DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 UDK 630* 272 PARK-ŠUMA “KOMRČAR ” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA PARK-FOREST “KOMRČAR” ON THE ISLAND OF RAB CONDITION AND VALORIZATION Roman ROSAVEC* SAŽETAK: Područje današnje park-šume u prošlosti se koristilo kao pasište za stoku žitelja grada Raba. No, međutim, rapski nadšumar Pravdoje Belia, to područje gledao je drugim očima i odlučio pošumiti tu površinu. Nailazio je na žestoke otpore, čak su mu i sadnice čupali, ali on nije odustajao od svoje namjere. Razvilo se tu divno zelenilo kojega Zavod za zaštitu prirode u Zagrebu na temelju rješenja od 15. 3. 1965. godine, a na temelju Zakona o zaštiti prirode, upisuje u registar zaštićenih objekata prirode u kategoriju rezervata prirodnog predjela, a prema danas važećem Zakonu u kategoriji park-šuma. Izgled vegetacije danas, u mnogočemu se razlikuje od stanja u vrijeme Pravdoja Belije i neposredno nakon njegove smrti. Danas tu uglavnom prevladava autohtona vegetacija koja je dosta devastirana, najčešće iz razloga slabe brige o njezinom rastu i razvoju. Zbog velikog broja stabala te velike gustoće, a u svrhu što preciznijih mjerenja i dobivanja pouzdanih rezultata, čitava park-šuma Komrčar, površine od 8,3 ha, podjeljena je na manje segmente, odnosno plohe. Pojedina ploha ograničena je šetnim stazama kroz park. Na taj način dobili smo 37 ploha. Na svakoj plohi utvrđen je florni sastav (sloj drveća, sloj grmlja, sloj prizemnog rašća). Bitno je napomenti da je čitavo područje park-šume podijeljeno u tri zone zbog lakšeg korištenja, održavanja i intervencija u kompoziciji parka. K l j u č n e r i j eč i : Rab, Komrčar, vegetacija, gospodarenje, biološkoekološka valorizacija. UVOD – Introduction Grad Rab svake godine u ljetnim mjesecima posje-vanje je započelo borovima, a kasnije se unosila autohćuje mnogo ljudi, ponajprije turista. Nema onoga tko tona vegetacija. Njegov glavni zadatak bio je ozeleniti se barem jednom ne prošeće kroz park-šumu Komrčar. cjelokupnu površinu i tek kasnije dati joj parkovnu Izgled ove zelene površine temelji se na radu Pravdoja formu. Znao je već tada, kao veliki poznavatelj šumar- Belije, rapskog nadšumara koji je ozelenio nekada ske struke, što će za buduća pokoljenja značiti ozelepusto pasište povrh grada Raba. Park-šuma Komrčar njen Komrčar kao ukras okolice grada, dakle kao gradpočela se uzdizati tj. pošumljavati 2. studenog 1890. sko zelenilo neposredno uz kupalište. Park-šuma predgodine, da bi se isto završilo 1905. godine. Pošumlja-stavlja zelenu kapu grada Raba, koja ima ekološkoestetsku, zdravstvenu i turističko-rekreativnu ulogu. Komrčar je zaštićen 15. ožujka 1965. godine u kategoriji rezervata prirodnog predjela, odnosno, u danas važućoj kategoriji park-šume. Površina park-šume Roman Rosavec, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 10000 Zagreb, Svetošimunska 25 Komrčar iznosi 8,3 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 56 <-- 56 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 Iako je ovaj prostor turistu, šetaču prekrasan i neponovljiv, svaki malo bolji poznavatelj vegetacije i njezinog izgleda te pejzažno-arhitektonskih elemenata i METODE ISTRAŽIVANJA Zbog velikog broja i velike gustoće stabala, a radi što preciznijih mjerenja i dobivanja pouzdanih rezultata, čitava park-šuma Komrčar, u površini od 8,3 ha, podijeljena je na manje segmente, odnosno plohe. Pojedina