubna stabla, te stabla sa sličnim nepravilnostima u
razvoju. Odluku o uvrštavanju stabala u ovu grupu
opisnih oznaka donosili smo neposredno prije ili nakon
obaranja stabla. Stabla iz ove grupe nisu nositelji
sastojine, niti su poželjna u smislu kvalitete sortimentne
strukture sječine. Njihov broj i udio u ukupnom broju
stabala sastojine trebao bi prema kraju ophodnje
opadati jer se ova stabla prilikom provođenja proreda i
pripremnih sjekova prva doznačuju.


Stabla iz ove grupe, slično grupi A, imaju gotovo
jednaku postotnu zastupljenost u proredama i pripremnim
sjekovima i to oko 30 %. Porastom prsnog promjera
raste zastupljenost ove grupe stabala kod proreda
i pripremnih sjekova.


Odmicanjem ophodnje, od naplodnih prema dovršnim
sjekovima, brojnost i postotna zastupljenost
ove grupe stabala opada (slika 4). To se može tumačiti
našim utjecajem na strukturu sastojine glede činjenice
da su nam tijekom višekratnog provođenja doznake


prethodnog prihoda te pripremnog sijeka, stabla iz ove
grupe predstavljala prvi izbor odabira stabala za sječu.


Zastupljenost ovih stabala u doznačenim stablima
naplodnih sjekova stalna je, te se kreće nešto iznad 20
% (22,8 – 26,3 %) bez obzira na prsne promjere doznačenih
stabala. Kod dovršnih sjekova taj postotak i
dalje pada, te je nešto veći od 10 % (12,6 – 16,1 %).
Manji postotni udio (4,8 %) tanjih stabala ove grupe u
dovršnim sijekovima posljedica je manjeg broja tanjih
stabala u strukturi dovršnoga sijeka.


Stabla iz ove grupe u određenom smislu predstavljaju
suprotnost normalno uzraslim stablima iz grupe A
s kojima sačinjavaju najveći dio (oko 80 %) doznačenih
stabala kod svih vrsta sjekova. Trednovi i pravilnosti
u postotnoj zastupljenosti ove dvije grupe stabala
kod pojedine vrste sijeka posljedica su načela gospodarenja
kojima se rukovodimo prilikom njihovog
provođenja. Primjena tih načela ima neposredan utjecaj
na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka.


Grupa C – stabla oštećena kod privlačenja
U ovu grupu stabala uvrstili smo primjerna stabla
koja su u prošlosti oštećena od privlačenja te imaju mehanička
oštećenja na žilištu i donjem dijelu debla. Posljedica
ovakvih oštećenja u pravilu je veće ili manje
propadanje donjeg dijela stabla i smanjenje kakvoće
drvnih sortimenata najkvalitetnijeg dijela debla. Odluku
o uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu opisnih
oznaka donosili smo neposredno prije obaranja stabla.
Sasvim svježe mehaničke ozljede (nastale tijekom
provođenja terenskih istraživanja) nismo uzimali u obzir,
no sva ostala, uključivo i vrlo stara, dijelom zarasla
oštećenja, uzrokovana privlačenjem bila su razlogom
za uvrštavanje primjernih stabala u ovu grupu.
Ovako oštećena stabla u pravilu
imaju negativan utjecaj na


sortimentnu strukturu pojedine
vrste sijeka.
Zastupljenost doznačenih staba


la iz ove grupe kreće se u vrlo
uskom rasponu (2,0 – 2,4 %)
kod proreda i pripremnih sijekova.
Kod naplodnih sijekova ovako
oštećenih stabala ima 3,6 %,
a kod dovršnog sijeka ona je
nešto veća te iznosi 7,1 %, što se
može tumačiti povećanjem intenziteta
mehaniziranih radova u
sastojini s početkom oplodnih
sječa. Zastupljenost ovako oštećenih
stabala glede debljinskih
razreda, odnosno prsni promjer
ne pokazuje pravilnost, te se


Slika 4. Postotna zastupljenost stabala grupe B po debljinskim razredima i vrsti sijeka može reći da je ljudski nemar
Figure 4 Percentage of group B trees according to diameter classes and type of felling slučajnog karaktera.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 34     <-- 34 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
Grupa D – stabla oštećena pri obaranju okolnih
stabala


