DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE


MRKA CRVENREPKA
(Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin)


Naraste u dužinu oko 15 cm s rasponom krila oko
25 cm, te do 20 g. težine, pa je po veličini slična poljskom
vrapcu. Boja perja odraslog mužjaka je crnkasta
s bijelom krilnom plohom i crvenkastim repom. Ženka
ima perje sivo-smeđe boje s crvenkastim repom. Jednogodišnji
mužjaci slični su ženki od koje se razlikuju
po nešto crnjem grlu i bjeljem području na krilima.
Gnijezdi se na području cijele Hrvatske unutar naselja,
nešto rjeđe u nizinskom području istočne Slavonije i
uzduž obale. Gnijezda gradi u rupama i pukotinama
zgrada, pukotinama stijena, kućicama za ptice poludupljašice.
Gnijezdi dva puta tijekom godine od travnja
do kolovoza. Gnijezdo je građeno od suhih travki, mahovine
i korjenčića i iznutra je obloženo perjem. Nese
3–6 bijelih jaja veličine oko 20 mm. Na jajima sjedi


Slika 1. Odrastao mužjak


Č


2. Ženka sjedi na jajima u rupi gospodarske zgrade
na visini 1,3 m od tla
ženka 12–14 dana. Mlade ptiće oba roditelja hrane
14–18 dana. Hrane se insektima, najčešće muhama,
leptirima koje lovi u letu i njihovim gusjenicama, te
povremeno bobicama. Lovinu čeka na svojoj promatračnici
često trepereći s repom. Pjeva uglavnom noću
i u zoru s uzvišenog mjesta. Pjev je glasan, brz i kratak.
U Hrvatskoj boravi od ožujka do listopada kada većina
seli, dok manji broj ostaje cijele godine i prezimljuje u
unutrašnjosti Hrvatske.


Mrka crvenrepka je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.


Tekst i fotografije:


Mr. sc. Krunoslav Arač,


dipl. ing. šum.


NAŠI SUNOVRATI


Gotovo na svim našim dinarskim planinama u proljeće
ćemo često susresti vrstu sunovrata ili narcisa
koja je najraširenija u Hrvatskoj. To je zvjezdastocvjetni
sunovrat (Narcissus radiiflorus Salisb.).


Raširen je kako na našem obalnom području i otocima
tako i na planinskim prostorima duboko u unutrašnjosti.


Ovu biljku prepoznat ćemo po tome što su listovi perianta
zvjezdastog izgleda i međusobno se ne dodiruju i
ne preklapaju, a krunica mu je uspravna i na rubovima
crvena. Na cvjetnoj stapki koja naraste do 30 cm najčešće
je jedan, rjeđe dva cvijeta. Ne ističe se mirisom.


Zvjezdastocvjetni sunovrat naseljava gorske travnjake
i vapnenačke kamenjare, ponekad i dublja tla na
vapnencima. Biljka najčešće raste pojedinačno, samo
na nekim nalazištima nalazimo manje ili veće skupine,
rijetko velike populacije koje u vrijeme cvatnje prevladavaju
u proljetnom aspektu. Takav primjer nalazimo u
okolici naselja Ljubova uz cestu Korenica-Gospić,
gdje se veće travnjačke površine u proljeće bijele od
mnoštva njegovih cvjetova. Ipak se može kazati za ovu
populaciju kako sadrži primjerke čiji se listovi ocvjeća
jako približavaju jedan drugom i u malim dijelovima
se i preklapaju.