ploha ograničena je šetnim stazama kroz park, pa plohe nemaju iste dimenzije. Na taj način dobili smo 37 ploha. Na svakoj plohi utvrđen je florni sastav (sloj drveća, sloj problematike primijetit će mnoge nedostatke. Kako ti e p e postali nepremostivi, potrebno je hitno nedostaci ne b bbi ii i i intervenirati i poboljšati stanje park-šume Komrčar. – Methods of the research grmlja, sloj prizemnog rašća) i utvrđena je pokrovnost sloja drveća koja je izražena u postocima. Općenito, u radu se daju smjernice za revitalizaciju i poboljšanje stanja te gospodarenje ovim objektom, gledajući taj zeleni prostor kao jedinstvenu biološkoekološku i pejzažnu cjelinu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Prema Španjol & Wolf (1994) sam prostor park-šume Komrčar podijeljen je u tri prostorne, funkcionalne i biološko-ekološke zone (vidi kartu) glede raznolikosti, a to su: I zona – zaštitna zona (usko područje park-šume prema moru) I I zona – zona park-šume (središnji dio park – zona parka (rubni dio park-šume okrenut prema gradu) Neovisno o zonaciji, čitava park-šuma podijeljena je na 37 ploha, koje omeđuju postojeće staze. Florni sastav svake pojedine plohe prikazan je u dolje navedenim tablicama. U njima je dana i pokrovnost sloja drveća i zonska pripadnost svake pojedine plohe. Karta 1. Park – šuma Komrčar na otoku Rabu Map 1 Park-forest Komrčar on the Island of Rab Slika 1. Spomenik Pravdoju Beliji u park-šumi Komrčar Slika 2. Vizura na more iz park-šume Komrčar Figure 1 Monument to Pravdoje Belija in Park-forest Komrčar Figure 2 View on the sea from Park-forest Komrčar (Foto: Damir Barčić) (Foto: Damir Barčić) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 57 <-- 57 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 Slika 4. Park-šuma Komrčar Figure 4 Park-forest Komrčar (Foto: Damir Barčić) Slika 3. Stari bor uklopljen u autohtonu vegetaciju Figure 3 Old pine tree in autochthonous vegetation (Foto: Damir Barčić) Slika 5. Staze u park-šumi Komrčar Figure 5 Pathway in Park-forest Komrčar (Foto: Damir Barčić) Tablica 1. Sloj drveća (plohe 1 – 20) Table 1 Tree layer (plots 1 – 20) Broj pokusne plohe Sloj drveća – Tree layer No of ext. plot 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Zona – Zone II II II II II II II II II II II II II I II II II II II II Pokrov. – Cover (%) 75 70 75 80 75 75 80 60 70 65 80 75 75 80 55 65 90 90 65 70 Vrsta – Species Hrast crnika + + + + + + + + + + + + + + + (Q. ilex). Obični čempres + + + + + + + + + + + + (C. sempervirens) Alepski bor + + + + + + + + + + + + + + + + + (Pinus halepensis) Arizonski čempres (C. arizonica) + + Atlaski cedar (Cedrus atlantica) + + Pinija (P. pinea) + Lovor + + + (Laurus nobilis) Primorski bor + + + + + + (Pinus pinaster) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 58 <-- 58 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 Zelenika (Phillyrea media) + + Američka duglazij a (P. menziesii) + + Crni jasen (Fraxinus ornus) + + Dudovac šB. papyrifera) + Tablica 2. Sloj drveća (plohe 21 - 37) Table 2 Tree layer (plots 21 –37) Broj pokusne plohe Sloj drveća – Tree layer No of ext. plot 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. Zona – Zone II Ill Ill Ill Ill Ill Ill Ill Ill Ill Ill Ill II II II II I Pokrov. – Cover (%) 90 85 85 95 70 65 70 75 90 85 90 85 85 80 85 80 80 Vrsta – Species Hrast crnika + + + + + + + + + + + + + + + + + (Q. ilex). Obični čempres + + + + + + + + + + (C. sempervirens) Alepski bor + + + + + + + + + + + + (Pinus halepensis) Arizonski čempres (Cupressus arizonica) + + Lovor + + + + + + + + + + (Laurus nobilis) Primorski bor + + + + + (Pinus pinaster) Zelenika (Phillyrea media) + Crni jasen (Fraxinus ornus) + Dudovac šBroussonetia papyrifera) + šMtSsporum tobira) + + Bagrem (Robinia pseudacacia) + Rogač + (Ceratonia siliqua) Maslina (Olea europaea) + Azijska tuja (Thuja orientalis) + Tablica 3. Sloj grmlja (plohe 1 – 20) Table 3 Shrub layer (plots 1 – 20) Broj pokusne plohe Sloj grmlja – Shrub layer No of ext. plot 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. Zona – Zone II II II II II II II II II II II II II I II II II II II II Vrsta – Species Hrast crnika + + + + + + + + + (Quercus ilex) Lovor + + + + + + + + + + + (Laurus nobilis) 348 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 59 <-- 59 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 Crni jasen + + + + + + + + (Fraxinus ornus) Zelenika + + + + + + (Phillyrea media) Bodljikava veprina + + + + + + + + (Ruscus aculeatus) Tetivika + + + + (Smilax aspera) Mirta + + + + + (Myrtus communis) Lemprika + + + + + + + + + + + + + + (Viburnum tinus) Sparožina + + + + + + + + + + + + + (Asparagus acutifolius) Pitospora + + + + + + + + + + (Pittosporum tobira) Mala žumara + (Chamaerops humilis) Sibika + + + + + + (Coronilla juncea) Planika + + (Arbutus unedo) Širokolisna kalina + (L. ovalifolium) Maslina + (Olea europaea) Veliki vrijes + (Erica arborea) Tršlja + (Pistacia lentiscus) Smrdljika + + šPistacia terebinthus) Judino drvo + + (Cercis siliquastrum) Tablica 4. Sloj grmlja (plohe 21 - 37) Table 4 Shrub layer (plots 21 - 37) Broj pokusne plohe Sloj grmlja – Shrub layer No of ext. plot 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. Zona – Zone II III III III III III III III III III III III II II II II I Vrsta – Species Hrast crnika + + + + + + + + + + + (Quercus ilex) Lovor + + + + + + + + + + (Laurus nobilis) Crni jasen + + + + + + (Fraxinus ornus) Zelenika + + (Phillyrea media) Bodljikava veprina + (Ruscus aculeatus) Lemprika + + + + + + (Viburnum tinus) Pitospora + + + + + + + + + + (Pittosporum tobira) 349 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 60 <-- 60 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 Šibika (Coronilla juncea) Planika (Arbutus unedo) Širokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium) Mukinja (Sorbus aria) Bagrem (Robinia pseudacacia) Dudovac (Broussonetia papyrifera) Tršlja (Pistacia lentiscus) Smrdljika šPistacia terebinthus) Japanska kurika (Evonimus japonica) Pukitija šJuniperus macrocarpa) Primorska kozja krv (Lonicera implexa) Mogranj, nar (Punica granatum) Agava (Agave americana) Sloj prizemnog rašća, tamo gdje postoji, uglavnom peregrina). Uz travnu vegetaciju na plohi 25. izrazita čini travna vegetacija. Najčešće se mogu susresti slje-je zastupljenost ponika i pomlatka lovora (Laurus nodeće vrste: bršljan (Hedera helix) i broćika (Rubia bilis) i bagrema (Robinia pseudoacacia). 25% Hrast crnika (Quercus ilex) Obični čempres (Cupressus sempervirens) Alepski bor (Pinus halepensis) Lovor (Laurus nobilis) Ostalo 22% 10% Grafikon 1. Postotni udio pojedine vrste u sloju drveća Graph. 