DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 40 <-- 40 --> PDF |
I. Trinajstić: FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE AS. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) . Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 421-424 vanja vegetacije u priobalnom području rijeke Drave u široj varaždinskoj okolici nalazi nekoliko grmova H. rhamnoides, bez posebne fitocenološke pripadnosti. Prigodom jedne ekskurzije u sklopu terenske nasta aave sa studentima prve godine Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u proljeće 1966. Tri n a js t i ć (n.p.) pronalazi malene sastojine pastrna (H. rhamnoides) u priobalnom dijelu Drave kod Križovljan-grada. Čitavo priobalno područje rijeke Drave zapadno od Varaždina pod kraj 20. stoljeća, izgradnjom brane preobraženo je u veliko akumulacijono jezero hidoelektrane “Varaž din”. Na taj su način velike površine priobalja poplavljene i najvjerojatnije je niz rijetkih vrsta hrvatske flore uništen. Zbog toga, u sklopu “Crvene knjige vaskularnih biljaka Hrvatske” (Ni k ol i ć i To p i ć 2005, 2005a), H. rhamnoides je označena kao “regionalno izumrla vrsta” (usp. Z. Pa vl e t ić 2005). Da li su nalazišta vrste H. rhamnoides u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zaista uništena ili se biljka ipak negdje uspjela sačuvati ili ponovno naseliti rubne dijelove novo izgrađenog vodenog bazena, bit će potrebno ustanoviti budućim istraživanjima. SINTAKSONOMSKE ZNAČAJKE VRSTE Hippophaë rhamnoides Syntaxonomic characteristics Prve podatke o fitocenološkim značajkama vrste H. rhamnoides donose, kao što je poznato Gams (1927) i Aichinger (1933), a označavaju ih jedino kao “Hippophaëtum rhamnoidis”. Binom Salici-Hippophaëtum uglavnom se odnosi na vrstu Salix repens i tipičnu podvrstu H. rhamnoides subsp. rhamnoides, ali i na vrstu Salix elaeagnos (= S. incana) i H. rhamnoides subsp. fluviatilis (usp. O b e r d o r f er i Th. M ü l l e r 1992). Da riješi navedenu dilemu Moor (1958), tijekom sintaksonomske analize vegetacije riječnih dolina u Švicarskoj, između ostaloga analizira i sastojine u sklopu kojih se razvija H rhamnoides. Tom prigodom Moor opisuje posebnu asocijaciju Hippophao-Berberidetum, i priključuje ju svezi Berberidion vulgaris. Floristički sastav novoopisane asocijacije Moor (1958: Tab. 25) prikazuje na temelju 16 fitocenoloških snimaka. Isto tako može se jasno razabrati da analizirana sastojina u Hrvatskoj prema svom florističkom sastavu pripada u sintaksonomskom smislu asocijaciji Hippophao-Berberidetum. Jedna fitocenološka snimka uz samu dravsku obalu kod Križovljan-grada imala sljedeći floristički sastav: Karakteristične vrste asocijacije: 3.3 Hippophaë rhamnoides of Hippophaë rhamnoides Diferencijalne vrste asocijacije: 2.3 Pinus sylvestris 1.1 Salix purpurea 1.1 Alnus incana Karakteristične vrste sveze Bereberidion vulgaris Br.-Bl. 1950 2.2 Berberis vulgaris Karakteristične vrste reda Prunetalia spinosae R. Tx. 1952 i razreda Rhamno-Prunetea Rivas Goday et Borja Carbonell 1961 1.2 Crataegus monogyna 1.1 Prunus spinosa 1.1 Euonymus europaeus + Rhamnus cathartica + Stellaria holostea Pratilice: 2.3 Galium mollugo 1.1 Veronica chamaedrys 1.1 Aegopodium podagraria + Quercus robur + Rubus caesius ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA Analysis of floristic composition Navedena, netom analizirana fitocenološka snimka as. Hippophao-Berberidetum iz Hrvatske vrlo je tipično građena. Ona oobuhvaća 15 vrsta, a snimke iz Švicarske (Moor 1958: Tab. 25) obuhvaćaju između 13 i 28 vrsta. Sveukupni broj vrsta karakterističnih za pojedine sintaksone 16 švicarskih snimaka iznosi oko 20 vrsta. Ukupni broj vrsta zabilježenih u Švicarskoj iznosi 44, a u Hrvatskoj pridolazi još 5 vrsta koje nisu navedene u Švicarskoj, pa sveukupni broj do sada registrirani vrsta u sklopu as. Hippophao-Berberidetum iz ih hh v s nosi ii 4 449 99 taksona. All Kako se iz naše fitocenološke snimke može razabrati, u Hrvatskoj su nazočne sve najvažnije karakteristične vrste za pojedine sintaksone. To su Hippophaë rhamnoides, Berberis vulgaris, Crataegus monogyna, Prunus spinosa, Euonymus europaeus, Rhamnus cathartica, Salix purpurea, te kao posebna zanimljivost posebni ekotip običnoga bora (Pinus sylvestris), vrsta koju i Moor (1958) smatra diferencijalnom za asocijaciju. |