Ovdje smo svrstali stabla koja su mehanički
oštećena od krošnje na niže prilikom obaranja okolnih
stabala. Takva stabla imaju oštećenja na krošnji, gornjem
ili donjem dijelu debla ponekad sve do pridanka i
žilišta. Ova oštećenja s vremenom smanjuju kakvoću
drvnih sortimenata dijelova stabla gdje su nastala, a izraženija
su kada potječu od obaranja okolnih stabala na
početku (u mezgri) ili za trajanja vegetacije. Ovakva
oštećenja na primjernim stablima imaju negativan utjecaj
na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka, no
u manjem stupnju nego stabla prethodne grupe. Odluku
o uvrštavanju primjernih stabala u ovu grupu opisnih
oznaka donosili smo neposredno nakon obaranja
stabla kada su ovakva oštećenja bila dostupna detaljnijem
pregledu. Manja oštećenja (okrznuća, plitke rane,
manje brazgotine i sl.) koja nisu prouzročila značajnije
smanjenje kakvoće stabla nismo uzimali u obzir prilikom
razvrstavanja primjernih stabala u ovu grupu.


Zastupljenost stabala koja su oštećena na ovaj
način lagano raste od prorednih sječina gdje iznosi 7,6
%, preko pripremnog (9,8 %) i naplodnog (10,1 %) sijeka
do dovršnog sijeka u kojem iznosi 12,0 %. Ovaj
trend može se objasniti činjenicom da prema kraju ophodnje
i oplodnim sječama raste intenzitet radova iskorištavanja
šuma, u ovom slučaju sječe i izrade.


Grupa E - stabla oštećena od obje faze rada (privlačenja
i obaranja okolnih stabala)


U ovu grupu uvrstili smo stabla koja imaju mehanička
oštećenja nastala pri obaranju stabala i pri privlačenju
drva. Takva se oštećenja pojavljuju duž cijeloga
stabla od krošnje do žilišta. Za ovu grupu odlučivali
smo se kada su obje vrste oštećenja bile na stablu
jasno izražene. Kombinacija ovih dvaju oštećenja
u pravilu ima značajan negativan utjecaj na kvalitetu
drvnih sortimenata stabla. Odluku o uvrštavanju pri-


Slika 5. Stablo oštećeno prirodnim uzrocima (F)
Figure 5 A tree damaged by natural causes (F)


mjernih stabala u ovu grupu donosili smo neposredno
prije i nakon obaranja stabla.


Zastupljenost ovako oštećenih stabala u uzorku primjernih
stabala manja je od 1 % za prorede, pripremne
i naplodne sjekove. Kod dovršnog sijeka udio ovih stabala
iznosi 2,3 %, što se može tumačiti intenzivnijim
radovima iskorištavanja šuma prema kraju ophodnje.


Grupa F – stabla oštećena prirodnim uzrocima


Ova grupa stabala ima različita oštećenja koja nisu
mehaničkog porijekla i koja nisu nastala kao izravna
posljedica djelovanja čovjeka. To su stabla oštećena
udarom groma, stabla zahvaćena sušenjem, kao i stabla
oštećena raznim drugim biotskim ili abiotskim utjecajima
(slika 5). Ovakva stabla u pravilu imaju značajan
negativan utjecaj na sortimentnu strukturu pojedine
vrste sijeka. Odluku o uvrštavanju primjernih stabala u
ovu grupu donosili smo neposredno prije i nakon obaranja
stabla. Potpuno suha stabla, kao i nepotpuna
(prelomljena, jače oštećena) stabla nismo ni uvrštavali
u uzorak primjernih stabala, te takva stabla nisu obuhvaćena
ovom kategorijom opisnih oznaka.


Broj ovakvih stabala mali je kod svih vrsta sijeka,
te se za prorede, pripremni i naplodni sijek kreće oko
0,5 %, dok kod dovršnoga sijeka zastupljenost ovih
stabala iznosi 1,1 %.