1 Percent part of individual species in the layer Iz grafičkog prikaza vidljivo je da u sloju drveća hrast crnika (Quercus ilex) ima podjednak postotak kao i alepski bor (Pinus halepensis) koji je nešto niži od postotka svih ostalih vrsta koje nisu izdvojene zasebno (legenda), a dolaze u park-šumi Komrčar i prikazane su u tablicama. Obični čempres (Cupressus sempervirens) i lovor (Laurus nobilis) zastupljeni su s nešto nižim postotkom. 5% 6% 12% Hrast crnika (Quercus ilex) 13% Lovor (Laurus nobilis) Crni jasen (Fraxinus ornus) Pitospora (Pittosporum tobira) Šparožina (Asparagus acutifolia) 9% Lemprika (Viburnum tinus) Zelenika 12% 8% 12% (Phillyrea media) Šibika (Coronilla juncea) Ostalo Grafikon 2. Postotni udio pojedine vrste u sloju grmlja Graph. 2 Percent part of individual species in shrub layer Kao što je vidljivo iz grafičkog prikaza, u sloju grmlja dominira hrast crnika (Quercus ilex), dok su ostale vrste zastupljene u manjim postocima. Navedeni grafički podaci o postotnom udjelu pojedinih vrsta u park-šumi govore nam da se park-šuma, koju je u osnutku činio alepski bor sa manjom primjesom autohtonih vrsta, počela pretvarati u autohtonu šumu hrasta crnike sa svim njenim pratilicama. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 61 <-- 61 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 RASPRAVA – Discussion U pogledu zoniranja, prema Španjol & Wolf no razdoblje učinila je priroda odjednom te još unaza( 1994), čitava park-šuma podijeljena je u tri zone. U dila park-šumu. Tako je došlo do progaljenih pozicija prvoj zoni, tj. zaštitnoj zoni predviđa se najmanje ljudna kojima se uočava razorno djelovanje bujičnih tokoske aktivnosti. Taj mali dio aktivnosti odnosio bi se na va i vjetra uslijed vremenskih neprilika. Glavne nositepripomaganje u održavanju prirodnog razvoja. Druga lje u sastavu zelenila, kad govorimo o Komrčaru, trezona ili zona park-šume je površinom najveća, pa je balo bi temeljiti na autohtonim biljnim vrstama, tj. mestoga tu moguća najveća ljudska aktivnost. Budući da diteranskim vrstama drveća, grmlja i prizemnog rašća, ta zona ima i najveću frekvenciju ljudi, tu je potrebno jer njima u ekološkom i estetskom pogledu ne mogu postaviti dovoljan broj klupa, stolova i košarica za otkonkurirati tropske i alohtone vrste. Što se tiče primjepatke. U ovoj zoni predviđeno je postavljanje vodenih ne kolorističkih elemenata u sklopu zelenila, postupati elemenata, te najveći dio hidrantske mreže. Treća zona umjereno, iako bi pojedine dijelove park-šume i sam ili zona parka površinom je najmanja. Kako ona predulaz trebalo na neki način ‘oživiti’ i ‘otvoriti’ vrstama s stavlja glavni ulaz u park od strane grada, tu je potreblijepim cvijetovima. no unijeti ukrasno grmlje te taj prostor kvalitetno horti-Također ne zadovoljava stanje vrtno-arhitektonskih kulturno osmisliti. Tu je također potrebno postaviti elemenata. Unutar park-šume nalazi se dječje igralište ogledne panoe i ostale vizulane komunikacije. koje je dosta trošno i potrebno ga je obnoviti i osmisliti Prilikom provedenih istraživanja, neovisno o zoni-novim sadržajima (ljuljačke, klackalice, tobogani i dr.) ranju, a u svrhu što boljeg uvida u problematiku park-(Rosavec, 2004). šume, ona je podjeljena na 37 ploha, koje su međusob-U park-šumi nema dovoljno klupa, stolova, košarino razdijeljene postojećim stazama. Istraživanja ukaca za otpatke. Staze su dosta trošne, a na pojedinim dizuju na brojne nedostake. jelovima potpuno su uništeni odvodni kanali i rubni Ponajprije, ti nedostaci se odnose na stanje vegetakameni, što od starosti i dotrajalosti, što od ljudskog cije. Pojedine