DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 50     <-- 50 -->        PDF

J. Zelić: RASTE LI DRVEĆE U ŠUMI PO PRAVILIMA ZLATNOG REZA I FIBONACCIJEVOG NIZA? Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 331-343
Grafikon 2. Rast stabla u visinu iskazan funkcijom parabole
Graph 2 Growth of trees in height expressed with the parabola function


visinu. Koeficijent c ima negativnu vrijednost u funkciji
rasta stabla u visinu, kao koeficijent otpora rastu.


Derivacijom gornje funkcije parabole dobiva se linearna
funkcija: h = 0,4316 – 0,0028 t.


Regresijski koeficijent : : 0,0028, u gornjoj jed


nadžbi je negativan, što znači da će se povećanjem starosti
(t) brzina rasta u visinu ili visinski prirast smanjivati.


ki
Opadanje brzine rasta (prirast) visinu povećanjem


u


starosti stabla prikazuje Tablici 4.


Tablica 4. Linearni trend pada visinskog prirasta (m) povećanjem dobi (godina) bukve
Table 4 Linear decrease of height increment (m) per age of beech


Starost


10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120


Age


Prirast


0,404 0,376 0,348 0,320 0,292 0,264 0,236 0,208 0,180 0,152 0,124 0,096


Increment


Na rast stabla bukve u visinu, osim sile rasta, utječu
prigušene sile rasta koje tijekom životne dobi stabla linearno
zaustavljaju prirast stabla u visinu.


Zbog djelovanja dviju suprotnih sila, sile rasta i sile
otpora rastu, u procesu rasta stabla u visinu nije ugrađeno
pravilo zlatnog reza ili Fibonaccijevog niza.


Špiranec, 1975 je takođe za izjednačavanje rasta
u visinu po dobi srednjeg stabla stabla bukve na bonitetima
I. do I V. koristio jednadžbu parabole. Tako se primjerice
jednadžba za rast stabla bukve u visinu na II.
bonitetu može prikazati jednadžbom:


h = - 1,3215 + 0,5015 t – 0,0018 t 2.


Budući da je u gornjoj jednadžbi koeficijent (- c) regulator
brzine rasta stabla u visinu, odnosno prirasta,
kao unutarnjeg svojstva stabla (prigušena sila rasta ili
sila otpora rastu) moguće je dokazati da je u korelaciji
s unutarnjom silom rasta stabla u visinu. To znači, ako
je veća sila rasta, veća je i sila otpora rastu. Pravilo potvrđuje
rast stabala bukve u visinu po dobi i bonitetima


iz (I. – IV.) Š p i r a n č e vi h (1975), prirasno-prihodnih


tablica. Tako je, primjerice, sila otpora rastu


c = - 0,0021 na I. bonitetu,


c = - 0,0018 na II. bonitetu,


c = - 0,0016 na III. bonitetu,


c = - 0,0014 na IV. bonitetu.


Proporcija sile rasta i sile otpora rastu ostaje ista bez
obzira na bonitet staništa i ostale okolišne uvjete, kao
vanjske, prisilne sile rasta.


Ako bi se prirast stabla u visinu matematički izrazio
kao prva derivacija funkcije parabole, tada bi u linearnom
trendu pada rasta stabla u visinu gornje vrijednosti
koeficijenta (c) poprimile dvostruke vrijednosti
(h = 0,5015 – 2 (0,0018 t)). Upravo sila otpora rastu
stabla u visinu zaustavlja u određenoj dobi svaki rast,
stablo dosiže limit moguće visine na staništu određenog
boniteta. Istovjetna ograničenja imaju stabla u
sastojini po visinskoj strukturi rasta (glavna, podstojna,
pomoćna etaža, Kraftova klasifikacija stabala).