DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 42     <-- 42 -->        PDF

J. Zelić: RASTE LI DRVEĆE U ŠUMI PO PRAVILIMA ZLATNOG REZA I FIBONACCIJEVOG NIZA?
dobi stabla povećava te završava maksimumom visine stabla, kada je sila otpora
rastu u visinu jednaka sili rasta.


Brzina rasta u visinu svojstvena je svakoj vrsti drveća, a uvjetovana je i
vanjskim utjecajima, bonitetom staništa, toplinom, svjetlošću, strujanjem zraka,
gustoći sastojine...


Volumen rasta stabla je funkcija rasta prsnog promjera, visine i obličnog
broja, uvjetovana unutarnjom strukturom rasta dviju suprotnih sila i vanjskim,
prisilnim silama rasta te ne pokazuje rast po pravilu zlatnog reza i Fibonaccijevog
niza. Zlatni rez volumena stabla, kao idealnu točku uravnoteženja
proporcija vanjskog habitusa stabla i podzemnog dijela (korijena ),
treba tražiti drugom metodologijom.


K l j u č n e r i j e či : zlatni rez, Fibonaccijev niz, rast prsnog promjera stabla
i promjera krošnje, visinski i volumni rast, jednadžbe rasta, sile rasta, sile
otpora rastu, prigušena i prisilna gibanja, jednakokutna spirala, vrtložni pravokutnik.


UVOD – Introduction


Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 331-343


Zlatni rez (zlatni broj) ili božanski omjer bio je već
poznat starim kulturama i civilizacijama. Iskazan dekadskim
sustavom i označen simbolom grčkog slova .
jednak je sljedećem omjeru:


.= (. 5 +1) / 2 = 1,6180339...


R. A. Schwaller de Lubicz, 2004 u knjizi
“Hram u čovjeku” predstavlja geometrijske konstrukcije
za zlatni broj ., kako je to vidljivo na slici 1.
b a


c


c 2 +


Slika 1. Geometrijska konstrukcija zlatnog broja
= 1,6180339...


.


Picture 1 The geometric construction of gold number
= 1,6180339...
Za c.= 1, b = 1 / 1,618 .... = 0,618...,
a = 1 / (1,618...)2 = 0,382...


Iako se spominje kako se “zlatni broj može pronaći
posvuda”, praksa pokazuje da se uloga zlatnog broja očitava
u živom i neživom svijetu samo u slučajevima gdje
se pokazuje uravnoteženo, stabilno stanje ili gibanje.


Zvijezda (petokraka) upisana u pravilan peterokut
ima isti odnos u presjecištima krakova.


Tako je za AC = 1, AB = 0,618..., BC = 0,381...


Prenoseći ovu geometriju u prirodu, može se zamijetiti
kako veliki broj cvjetova ima pet latica smještenih
zvjezdasto u pentagram, poput cvijeta jabuke, čiji presječeni
plod u jezgri pokazuje također sliku pentagrama.


Astronomi su otkrivali pravilo zlatnog reza i u formiranju
tzv. spiralnih galaktika, a biolozi u spiralnom
rasporedu listova oko stabljike ili primjerice u dinamičkom
rasporedu listića češera smreke.


Nema sumnje da na području biologijskih i biotehničkih
znanosti postoje stanja i procesi čije se zakonitosti
mogu formulirati matematički. Da li se u pojam
rasta i razvoja stablo – šuma može “ugurati” pravilo
zlatnog broja? Pokušat će se odgovoriti na to pitanje,
no prije toga valja razmotriti matematičko pravilo Fibonaccijevog
niza, koje je u uskoj vezi s pravilom zlatnog
reza (broja).


Matematičar Leonardo iz Pise, zvan Fibonacci godine
1202. postavio je pitanje: Koliko se pari zečeva
može dobiti godišnje od jednog para na početku prvog
mjeseca pod pretpostavkom da svaki par okoti svakog
mjeseca novi par koji postaje plodan od drugog mjeseca
života? Ako se pretpostavi da su svi parovi zečeva besmrtni,
broj na koncu svakog mjeseca tvori sljedeći niz:


1 1 2 3 5 8 13 21 34 55 89 144 233 377....


Jednostavno pravilo porasta vrijednosti članova u
nizu glasi: Svaki član niza jednak je zbroju dvaju prethodnih
članova. Tako će član 144 biti zbroj dvaju prethodnih
članova, to jest 144 = 89 + 55.


Škotski matematičar Robert Simson utvrdio je 1753.
godine da omjeri uzastopnih članova teže ka granici,
koja je ., zlatni rez, primjerice 233 /144 = 1,618055...