DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Vukelić, D. Racić i D. Baričević: ŠUMA JELE I CRNOGA GRABA (Ostryo-Abietetum/Fukarek 1963/... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 387-397
Ehrendorfer, F., 1973: Liste des Gefässpflanzen Mitteleuropas.
G. Fischer Verlag, Stuttgart, 318 s.


Em, H., 1962: Šumske zajednice četinara u NR Makedoniji.
Biol. Glasn. 15(1): 1–38.


Fukarek, P., 1963: Prilog poznavanju dendrogeografskih
i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne
Crne Gore. Rad. nauč. Društva SR
BIH, XXII(6): 113–166, Sarajevo.


Fukarek, P., 1964: Die Tannen und Tannenwälder
der Balkanhalbinsel. Schweiz. Z. Forstw. 9/10:
518–533.


K u š a n , F., 1955: Osobitosti u sastavu i rasporedu
biljnog svijeta na planini Biokovu. Period. biol.,
vol. 8: 103–109.


Kušan, F., 1969: Biljni pokrov Biokova (flora i vegetacija).
JAZU, knjiga 37, Acta Biologica V,
Zagreb.


Kušan, F., B. Klapka, 1964: Ein sonderbarer
Tannenwald auf dem Biokovo in Dalmatien. Informationes
botanicae, vol. 3: 20–28, Zagreb.


Lorenz, J. R., 1860: Bericht über die Bedingungen
der Aufforstung und Kultivirung des Kroatischen
Karstgebirges. Mitteilungen der K. K.
Geographischen Gesellschaft, Jahrgang IV, Heft


1: 97–141.
Lovrić, A. Ž., M. Rac, 1987: Fitocenološka analiza
vegetacije biokovskog područja. Acta Biokovica


IV: 97–142, Makarska.
Marinček, L., L. Mucina, M. Zupančič, L. Pol-
d i n i, I. D a k s k o b le r, M. A c c et o , 1993:
Nomenklatorische Revision der illyrischen Buchenwälder
(Verband Aremonio-Fagion). Stud.
Geobot. 12 (1992): 121–135.
Rac, M., 1995: Flora i vegetacija Vinodola i Viševice i
njihov geobotanički položaj. Doktorska disertacija,
Institut “R. Bošković”, Zagreb.
Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1987: Prilog flori biokovskog
područja, alge i vaskularna flora. Acta Biokovica
IV: 31–46, Makarska.
Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Taxonomische Variationsabrisse
der Tannensippen Westbalkans


und neue Natursorten der endemischen Abies
pardei mit ihren Hybriden. 6. IUFRO – Tannensymposium:
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
57–65, Zagreb.


Rac, M., A. Ž. Lovrić, 1992: Trockene windbedingte
Tannenwaldbestande von kroatischen
Küstenbergen (Abieti-Quercion und Calamagrostio-
Abietion). 6. IUFRO – Tannensymposium:
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
143–152, Zagreb.


Rac, M., A. Ž. Lovrić, B. Sekulić, 1988: Ekologija
i rasprostranjenost jadranske crne jele i submediteranskih
jelovih šuma na primorskom
kršu. IV. Kongres ekologa Jugoslavije, Plenarni
referati i izvodi saopštenja: 371–372, Ohrid.


Racić, D., 2001: Fitocenološke značajke termofilnih
jelovih šuma as. Ostryo-Abietetum (Fukarek
1963) Trinajstić 1983 u vinodolskom zaleđu.
Dipl. rad, Šumarski fakultet Zagreb, 36 str.


Šoljan, D., 1986–87: Prilog poznavanju jele na Biokovu.
Glasnik Zemaljskog muzeja BIH, Nova
serija 25–26: 53–96, Sarajevo.


Š o l j a n , D., 1990: Novi varijetet vrste Abies alba
Mill., Zbornik radova Naučnog skupa “Populacija,
vrsta i biocenoza”, Bilten društava ekologa
BiH, vol. 5: 77–79.


Tr i n aj s t i ć , I., 1983: Termofilne jelove šume sa crnim
grabom As. Ostryo-Abietetum (Fukarek)
Trinajstić, ass. nov. na planini Biokovu u Hrvatskoj.
Poljopr. Šum. 29(2): 27–36, Titograd.


Tr i n aj s t i ć , I., 1987. Sintaksonomski pregled biljnih
zajednica planine Biokovo. Acta Biokovica, Vol.
IV.: 143–174, Makarska.


Tr i n aj s t i ć , I., 1999: Što su Abies pardei Gussone i
“Abies biokovoensis”? Šumarski list 123(1–2):
11–16.


We b e r, H. E., J. Mo r a v e c, J. P. T h eur il l at , 2000:
International Code for Phytosociological Nomenclature.
Journal of Vegetation Science, 11:
739–768.


SUMMARY: In Croatia, the forest community Ostryo-Abietetum (Fukarek
1963) Trinajstić 1983 was found on Mt. Biokovo (Trinajstić 1983, 1987) and
on Kapela (Rac et Lovrić 1987, Rac 1995). Only five relevés have been
published in scientific literature. Since the floral composition has not been
analyzed and compared in more detail, the studied phytocoenosis is insufficiently
known.


Phytocoenological research was conducted following the classical principles
of the Braun-Blanquet School (1964). Forests of fir with hop hornbeam
were presented on the basis of ten relevés from the Vinodol area and five from