DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 295-304 UDK 630* 165 (001) KONTROLA PODRIJETLA PANČIĆEVE OMORIKE (Picea omorika /Panč./ Purk.) IZ PLANTAŽE KOD KAKNJA POMOĆU IZOENZIMSKIH BILJEGA CONTROLLING THE SERBIAN SPRUCE ORIGIN (Picea Omorika /Panč./ Purk.) AT THE KAKANJ PLANTATION WITH ISOENZYME MARKERS Dalibor BALLIAN1 SAŽETAK: U ovom se istraživanju uporabom molekularnogenetičkih biljega i njihovom identifikacijom pokušalo odrediti podrijetlo Pančićeve omorike iz plantaže s područja Kaknja, čija je veličina 8,2 ha. Uporabili su se izoenzimski biljezi, koji su korišteni ranije u istraživanju genetičke varijabilnosti Pančićeve omorike (Ballian i sur. 2006). U ovom istraživanju kao i onom ranije, uporabilo se 12 enzimskih sustava s ukupno 16 genlokusa. Rezultati do kojih se došlo pokazuju da podrijetlo plantaže ne možemo pripisati ni jednoj od identificiranih populacija Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini. Osnovni razlog leži u tome što smo u plantaži dobili alele koji su registrirani u više populacija omorike, dok je jedan od registriranih alela nije uopće registriran u prirodnim populacijama, već, vrlo vjerojatno, vodi podrijetlo iz neke od neistraženih populacija ili iz manje skupine stabala. Ponuđeni model identifikacije sa 12 enzimskih sustava, odnosno 16 genlokusa mogao bi se u budućnosti pokazati prihvatljivim, jer su početna istraživanja pokazala jako dobar rezultat. K lj u č n e r i j e či : Picea omorika, izoenzimi, plantaža, identifikacija. 1. UVOD – Introduction Pančićeva omorika (Picea omorika /Panč./ Purk.) u svoje malobrojnosti zakonodavac dozvoljava sakupprirodi ima malo i disjunktno područje rasprostiranja u ljanje sjemena za reprodukciju iz svih populacija bez istočnoj B Bosni, u području srednjeg toka rijeke Drine ograničenja, bez obzira na to jesu li podesne kao sje( slika. 1). Raširena je pretežito na teško dostupnim kamenski objekti ili nisu. Sama je ta činjenica doprinijela menitim padinama, između 800 i 1550 m nadmorske vida se za mnoge plantaže koje su podignute širom Eurosine. U Bosni i Hercegovini raste na 13 većih ili manjih pe ne zna njihovo podrijetlo. Stoga su većinom miješalokaliteta. Najpoznatiji su lokaliteti na istočnim padinanog podrijetla. Ipak, u većini slučajeva sjeme se sakupma Zelengore, na planini Viogor kod Čajniča, višegrad-ljalo na području Višegrada, gdje postoji samo pet vrlo skom, srebreničkom te milićkom području, kao i na plaznačajnih populacija na oko 64 ha (B a l l i a n i sur., nini Sjemeč (F u k a re k, 1951, 1957, 1974). U Srbiji ra2004) i više manjih skupina stabala. Sakupljeno sjeme ste na više manjih lokaliteta, kao i skupinama stabala na iz tog područja uvijek se deklariralo samo kao “proveplanini Tari, te na jednom izoliranom lokalitetu u dolini nijencija Višegrad”, što prema provedenim istraživa- Mileševske rijeke (To š ić , 1983). njima nije bilo ispravno. Omorika se razmnožava generativno, pomoću sitPančićeva omorika predstavlja vrlo vrijedan tercinog sjemena relativno slabe klijavosti (K r s t i ć , 1950). jarni relikt, odnosno makrofosil među vrstama smrekâ. Zaštićena je zakonom još od 1964. godine, pa zbog Na temelju paleontoloških istraživanja koja su obav ljena širom Europe, posebno u oligocenskim sedimentima u Alsasu (Lakowitz prema Burschelu, 1965) Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu, pronađeni su brojni fosilni ostaci omorike, što potvr Zagrebačka 20, 71000 Sarajevo, BiH. |