su plohe oskudne vegetacijom, pa im u čimbenika. Štete koje se pojave površno se saniraju i tom pogledu treba posvetiti više pozornosti. Pojedine ne vodi se briga o estetskoj i stilskoj komponenti. Iako plohe su preguste, odnosno vegetacija je previše razvije park-šuma u velikoj mjeri zapuštena, ipak se u pojejena te dolazi do formiranja monotipske vegetacije. dinim dijelovima nailazi na velik potencijal za uređe- Treba podržavati razvoj svih vrsta u određenom omjenje, oblikovanje i korištenje u smislu formiranja objeru. Osnovne zacrtane razvojne smjernice parka nisu se kata pejzažno-parkovne arhitekture. kroz razdoblje od preko jednog stoljeća uvijek i pravilIz svega se može uvidjeti da je u park-šumi potreban no provodile. Uzrok takvog stanja možemo pripisati či-kontinuiran rad stručnog kadra u pogledu dotjerivanja, njenici da je park-šuma često mijenjala gospodara, pa uređivanja i oblikovanja park-šume. Dakako, potrebna se u njoj više zadržavalo postojeće stanje nego ozbiljje i adekvatna čuvarska služba, a sve u svrhu očuvanja nije radilo. Sve radove (okresivanje grana, vađenje suovog jedinstvenog prostora na otoku Rabu, pa i šire. hih stabala) koje je čovjek trebao obaviti kroz određe ZAKLJUČAK - Conclusion U prostornom smislu park-šuma Komrčar predstavNovi sadržaji parkovnog oblikovanja osigurat će lja naprosto zeleni dragulj na kamenom prstenu starog dovoljno razloga za “pogled prema unutra”, a time će Raba. Kao takva i zaslužuje da se s njom postupa briž-se povećati i broj njegovih posjetitelja, osobito turista. no i stručno. Općenito sagledavši vrijednost park-šume Prostorna i biološko-ekološka valorizacija postići Komrčar je velika. Rijetko se gdje na Jadranu može će se tek pravilnim programom sanacije, poboljšanja i naći takav kompleks uglavnom autohtone vegetacije. održavanja park-šume Komrčar. U praksi tako proveNo, međutim, kako se radi o park-šumi, njoj je potreden program sanacije učinit će da se ovaj prostor valoban svojevrstan oblik pomoći pri razvoju i oblikovarizira u svim komponentama. nju. Od njena podizanja, odnosno smrti Pravdoja Beli- Valorizacija mora biti potpuna, dakle mora uvaža je, osnivača ove zelene površine, radovi u park-šumi vati čimbenike, kao što su: svedeni su na minimum ili uopće nisu provađani, već – prirodnost je priroda odjednom učinila ono što je čovjek trebao ra – kulturno-povijesni diti nekoliko godina. – ambijetalni U revitalizaciji treba posao uređenja park-šume – stilski Komrčar uskladiti sa svim datostima postojećeg stanja, – oblikovno-estetski čar u kako bii se se sadržajno i oblikovno zadovoljile potrebe za – biološko-ekološki – turističko-gospodarski novi . |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 62 <-- 62 --> PDF |
R. Rosavec: PARK-ŠUMA “KOMRČAR” NA OTOKU RABU – STANJE I VALORIZACIJA Šumarski list br. 7–8, CXXX (2006), 345-352 Da bi se vratio izvorni izgled ovog prostora potrebna Koliko je park-šuma estetski važna, toliko je važna i je intervencija čovjeka. Ponajprije potrebna je intervenbiološko- ekološki i rekreacijski. Budući je park-šuma cija u pripomoći autohtonoj vegetaciji u razvoju. Na Komrčar relativno mala po površini, ali heterogena po mjestima gdje je ona suviše razvijena usporiti njezin prostornim, reljefnim, biološko-ekološkim i vegetacijrast, a na mjestima gdje je ona oskudna potrebno je po-skim čimbenicima, glavna okosnica rada s Komrčarom boljšati uvjete za njezin razvoj. Osim