DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 44     <-- 44 -->        PDF

J. Zelić: RASTE LI DRVEĆE U ŠUMI PO PRAVILIMA ZLATNOG REZA I FIBONACCIJEVOG NIZA? Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 331-343
SVRHA RADA – Purpose of paper


Svrha rada je traženje odgovora na pitanje: Da li se
temeljem poznatih egzaktno mjerljivih biometrijskih
parametara rasta i prirasta šumskog drveća može utvr-


METODA RADA
a) Kvantificiranje mjerila
Za kvantificiranje zakonitosti koje proizlaze iz pravi


la zlatnog reza i Fibonaccijevog niza potrebno je za postavljeno
pitanje rasta i prirasta stabla u šumi razmotriti
pojam veličine mjerila za kvantificiranje vrijednosti.


Racionalni, materijalistički um za mjeru duljine puta
izveo je mjernu jedinicu 1 metra, kao četrdesetmilijuntnog
dijela ekvatorske kružnice, no postavlja se pitanje
prave vrijednosti mjere, to jest da li je to mjera izražena
metrom ili odnos, odnosno proporcija mjere.


Koristeći se pravilom zlatnog reza može se zaključiti
kako tu mjera pripada proporciji, to jest proporcija
je usporedba veličina. U razmatranju mjere rasta i prirasta
debljine, visine i volumena stabla u šumi koristit
će se mjera metričkog decimalnog sustava i proporcija
kao usporedba veličina.


Međutim, utvrđeno je da princip proporcija podliježe
promjenljivosti, modulu specifičnom za svaku
vrstu živog svijeta, ovisno o uvjetima u kojima se živo
biće raste i razvija. Pridružujući specifičan modul mjere
svakoj vrsti drveća ili stabala, bilo bi moguće odrediti
njegove specifične proporcije u određenim uvjetima
rasta i razvoja.


Kao mjerna jedinca za debljinski rast primjenjen je
stoti dio 1m, to jest 1 cm. Mjerna jedinica je dakle jedinični
razlomak (1/100) ili 1 cm, jer ta mjerna jedinica
korespondira u određenoj dobi stabla s članovima Fibonaccijevog
niza, odnosno zlatnog reza.


Rast stabla u visinu u šumskim uvjetima je promjenljiv
tijekom životne dobi, za svaku dob postoji proporcija
rasta između djelova stabla, to jest korjena, debla i
krošnje po visini i širini, a mjerna jedinica 1 m ne korespondirira
sa članovima Fibonaccijevog niza, odnosno
zlatnog reza, te bi mjerilo proporcije i ravnoteže trebalo
tražiti primjenom drugih, “posebnih brojeva”.


b) Razmatranje nekih aktualnih teorija o rastu
i prirastu


Činjenica je da kod stabala drveća postoji mogućnost
povećanja širine, debljinskog pa time i volumnog
prirasta do granica fiziološke i fizičke starosti.


Stablo drveta određene vrste dosiže u određenoj dobi
vrsti svojstvenu visinu te dalje nema visinskog prirasta.
Mjerenjem je utvrđeno da je prirast u visinu stabla
promjenljiv, te da u određenoj dobi kulminira, a potom
se smanjuje.


diti sklad, mjera proporcije i dinamička ravnoteža rasta
i prirasta, primjenom “posebnih brojeva”, pravila zlatnog
reza i Fibonccijevog niza?


Working method


Kovačić, 1993 navodi za rast stabla u visinu: “Od
stote godine pa naviše prirast iznosi svega desetak centimetara,
a nedugo zatim i niže. Time je numerički potvrđena
izjava D. Klepca da u hrastovini od 100. godine
pa nadalje prirašćuje samo kvaliteta”.


Razmatrajući pak Levakovićevu funkciju rastenja
stabla: Y = a / ((1 + b / x d))c, Kovačić zaključuje
kako se rast prsnog promjera “teoretski proteže u beskonačnost”,
no stvarnost pokazuje da se rast promjera
primjerice, stabla hrasta zaustavlja s granicom fizičke
starosti stabala. Parametar (a) u jednadžbi rastenja


predstavlja granicu rasta promatranog obilježja, parametar
(b) je regresijski koeficijent koji pokazuje brzinu
promjene rasta. Koeficijenti (c) i (d) su neimenovani
brojevi, a Levaković sluti da su korektiv parametara


(a) i (b).
Analizom i potrkrepom eksperimentalnih rezultata
rasta i prirasta stabla Levakovićeve funkcije rastenja
Kovačić jednako zaključuje da je sili rastenja deblji


u
uu de
nu i visinu (S1) suprostavljena sila-otpora rastu(S(S22).


Za rast stabla u visinu i debljinu Kovačić navodi
kulminaciju tečajnog visinskog i debljinskog prirasta
(u točki I infleksije S krivulje rasta) i točku poprečnog
dobnog prirasta ( u točki K, diralištu tangente na S krivulju
rasta). Tečajni prirast jednak je poprečnom u
točki rasta, kad ovaj posljednji kulminira. Autor razmatra
debljinski rast i priras “srednjeg sastojinskog


rast
tt
ć i


stabla” određene vrste drveća
aa i na određenom bonitetu
staništa a sa ciljem numeričkog bonitiranja sastojina.


B e za k, 2004 pak rast i prirast stabla u sastojini
promatra kao kvaziperiodično gibanje te pokazuje
kako prirasti sastojinske debljinske i visinske strukture
imaju različit period maksimalnih oscilacija. Rast i prirast
stabla i šume iskazuje se diferencijalnim jednadžbama
prigušenih i prisilnih gibanja. Prigušeno gibanje
očituje se u debljinskom rastu stabla, prigušeno i prisilno
gibanje u visinskom rastu stabla. Prigušenom gibanju
debljinskog rasta imanentna je “unutrašnja struktura
stabla uzrokovana energijom kao ekvivalentu umnoška
koeficijenta pulsacija (.p) i konstante fine strukture
(.), .= 1/137, a na koje djeluje sila otpora (k). Visinski
rast ima karakteristike prigušenog (.ph) i prisilnog
gibanja, to jest slobodna gibanja remeti i neka
“vanjska sila (ft)”.


Razmatrajući “proporcije” stabla u šumi Bezak navodi:
“ Svako stablo u šumi i na svakom staništu ima
svoju matematičku i mehaničku strukturu, atraktor ko