Grupa G – stabla predrasta


Ovdje su svrstana stabla koja se zbog svojih prsnih
promjera (u usporedbi sa ostalim stablima sastojine),
dominantnog položaja u sastojini i veličine krošnje
mogu okarakterizirati kao predrast. Ova stabla ne treba
zamijeniti za elitna stabla koja su nositelji razvoja sastojine,
od kojih ih razlikuju značajke i položaj u sastojini
iz kojega se vidi da su stabla predrasta prijevremeno
došla u dominantan položaj. To se ponajprije očituje
u nesrazmjerno velikoj krošnji (i prsnom promjeru)
u usporedbi sa ostalim stablima dominantne etaže sastojine.
Najvidljivija posljedica predugog ostanka ovih
stabala u sastojini je izostanak stabala u neposrednoj
blizini stabala predrasta. Odluku o uvrštavanju stabala
u ovu grupu donosili smo prilikom postavljanja uzorka
primjernih stabala na terenu.


Zastupljenost ovih stabala u uzorku primjernih stabala
ograničena je samo na prethodni prihod, odnosno
proredne sječine u kojima iznosi 4,1 %. Samo jedno
ovakvo stablo utvrđeno je kod pripremnog sijeka, dok
ih u sječinama naplodnog i dovršnog sijeka, iz razumljivih
razloga, nema. Ovakva se stabla zbog svojih značajki
pojavljuju u većim debljinskim razredima, te mogu
pozitivno utjecati na sortimentnu strukturu sječina prethodnog
prethodnog prihoda. Ipak taj utjecaj, zbog njihove
male zastupljenosti, ne može biti odlučujući, a pojava
ovakvih stabala kod zadnjih proreda ili pripremnog
sijeka predstavlja grešku doznačivača u prošlosti.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 35     <-- 35 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
Grupa H – prirodno izlučena (izrazito potisnuta)
stabla


U ovu grupu izdvojena su primjerna stabla koja su u
borbi za svjetlo izlučena u podstojnu etažu. Karakterizira
ih položaj krošnje koja je zatvorena od krošnji stabala
proizvodne etaže te se nalazi ispod njih. Odluku o
uvrštavanju stabala u ovu grupu donosili smo prilikom
postavljanja uzorka primjernih stabala na terenu.


Proizvodna sposobnost ovih stabala je neznatna, a
njihova najvažnija uloga je zaštita tla te zasjenjivanje
deblovine stabala proizvodne etaže. Zastupljena su samo
u najtanjem debljinskom razredu, a njihov utjecaj
na sortimentnu strukturu je neznatan. U određenom
smislu ova stabla predstavljaju suprotnost stablima
predrasta, no zbog njihove uloge nužna je njihova zastupljenost
u sastojini tijekom cijele ophodnje, a posebno
u fazi obnove oplodnim sječama.


U uzorku primjernih stabala proreda i pripremnih
sjekova zastupljenost ovih stabala kreće se oko 3 %.
Zastupljenost od samo 0,4 % utvrđena je u uzorku primjernih
stabala naplodnog sijeka, dok kod dovršnog
sijeka ona iznosi 1,9 %. To se može tumačiti činjenicom
da je odmicanjem oplodne sječe i “razmicanjem
krošanja” preostalih stabala (povećanjem njihovog
međusobnog razmaka) sve teže utvrditi koja su stabla
bila potpuno potisnuta posječenim stablima.


Grupa I – stabla uništena prilikom obaranja


Pod pojmom uništena stabla ovdje se podrazumijevaju
stabla koja su prilikom obaranja, najčešće greškom
sjekača, oštećena do te mjere da im je znatno narušena
kvaliteta drvnih sortimenata, odnosno sortimentna
struktura (slika 6). Odluku o uvrštavanju stabala
u ovu grupu donosili smo nakon obaranja primjernog
stabla, mijenjajući već donešenu odluku o opisnim
oznakama primjernog stabla.


