DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 69     <-- 69 -->        PDF

> u Nacrtku se članka navodi: ČČDaljinsU transport
drva šumarskim kamionskim skupovima pomoćna
je djelatnost unutar temeljne šumarske djelatnosti
uporabe šuma. ...”.Ipak je prijevoz drva ponajprije
dio pridobivanja drva, a pitanje je za raspravu koji
je IO uio sveKoiiKe uporaue suma.


> U posliednioi se rečenici Nacrtka kaže: ... mora se


voditi računa da se jedan određeni (strateški) dio
daljinskoga prijevoza drva šumarskim kamionskim


.,upo.ima i ialie .oArfi ČTČ:.».,a.u -.tog
posebnosti uvjeta rada i biološko-tehničkih svojstava
drva koje se prevozi ...Mišljenje je autora da je
zadržavanje dijela vlastitoga kamionskoga prijevoza
u vlastitoj organizaciji nužan zbog (a) činjenice
što se odvija po šumskim prometnicama koje projektiraju
i grade sami šumari te na taj način mogu i
poboljšavati svoj rad i, sto je itekako važno, uvjetovati
karakteristike skupova te, (b) zbog sprječavanja
svojevrsne ucjene ponuđača. Sve ostalo su zablude
koje će budućnost neumoljivo rješavati, ali i
ovaj puta na štetu šuma.


> Višekratna napomena da se može uporabom lakših
gradbenih materijala smanjivati masa kamionskih
skupova odnosno njihovih sastavnica, pokusno je
iskušana, npr., na forvarderima (alumijski prednji
dio, kakvoćnih sitnozmatih čelika za dizalice i njezine
sastavnice - npr. hvatala, u članku spominjanih
“potpornih” ručica itd.). Uspjesi su različiti.


> Članak 9, stavak 1 nije vjerno prenesen, bilo autorskom
ili uredničkom grješkom.
> Članak 9, stavak 2 navodi da se navedena opterećenja
odnose za skup vozila u stanju mirovanja na


Zaključno promišljanje


Djelatnost šumskoga transporta, čiji je sastavni dio
kamionski prijevoz po šumskim i javnim prometnicama,
predstavlja čvrstu kariku u proizvodnome lancu pridobivanja
drva, povezbom proizvođača i kupaca te razdjelbom
drvnih sortimenata do mjesta preradbe. To je i
razlog što zaslužuje stručnu i prosudbenu pažnju na temelju
objektivno utvrđenih proizvodnih čimbenika.
Štoviše, dolaskom vremena kada će se i u Hrvatskoj
morati poštivati smjernice Europske unije za vozila pogonjena
neobnovljivim (fosilnim) gorivima, s neprimjerenom
emisijom tzv. stakleničkih plinova i drugih zagađivača,
i šumarski će transportni sustavi doživljeti mnoge
promjene – vjeruje se na bolje. Osim sustavnoga bavljenja
rukovanjem drvom (njegov transport, prenošenje


vodoravnoj podlozi (izostavljeno u članku, ali bitno
u životu). I Pravilnik prenesen s intemetske stranice
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2005/1848.htm,
uz ostale ne malobrojne prijepisne pogrješke, ne
razlikuje znak d (deci) za zakonite množne predmetke
pri tvorbi decimalnih mjernih jedinica, odnosno
zakoniti znak za mjernu jedinicu dan (dies),
od znaka za mjernu veličinu duljine (razmaka, promjera
...) (d). Ovo nisu ni autori ni priređivači članka
ispravili.


> Pohvalna je tražnja prikladnih hrvatskih naziva za
određene pojmove, npr-, za korisnu nosivost Tek
treba razjasniti postoji li i nekorisna nosivost?
Jednako je pitanje opterećuju li se osovine pojačano
ili se opterećenje povećava / raste ... Ili, postoji li
svojevrsna predimenzioniranost radnih sredstava u
odnosu na propisane zakonske veličine ... (da bi odgovorili
na to pitanje trebalo bi poznavati dopunska
opterećenja pri utovaru, vožnji i istovaru, pa tek
onda donositi zaključke). Ili, jesu li ručice (štice)
potporne ili prihvatne / postrane ...? Ili, kakav je to
sustav hlađenja dizalice (t. d u poglavlju 3, pod (I)
d). Vjerojatno je to sustav hlađenja ulja hidrauličnoga
sustava.


> Posebno treba spomenuti dio teksta u zaključcima:
Pri tom se jako mora paziti da se sredstvo ne ´´pređimenzionira”
da se ne bi uzaludno rasipale masa i
energija, ... Rasipanje energije svake vrste je razumno
1 znano, ah, što je to rasipanje masal ltd., ltd.


i skladištenje), mnoga stihijnost i površnost ostat će
stvar prošlosti. Trebalo bi se spremati za to vrijeme, ponajprije
promjenom načina mišljenja, stjecanjem znanja
i promicanjem znanih inženjerskih vrijednosti, ravnopravno
tehničke i biološke sastavnice šumoslovlja.


Mr. sc. Stjepan Puljak, dipl. ing. šum.