DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 43 <-- 43 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 UDK 630* 424 + 429 + 48 (Quercus robur L.) UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE NA STANJE I STRUKTURU SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA U GOSPODARSKOJ JEDINICI “ŽUTICA” THE INFLUENCE OF DIEBACK INTENSITY, MICRORELIEF AND SAVA’S FLOOD WATER ON THE CONDITION AND THE STRUCTURE PEDUNCULATE OAK’S STANDS IN MANAGEMENT UNIT “ŽUTICA” Davorin KAPEC* SAŽETAK: U radu se obrađuje Gospodarska jedinica “Žutica”. Rad je iznesen u tri cjeline. Prva se odnosi na intenzitet sušenja hrasta lužnjaka i njegove posljedice izražene u prikazu promjena dobne strukture svakog dobnog razreda po površini i drvnoj masi prije, i neposredno poslije sušenja te odstupanja od normale. Evidentirana je sveukupna drvna masa sušaca hrasta lužnjaka od 167 854 m3 s podjelom na 4 zone sušenja. Intenzitet sušenja bio je najveći unutar IV, V i VI dobnog razreda s maksimalnim padom drvne zalihe hrasta u V dobnom razredu. Istovremeno je poremećena i umanjena površina IV dobnog razreda za 56 % i V dobnog razreda za 52 %, što je snimljeno na terenu u vrijeme i poslije sušenja te kartirano na karti intenziteta sušenja. U zoni totalnog sušenja evidentirano je 20, a u zoni progalnog sušenja 32 šumska odjela. Izgubljena je površina od 1586,11 ha pod hrastom, gdje je trajno izostala mogućnost njegove prirodne obnove. Druga cjelina odnosi se na istraživanje mikroreljefa odjela 166 i ostalog dijela Žutice na granici zone totalnog sušenja. Dokazuje se da je ta granica u korelaciji s nadmorskom visinom 98,00 m i dostupnosti upuštene savske poplavne vode u šumu Žuticu 26. listopada 1964 g. Postoji i veza između smjerova kretanja savske poplavne vode s granicom pružanja zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka prikazane na karti. U sastojinama hrasta iznad 98,00 m nadmorske visine nisu pronađeni slučajevi totalnog sušenja. Treća cjelina odnosi se na istraživanje kretanja, stanja i odnosa ukupnih i obraslih površina, udjela ostalih vrsta drveća, pada i porasta drvne zalihe, prirasta, etata i otvorenosti u razdoblju između 1958–1998 godine u usporedbi s normalom. Utvrđeni su pozitivni procesi zaustavljanja destabilizacije šumskog ekosustava i promjena stanišnih prilika, ali još uvijek s neizvjesnom budućnošću. K l j u č n e r i j e č i : sušci, intenzitet i oblici sušenja hrasta lužnjaka, granica zone totalnog sušenja, mikroreljef, dostupnost i smjer kretanja savske poplavne vode, slojnica 98,00 m, drvna zaliha, površina, dobni razredi, učešće sušenja, tečajni volumni prirast, relizirani etat, ukupna i obrasla površina, otvorenost šumskim cestama. UVOD – Introduction O sušenju hrasta lužnjaka kako općenito, tako i o šu-uz objavu odličnih radova, rasprava i zaključaka od ami Žutici posebno, do sada se obilno pisalo i istraživalo 1878. godine do danas. Prvo sušenje pojavilo se kod nas se 1902. godine. Posebno veliko sušenje zabilježeno je 1909–1912. godine s maksimumom 1911., a drugo Davorin Kapec, dipl. ing. šum. Sveti Duh 7, Zagreb-e-mail:darkapecŽyahoo.com 1922–1925. g. s maksimumom 1924. godine. Jedno od |