Zastupljenost ovih stabala ne prelazi 2 % ni u kojoj
vrsti sijeka, odnosno lagano raste od 0,4 % u proredama
do 1,9 % kod dovršnoga sijeka. Kod svih vrsta sijeka


Slika 6. Uništeno primjerno stablo (I)
Figure 6 A damaged exemplary tree (I)


zastupljenija su stabla debljih prsnih promjera. Ova činjenica,
kao i trend rasta zastupljenosti stabala ove grupe
od proreda do dovršnog sijeka, može se tumačiti činjenicom
da su stabla većih prsnih promjera zahtijevnija
u pogledu obaranja, te je i veća vjerojatnost pogreške
sjekača, odnosno oštećenja stabla prilikom obaranja.


Nakon ovako provedenog razvrstavanja primjernih
stabala prema njihovim značajkama, odnosno opisnim
oznakama, možemo zaključiti da samo primjerna stabla
grupe A imaju uglavnom izrazito pozitivan utjecaj
na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka. Njima se
u određenoj mjeri mogu pridružiti stabla predrasta, odnosno
grupe G, čiji je utjecaj ograničen uglavnom na


Tablica 3. Broj stabala prema utjecaju na strukturu sortimenata pojedine vrste sijeka
Table 3 Number of trees according to influence on assortment structure of particular types of felling


Debljinski razred
Diameter class


> 41 cm
41–60 cm
< 61 cm
Ukupno – Total
Uzorak – Sample
Ukupno – Total
< 41 cm
< 41 cm
Razlika – Difference


Proreda Pripremni sijek Naplodni sijek Dovšni sijek
Thinning Preparatory felling Seeding felling Final felling


+ -+
384 290 189
45 65 209
0 3 7
429 358 405


Utjecaj – Influence


-+
174 42
195 199
14 38
383 279


-+ -
34 9 12
134 114 69
20 39 23
188 162 104


787 788 467 266
% 54,5 45,5 51,4 48,6 59,7 40,3 60,9 39,1
n 45 68 216 209 237 154 153 92
% 5,7 8,6 27,4 26,5 50,7 33,0 57,5 57,5
% - 2,9 + 0,9 +17,7 + 22,9
325




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 36     <-- 36 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
proredne sječine. Stabla svih
ostalih opisnih grupa imaju
uglavnom manje ili više negativan
utjecaj na sortimentnu
strukturu pojedine vrste sijeka.
Utjecaj potisnutih stabala (grupa
H) na sortimentnu strukturu
je neznatan, a njihova važnost
za uspješno provođenje oplodnih
sječa velika.


Jasno je da se ovakva podjela
pozitivnih i negativnih utjecaja
na sortimentnu strukturu pojedine
vrste sijeka ne može prihvati


lika 7. Razlika postotne zastupljenosti stabala prsnog promjera većeg od 41 cm s pozitivnim ti jednoznačno, kao uostalom nii
negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu prema vrsti sijeka
ti bilo što drugo u prirodi. Priigure
7 Percentage difference of trees with breast diameter larger than 41 cm with positive
mjera radi stablo oštećeno iz biand
negative influence on assortment structure according to type of felling


lo kojih razloga može u jednom
svome dijelu biti iznimne kakvoće, kao što i neošte-nu strukturu, ovisno o vrsti sijeka, kreće se oko 50 %
ćeno stablo dobroga izgleda može, zbog unutarnjih kod proreda i pripremnog sijeka te oko 60 % kod nagrešaka,
imati osrednju strukturu drvnih sortimenata. plodnog i dovršnog sijeka.
Ipak, može se prihvatiti da su utjecaji grupa stabala na Na strukturu drvnih sortimenata pojedine vrste sijesorimentnu
strukturu pojedine vrste sijeka uglavnom ili ka najveći utjecaj imaju srednje debela i debela stabla,
pretežito takvi kao što je navedeno. odnosno stabla iz debljinskih razreda od 41 do 60 cm i


