DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 10     <-- 10 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Pulmonaria vissiani .
Veronica officinalis .
Lotus corniculatus .
Rorippa lippizensis . II
Asperula scutellaris . I
Geranium lucidum . I
Bromus ramosus . I
Poa alpina . I
Koeleria splendens . I
Arrhenatherum elatius . I
Festuca heterophylla . I
Asperula aristata . I
Muscari comosum . I
Bromus erectus . I
Satureja subspicata . I
Poa bulbosa . I
Tulipa sylvestris . I
Sanguisorba minor . I
Luzula campestris . I
Carex montana . I
Bunium montanum . I
Dorycnium pentaphyllum . I
Satureja montana . I
Euphorbia cyparissias . I
Arabis muralis . I
Veronica austriaca . I
Sedum ohroleucum . I


Kratice - Symbols
A Drveće - Trees
B Grmlje - Shrubs
C Prizemno rašće - Undergrowth


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results
Rasprostranjenost zajednice.
Šuma jele i crnoga graba rasprostranjena
je mozaično i na malim površinama
(slika 2) na nižem jugozapadnom
dijelu primorskog gorskog
grebena nad Vinodolskom dolinom
unutar tri gospodarske jedinice:
“Planina”, “Drivenik” i “Treskavac”
i manji fragment kod Breza
u gospodarskoj jedinici “Ričičko
bilo”. Najljepše i najveće sastojine
nalaze se u predjelu Kolomajska,
nešto manji po površini, ali zato
najočuvaniji dio nalazi se na jugoistočnim
obroncima Treskavca iznad
Lukova, u odjelu 33. gospodarske
jedinice “Treskavac”.


Može se pretpostaviti da je zajednica
bila zastupljenija u prošlosti
i njen se areal smanjio, što zbog


Slika 2. Šuma jele i crnoga graba pod vrhom Rožena
velikog antropogenog utjecaja, što Figure 2 Phytocoenosis of silver fir and hop hornbeam under the Rožena peak