DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2006 str. 87 <-- 87 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze) iz broja 2. ožujak-travanj 2006. izdvajamo: David Galvani, Enrico Gregori, Giovanni Zorn: Modeli procjene korjenove biomase šumskih populacija Poznavanje podzemnog dijela šumskih ekosustava, posebice korjenovog sustava drvenastih vrsta, u posljednje vrijeme zauzima sve veću važnost. Ta važnost očituje se u problematici vezanoj za povećanje učešća CO2 u atmosferi, koji se dobrim dijelom može uskladištiti u zemljanom sustavu biljnog pokrova. Korjenov sustav učvršćuje tlo, umanjuje tenziju zemljanih slojeva, štiti od erozije i odrona. Zbog objektivnih teškoća, zbivanja na ovom području, količina i struktura biomase korijenja još je malo poznata. Dio podzemne biomase u odnosu na nadzemnu biomasu smatra se promjenjivom i u funkciji vrste i dobi drveća, s razlikama za kritosjemenjače i golosjemenjače. Ulazak biomase u korijenje također ovisi o abiotskim čimbenicima: količina raspoložive vode, hranjiva i strukture tla. Utjecaj pojedinih čimbenika u uvjetima ograničene mogućnosti istraživanja mogao se samo pretpostavljati. 1981. g. Ulrich i dr. zaključuju da se omjer podzemne i nadzemne biomase (Bi/Be) povećava u manje plodnim staništima i ii da se smanjuje razvojem populacije. a se s Istraživanja koja e obavio Cairns i dr. 1997. g. do ja j jje nosi prosječan omjer Bi/Be od 0,26 s rasponom od 0,20 do 0,30, ovisno o geografskoj širini, klimatskim obilježjima, strukturi tla, dobi i vrsti vegetacije, s naglašenijim razlikama kod kritosjemenjača u odnosu na golosjemenjače. Na osnovi istraživanja 73 populacije sjevernih i umjerenih zona, dani su prosječni podaci Bi/Be za četinjače 0,24 i 0,19 listače. Drugi autori došli su do sličnih rezultata (0,26 i 0,25). U ovom članku autori su objavili rezultate istraživanja u Italiji u sklopu projekta MinPAF RISELVITALIA, koji ima za cilj provesti istraživanja posvećena ustanovljenju količinsko-kvalitativnog sastava korjenovog sustava glavnih šumskih vrsta Italije, na bazi dostupnih podataka iz raznih izvora. Neovisne varijable korištene za modele procjene su: prosječna dob biljaka, gustoća stabala i temeljnica; dok su nadzemna i podzemna biomasa smatrane ovisnim varijablama. Iz svih raspoloživih podataka izdvo jena su dva kompletna skupa za jednodobne visoke sastojine četinjača i listača, a izloženi podaci se (ako nije posebice naglašeno) odnose na taj model. Baza podataka temelji se na osnovi 264 promatranja iz kojih je izdvojen homogeni skup od 180 uzoraka koji sadrže sve relevantne varijable. Rezultati dobiveni ovom metodom (procjena pomoću neuralne mreže) ne razlikuju se puno od klasične regresijske metode (forward stepwise multiple regression), samo što je standardna greška manja. Podzemna biomasa ima tendenciju smanjenja povećanjem gustoće populacije, tj. kod velike gustoće daljnji razvoj korjenovog sustava se ograničava, posebice kod četinjača, no korjenova biomasa se povećava s povećanjem temeljnice. U prosjeku, korjenova masa predstavlja prosječno malo više od 1/5 (ili oko 24 %) nadzemne biomase, bez velike razlike između listača i četinjača. Korjenov sustav povećava se rastom nadzemnog dijela, ali omjer Bi/Be smanjuje se povećanjem nadzemne biomase. Također se može zaključiti da je kod listača češće odstupanje ovih vrijednosti u odnosu na ambijentalne čimbenike, što je i djelomično potvrđeno u ovom članku. Orazio Ciancio: Slobodno ili regulirano šumarstvo Cilj života je živjeti u slozi s prirodom Zenone U rubrici “Rasprave i protivljenja” Orazio Ciancio – odgovorni urednik ovog časopisa, napisao je isti povodom sličnog kojega je napisao Alessandro de Philip- pis prije 51. godinu. “Slobodno ili regulirano šumarstvo” bio je naslov članka objavljenog u istom ovom časopisu, posvećenog problematici koja je bila aktualna onda, ali ništa manje i danas. Osnovno pitanje je odnos iskustva i tehnike u šumarstvu. Oni mogu djelovati u nesuglasju ili složno. Postoji rizik priklanjanja tipičnom empirizmu predskolastičkog šumarstva ili naprotiv otići u suhoparni tehnicizam. Njegova analiza obuhvaća raspravu koja se odnosi na razlike u šumarstvu mediteranske Europe, Francuske i središnje Europe. Prvu obilježava velik stupanj empirizma, druga je uravnotežena, ali u biti malo |