Kako bismo preciznije odredili zastupljenost stabapreko
61 cm prsnog promjera. Razlog tomu je činjenila
s pozitivnim, odnosno negativnim utjecajem po deb-ca da samo ta stabla potencijalno mogu sadržavati najljinskim
razredima na sortimentnu strukturu pojedine kvalitetnije drvne sortimente (prema Hrvatskim norvrste
sijeka gruplirali smo ih kao što se vidi u tablici 3. mama proizvoda iskorištavanja šuma iz 1995) zbog
Zamjetno je da je postotna zastupljenost stabala s poziminimalnih
dimenzija propisanih za najkvalitetnije
tivnim utjecajem na sortimentnu strukturu pojedine drvne sortimente. Iz tog smo razloga u tablici 3 takva
vrste sijeka veća nego zastupljenost stabala s negativstabla
izdvojili te iskazali njihovu apsolutnu i postotnu
nim utjecajem na sortimentnu strukturu. Postotna zaszastupljenost
prema utjecaju (pozitivnom ili negativtupljenost
stabala s pozitivnim utjecajem na soriment-nom) na sortimentnu strukturu pojedine vrste sijeka.


Postotna zastupljenost tih stabala
s pozitivnim i negativnim
utjecajem na sortimentnu strukturu
gotovo je istovjetna kod
proreda i pripremnog sijeka dok
je kod naplodnog i dovršnog sijeka
udio stabala s pozitivnim
utjecajem značajno veći od postotnog
udjela stabala s negativnim
utjecajem na sortimentnu
strukturu.


Može se ustvrditi da postotna
zastupljenost stabala prsnog
promjera većeg od 41 cm s pozitivnim
utjecajem na sortimentnu
strukturu raste od 5,7 % kod proreda
do 57,5 % kod dovršnog sijeka.
Ako se promatra odnos
(razlika) stabala prsnog promjera
većeg od 41 cm s pozitivnim i


Slika 8. Postotna zastupljenost broja stabala oštećenih djelovanjem čovjeka po vrsti sijeka negativnim utjecajem na sorti-
Figure 8 Percentage of trees damaged by human influence according to type of felling mentnu strukturu, može se reći




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 37     <-- 37 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEČINAMA . Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 319-329
da se ta vrijednost kreće od – 2,9 % kod proreda do
22,9 % kod dovršnoga sijeka (tablica 3, slika 7).


Stabla koja su oštećena kao posljedica naših aktivnosti
sadržana su u grupama C, D, E te I. Postotak tako
oštećenih stabala u odnosu na ukupan broj stabala uzorka
pojedine vrste sijeka vidi se iz slike 8. Vidljivo je
da postotak zastupljenosti od strane čovjeka oštećenih
stabala raste od proreda prema dovršnim sjekovima. U
proredama taj postotak iznosi 11,2 %, u pripremnim si


4. ZAKLJUČAK
Struktura sortimenata jednodobne bukove sastojine
ovisi o tehničkoj kvaliteti stabala koja sačinjavaju sastojinu.
Kakvoća sortimentne strukture sastojine varira
u širokom rasponu i ovisi o mnogim utjecajima, od
pravodobno i kvalitetno provedenih uzgojnih zahvata,
preko utjecaja staništa, do ekstremnih abiotskih utjecaja
slučajnog karaktera. Sortimentna struktura bukovih
sastojina predmet je našeg interesa samo u smislu što
veće ukupne kvalitete bukovih stabala, odnosno što
veće zastupljenosti kvalitetnih bukovih stabala u sastojini.
Postotni udio drvnih sortimenata u bukovim sastojinama
određene dobi (izuzevši dovršni sijek i čiste
sječe) nije naš primarni interes.


Primarni je interes šumarske operative (i znanosti)
količina i kakvoća drvnih sortimenata koji se mogu ostvariti
provođenjem određene vrste sijeka, odnosno sortimentna
struktura sječine. Udio drvnih sortimenata
pojedine vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših
odluka, prilikom odabiranja stabala za sječu, kojima
provodimo cilj i smjernice gospodarenja sastojinom.


Načela (pravila) kojima provodimo doznaku stabala
određene vrste sijeka navode nas da najkvalitetnija


jekovima 13,1 %, u naplodnim sijekovima 15,8 %, u
dovršnim sjekovima 23,3 % (slika 8). Porast zastupljenosti
broja ovako oštećenih stabala prema kraju ophodnje
može se povezati s intenziviranjem radova iskorištavanja
šuma u vrijeme oplodnih sječa. Ipak, 23,3 %
oštećenih stabala od doznačenih stablala dovršnog sijeka,
odnosno gotovo jedna četvrtina više ili manje
oštećenih stabala koja su dočekala dovršni sijek, podatak
je koji navodi na zabrinutost.