vegetacije za park-mora biti usmjerena na njegovo zoniranje. Upravo iz tog šumu su značajni i vrtno-arhitektonski elementi (ko-zoniranja proizaći će rješenja funkcionalno, estetski i šarice za otpatke, stolovi, klupe) koje je potrebno kvabioekološki. Kroz dodatne sadržaje park-šuma može i litetno uklopiti u ovaj prostor. Raspored staza kroz park-mora naći svoje mjesto u imidžu Raba i njegovoj turistišumu Komrčar je povoljan, ali je potrebno, zbog stačko- gospodarskoj prezenzaciji. rosti, pojedine obnoviti i time opravdati njihovu svrhu. LITERATURA – References H o r v a t ić , S., (1934): Flora i vegetacija otoka Raba. Š im i č ić , J., (1968): Izvještaj o stanju šteta u park- Akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. šumi Komrčar na Rabu. Rab. Petračić, A., (1938): Zimzelene šume otoka Raba. Š p a n j o l , Ž., (1991): Zaštita prirode u općini Rab. Glasnik za šumske pokuse 6: 3–60, Zagreb. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Rab – otok mora, sunca i ljepote (monografija II izdaZagrebu. nje). Izdavač GZH; Zagreb 1987. Španjol, Ž., S. Wolf, 1994: Biološko-ekološka i pro Rauš, Đ., (1981): Park Komrčar na Rabu – hortikul-storna valorizacija park-šume Komrčar na Rabu. turno, estetsko i turističko značenje. HortikultuŠumarski list CXVIII, (5–6): 153–165, Zagreb. ra 3: 3–11, Zagreb. Š p a n j o l , Ž. Ž.Ž.,j o l , 1995: PrirodnaZZRaba, 426 str., , 19 Rauš, Đ., (1983): Parkovi otoka Raba i njihovo horti-Grad Rab. kulturno i estetsko i turističko značenje. Zbornik Š p a n j o l , Ž., 1996: Biološko-ekološke i vegetacijske Roberta Visianija Šibenčanina (247–266), Ši-posljedice požara u borovim sastojinama i njihobenik. va obnova. Disertacija. Šumarski fakultet Sve- Rosavec, R., (2004): Park-šuma Komrčar na otoku učilište u Zagrebu. Rabu. Diplomski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. SUMMARY: The present park-forest used to be a grazing area for the cattle of the citizens of the town of Rab. However, Pravdoje Belia, the chief forest ranger of Rab, saw a different purpose for this area and decided to have it afforested. The fiercely opposing citizens went so far as to pull out the planted seedlings, but he did not waver in his intent. His efforts resulted in an exceptionally beautiful green area, which the Nature Protection Institute in Zagreb entered in the registry of protected sites of nature as a natural reserve on March 15, 1965. According to the valid legislation, this area belongs to the category of park-forest. The current vegetation is very different from the vegetation growing during Pravdoje Belija’s life and immediately upon his death. Today, autochthonous vegetation prevails, but is relatively severely devastated out of lack of care for its growth and development. The entire 8,3 ha of Komrčar park-forest, containing a large number of densely growing trees, has been divided into smaller segments or plots to enable accurate measurements and obtain reliable results. The plots are limited by walking paths through the park. A total of 37 plots have been established. The floral composition has been identified in each plot (tree layer, shrub layer, the layer of ground vegetation). It should be pointed out that the whole area of the park-forest is divided into zones for easier use, maintenance and interventions in the park composition. Key words: Rab, Komrčar, vegetation, management, biological-ecological valorization |