DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 76 <-- 76 --> PDF |
smislu predstavio je mlađima posjetiteljima način i sredstva rada u šumarstvu u nedavnoj prošlosti, a starijim posjetiteljima probudio nostalgiju i sjećanja na teško ali sretno vrijeme iz najljepšeg doba njihovog radnog vijeka. Važan je i sadržaj muzeja koji se dotiče opće etnološke i ekološke problematike, što govori o svestranosti šumara i njihovoj važnosti u razvoju i osposobljavanju pučanstva u ruralnim sredinama Hrvatske. Za istaći je izvrsna suradnja s Upravom Nacionalni park “Sjeverni Velebit” i vrlo odgovorni i savjesni voditelj muzeja šum. teh. Miljenko Tomaić. Nakon godinu dana iskustva potrebno je ukazati na neka neriješena pitanja, kako bi se poboljšao rad i kvaliteta muzeja. U tom smislu neophodno je: – poboljšati koordinaciju s turističkim agencijama i turističkim zajednicama zbog veće posjećenosti; – završiti katalogizaciju eksponata i tiskati višejezične prospekte; – postaviti više informativnih tablica/ploča s naznakom sjedišta muzeja; – prikupiti još nekoliko desetaka značajnijih eksponata i izložiti ih ispred i u zgradi muzeja; – zamijeniti većinu fotografija, jer su promjenom boje postale nejasne; – riješiti tehnička pitanja sistematizacije voditelja muzeja i sličnih poslova unutar poduzeća; – povjerenstvo koje je 2004. godine osnovano s ciljem osnivanja muzeja mora se sastajati svake godine i rješavati navedene i druge probleme. Na kraju preporučam kolegama šumarima da i drugdje u Hrvatskoj osmisle i realiziraju slične projekte. Nema sumnje da bi danas svaka Uprava šuma u Hrvatskim šumama d.o.o trebala osnovati jedan objekt sličnog sadržaja. Za to imamo znanja, prostora i sredstva, a potreba se nameće sama po sebi, no problem je što je mnogi od nas ne prepoznaju. Ako to u ovim vrlo složenim vremenima glede značaja i razvoja naše struke (nema nas u strateškim i drugim središtima planiranja i odlučivanja u ovoj zemlji, skloni smo kompromisima pa i sluganstvu, druge struke nam se vrlo ozbiljno nameću na naša područja, u velikom smo sukobu privatnog interesa u državnom dobru u kojemu nas većina radi i slično) ne prepoznamo sami, drugi neće prepoznati nas. A da naši uspjesi raduju i one koji nisu u šumarskoj struci, ali razumiju njenu bit i genezu, svjedoči i zapis koji su u knjizi dojmova muzeja u Krasnu 16. listopada 2005. napisali djelatnici Osnovne škole fra B. T. Leaković iz Bošnjaka: “I mi ćemo uskoro osposobiti naš muzej u Bošnjacima. Iskrene čestitke.” Vama dragi Slavonci hvala za posjet i čestitke, Vaš muzej bit će jednako važan i lijep i istinski će nas obradovati. Prof. dr. sc. Joso Vukelić Predsjednik Povjerenstva za osnivanje Šumarskoga muzeja u Krasnu PRILOG ŽIVOTOPISU IVANA GRIGORIJEVIČA JAKOVLJEVA Opširan prikaz života i rada Ivana Grigorijeviča JakovIjeva, objavili smo u Šumarskom listu prije dvije godineĐ Tada smo, na temelju izjava živih svjedoka, objavili zanimljiv podatak da je I. Jakovljev kao student šumarstva u Zagrebu bio model znamenitom hrvatskom kiparu Ivanu Meštrović u (1883-1962) pri izradi dvaju spomenika Indijanaca na konju, koji su 1928. postavljeni u Grant parku u Chicagu (SAD). U razgovoru sa stručnjacima i poznavateljima života i rada kipara I. Meštrovića, obavješteni smo da prema njihovim saznanjima ne postoji dokumentacijja aa koj kojkoja aa b bbii konačno povtrdila točnost naših podataka da je I. Jakovljev bio model kod navedenih radova. Skoko M.: Ivan Grigorijevič Jakovljev (1903– 1997). Šumarski list br. 7–8., str. 459–464. 2 U dosadašnjoj literaturi pogrešno je navedeno mjesto rođenja Slika 1. Ivan Meštrović, Indijanac s kopljem, bronca. (Snimio ProČizni Čirsk i ime oca Stjepan. danović u ljevaonici umjetnina, Ilica 83, Zgb, 1927/28.) |