-Conclusion
stabla (nositelje sastojine) “sačuvamo” za kraj ophodnje
(naplodni, naknadni i dovršni sijek). U tom smislu
za očekivati je da postotni udio najkvalitetnijih drvnih
sortimenata (unutar istog debljinskog stupnja) raste od
proreda prema dovršnim sjekovima.


Iz tih je razloga nužno razlučiti sortimentnu strukturu
sastojine od sortimentne strukture sječine
(određene vrste sijeka). Sortimentna struktura sastojine
varira u širokom i nama nepoznatom rasponu, a njezina


jkvalitet
kvalitetkvaliteta
aa posljedic
posljedicposljedica
aa je uspješnosti našega gospodarenja
u prošlosti
prošlostiprošlosti.
.. Sam
SamSamo
oo u
uu tom smislu sortimentna struktura
sastojine utječe na sortimentnu strukturu sječine.


Porast postotnih udjela kvalitetnih drvnih sortimenata
po debljinskim stupnjevima od proreda prema dovršnim
sjekovima pravilnost je uvjetovana našim odlukama,
odnosno stručnim provođenjem uzgojnih zahvata
doznake stabala za sječu. Ta je pravilnost stalna u
onoj mjeri u kojoj su takva načela gospodarenja i način
nihovog provođenja.


5. LITERATURA References
Đu rič ić , I., 1994: Prirodna obnova sastojina obične
bukve (Fagus sylvatica L.) na obroncima Kalnika
i Bilogore; “Hrvatske šume” p.o., Zagreb, 56–59.


Krpan, A. P. B., M. Prka, 2002: Kakvoća bukovih
stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja,
“Drvna industrija”, br. 4/01, Zagreb, 173–180.


Matić, S., 1991: Njega šuma proredom; Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, “Hrvatske šume”,
Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, 5–8.


Matić, S., I. Anić, M. Oršanić, 2003: Uzgojni postupci
u bukovim šumama, Obična bukva u Hrvatskoj,
340–369, Zagreb.


Prka, M., 2003: Vrijednosne značajke bukovih stabala
prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske
Bilogore, “Šumarski list” br. 1–2/2003., Zagreb,
35–44.


Prka, M., 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i
struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih
sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski
fakultet sveučilišta u Zagrebu, 42–62.


Šumarska enciklopedija III; JLZ, Zagreb, 172–178,
244–250.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEĆINAMA ...
SUMMARY: The subject of research were absolute and percentage share
of assigned trees according to diameter class and type of felling and their influence
on assortment structure of particular types offelling. The assigned
exemplary trees were categorized according to the most prominent outward
features into nine categories. The research was carried out on the total number
of 36 areas of the economic unit Bjelovarska Bilogora. In the seeding felling
areas data were collected on several occasions (felling). In that way,
2,308 assigned trees were categorized in the total of 46 occasions (felling).
All the areas belong to ecological-economical type II-D-11 and structural
class BEECH with the rotation of 100 years.


The aim of the process was gaining more insight into the factors that influence
assortment structure of stands, as well as completing the information
on principles and ways of forest management in the past and nowadays. Analysis
of the number of trees of particular categories according to the type of
felling (stand age) and diameter class was carried out with the aim of finding
the answers to questions pertaining to the criteria of assignment of one type
offelling, as well as the degree of damage to stands during the exploiting of
forest in the area subject to research.


The assigned trees of group A (undamaged trees of normal growth) have,
on the whole, extremely positive influence on assortment structure of particular
type offelling. To these we can, to a certain extent, join pregrowth trees,


i.e. group G, whose influence is limited mostly to thinningfelling. Trees of all
the other described groups have more or less negative effect on assortment
structure of particular type of felling. The influence of suppressed trees
(group H) on assortment structure is insignificant, and their importance for
successful carrying out of seedingfelling is considerable.
Thepercentage of trees with positive influence on assortment structure according
to the type offelling, stands about 50 % in thinning and preparatory
felling, while in seeding andfinal felling it is about 60 %.


