DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 72 <-- 72 --> PDF |
REGENSBURŠKA TILA Ovu naočitu i danas kritično ugroženu (CR) biljku mahunarku, upisanu 2005. godine u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske, u Hrvatskoj je još 1942. godine prof. Ivan Soklić zabilježio na Đurđevačkim pijescima, a Ljerka Godicl 1979. godine istražujući ostatke stepske flore i njezino prostiranje u sjevernim dijelovima bivše Jugoslavije, također je bilježi na Pijescima kod Kloštra Podravskog te u šumskom području Borik sjeverno od Đurđevca. Međutim, na oba nalazišta danas biljku više ne možemo naći. Jedino nalazište nalazi joj se u blizini naselja Vukosavljevica u Podravini, odnosno uz najsjevernije padine Bilogore, gdje ju je 2000. godine pronašla prof. dr. J. Topić. To je ujedno jedino danas poznato njezino nalazište u Hrvatskoj. Regensburška tila (Chamaecytisus ratisbonensis /Schaeff./ Rothm.) je grmolika biljka visoka 50–80 cm. Cijela biljka je u mladosti svilenasto dlakava, kasnije uglavnom gola. Žuti cvjetovi rastu postrano u čupercima. Leptirasti cvijet nalikuje cvjetovima naših žućica, a na lađici se mogu naći narančasto crvene pjege. Plod je oko 20–30 mm duga srebrnasto siva mahuna. Biljka cvate tijekom mjeseca svibnja. Slika 2. Tila u cvatnji Nalazište se nalazi neposredno s obje strane željezničke pruge Koprivnica-Virovitica kod naselja Vukosavljevica. Sa sjeverne strane pruge nalazi se malo pješčano uzvišenje po kojem uzdužno i usporedno s prugom prolazi poljski slabo vidljiv put. Stanište tile je upravo to pješčano uzvišenje, koje je u cijelosti danas obraslo raznolikim niskim raslinjem, najviše travama, ali i jednom neobično brojnom i razmjerno velikom čestoslavicom (Veronica sp.). Na tom staništu raste stotinjak primjeraka tile u obliku manjih ili većih gusto zaraslih grmova različite starosti. S južne strane pruge, uz nasip i po dubokom jarku, raste tek pokoji grm. Na cijelom nalazištu biljku ugrožava ostalo raslinje pred kojim se povlači. U cilju produljenja opstanka vrste u Hrvatskoj, bilo bi neophodno od sjemena uzgojiti barem nekoliko primjeraka tile i preseliti ih na preostale pješčane površine istočno od Đurđevca. Tekst i fotografije: Slika 1. Primjerak tile kod Vukosavljevice Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. |