Trees of medium diameter and large diameter, i.e. trees of diameter class
between 41 cm and 60 cm, and those with breast diameter over 61 cm, have
the greatest influence on the whole of tree assortment structure or particular
types of felling. The reasonfor that is thefact that only those trees can potentially
contain timber assortment of the highest quality (according to Croatian
Standards of Forest Exploitation Productsfrom 1995) because of the minimal
dimensions prescribed for timber assortments of the highest quality. Percentage
of those trees with positive and negative influence on assortment structure
is almost identical in case of thinning andpreparatory felling, while in case
of seeding andfinalfelling the share of trees with positive effect is considerably
higher than the percentage of trees with negative effect on assortment
structure.


It can be said that the percentage of trees with breast diameter larger than
41 cm, with the positive effect on assortment structure grows from 5.7 % in
thinningfelling to 57.5 % infinalfelling. If wefocus on the relation (difference)
between the trees with breast diameter larger than 41 cm, with positive
and negative effect on assortment structure, we can easily say that this value
rangesfrom -2.9 % in thinningfelling to 22.9 % in final felling.


Trees damaged as a result of our activities, or human influence, are contained
within groups with description marks of C, D, E and I. The percentage
of trees damaged by human activity increases from thinning felling to final


felling. For thinning felling, this percentage amounts to 11.2 %, for preparatory
felling it is 13.1 %, for seeding felling it is 15.8 %, while for final felling
it amount % damage The increase in participation of trees


ts
ss t
tto
oo 23.
23.23.3
33 o
oof
ff da aged
dd trees
treestrees.
.. T
it


damaged in
nn tha
thathat wa
waway
yy toward
towardtowards
ss th
ththe
ee en
enend
dd o
oof
ff rotation can be attributed to intensi


Šumarski list br. 7-8, CXXX (2006), 319-329




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 39     <-- 39 -->        PDF

M. Prka: ZNAČAJKE DOZNAČENIH BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA U SJEĆINAMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXX (2006), 319-329
fying of exploitation of forests at the time of seedingfelling. However, as much


as 23.3 % of damaged trees out of the assigned trees of final felling, i.e. al


most one quarter of more or less damaged trees left for final felling, is the information
which calls for some concern.


The quality of assortment structure of stand varies within a large scope
and depends on different kinds of influence, from timely and high-quality cultivation
activities, over influence of habitats, to the extreme abiotic influences
of accidental character. Assortment structure of beech stands is the focus of
our interest only in the sense of increasing the overall quality of beech trees,


i.e. achieving the largest possible percentage of high-quality beech trees in
the stand. The percentage of timber assortments in beech stands of particular
age (except for final felling and clear felling) is not our primary interest.
The primary interest of forestry operational bodies (as well as science) is
the quality and quantity of timber assortments that can be achieved through
carrying out of particular type offelling, i.e. assortment structure of felling
area. The share of timber assortments of particular type of felling is to a great
extent a result of our decisions during the selection of trees for felling, by
which we pursue the aim and the guidelines of stand management.


The principles (rules) we apply while assigning trees for particular type of
felling lead us to “save ” the high-quality trees for the end of the rotation (seedingfelling,
final felling). Having that in mind, it is to be expected that the
percentage of the timber assortments of the highest quality (within the same
diameter class) will increase from thinning felling towards final felling.


For that reason it is necessary to distinguish between the assortment
structure of stand and the assortment structure of felling area (specific types
offelling). The assortment structure of stand varies within a wide and unknown
scope, and its quality is the result of the success of our management in
the past. Only in that sense does the assortment structure of stand influence
the assortment structure of felling area.


The increase in percentage shares of high-quality timber assortments according
to diameter classes from thinning felling tofinal felling is a pattern determined
by our decisions, i.e. expert conduct of cultivation activities ofassigning
trees for felling. This pattern is constant in the same measure as the principles
of management and the manner of their implementation are constant


anage ent and the anner of their i ple entation are constant.
Key


words: beech felling areas, assortment structure, tree damages