DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 61 <-- 61 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE ... Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 The second part concerns research microrelief of compartment 166 a,crosssection through,stem number distribution,height curve and the border of drying zone with the map of drying,contour line 98,00 m height above the sea level and directions of Sava input flood waters.The places of 23 compartments below that contour line had total dieback and they make the whole with compartments of partial clearly dieback around named drying zonas whose directions are in correlation with available Sava’s flood waters on october 27 of 1964. The third part according research results proved that total growing stock volume of all stands in the whole management unit after big dropping through 45 years was growth steeper and steeper and now reaches former form and better age-class proportions with a positive trend for the future. A detailed analysis of the increment and realized etat in the forest Žutica has confirmed that etat was realized by thinning and sanitar feeling very carefully with success and in normal relation, so already 20 years in this way one third of increment could realized by thining, 2/3 of it accumulated in the growing stock. The former increment in the management unit is initially small in1958 (4,5m3/ha) then it reaches its culmination in 1978 (8,53m3/ha) later fall slowly (7,28m3/ha) until it reaches 7,9 m3/ha 1998 (an average normala is 7,29 m3/ha). Composition of shares wood stock and areas pedunculate oak with other trees species shows dominant role of pedunculate oak with a little increase share of fild ash and black alder in spite of earlier great dieback.Oscillations of the openness management unit from 1958 to 1998 former is initialy small (1,46 km/1000 ha), then it reaches its culmination in 1998 (15,16 km/1000 ha). Unfortunately that openness is not optimal for total forest area and management forest because the roads has constructed of primary importance for exploatation oil and gas by access to numerous wells (276). Key words: snags, intensity and forms of dieback pedunculate oak, the border of total dieback zone, microrelief, availability and direction of Sava flood water, contour line 98,00 m, growing stock, area, age classes, shares dieback, volume increment, realised etat, total and stocked area, oppenes of forest roads. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 50 <-- 50 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Slika 3. Izgled sastojine hrasta lužnjaka u Žutici odjel 111 uz rub zone sušenja, slojnica 98,00 m nad. visine, intenziteta sušenja 100 % nakon sušenja i sječe 1966. godine Figure 3 The appearance of pedunculate oak stand in Žutica compartment 111 near the edge of the drying zone contour line 98.00 above sea level after desiccation and felling (Foto: D. Kapec) Slika 4. Poplavna voda rijeke Save iz smjera šumskog predjela Carev bok stigla je u odjel 100 do slojnice 98 m nad. visine na dan 28. 10. 1964. god. u 7 sati gdje se zadržala 14 dana do svojeg povlaćenja preko šumskog predjela Šumarek u rijeku Česmu Figure 4 A Sava river’s high flood water from the direction of forest region Carev Bok arrived in compartment 100 near contour line 98 m above sea level elevation of soil, when flood started and there water retained 14 days till it retired throughforest region Šumarek kk tto the river Česma (The water arrived on 28th Octoberin 7 early in the morning) (Foto: D. Kapec) Progalno sušenje Za razliku od totalnog sušenja progalno sušenje pojavilo se uglavnom kružno oko središnjih jezgara nastalih na mjestima opisanim kao totalno sušenje. To su suvisle veće i brojnije skupine okolnih šumskih odjela u kojima je zabilježeno sušenje drvne mase i površine hrasta intenzitetom od 50–75 % u sljedećim odjelima i odsjecima: 10b, 11b, 12ab, 15a, 20a, 27a, 28, 35a, 36b, 38bf, 40b, 42, 43, 45a, 46a, 47abcd, 48, 54ac, 57cf, 68a, 72de, 75a, 93c, 100ace, 102a, 106a, 107a, 114b, 118a, 121, 122b, 126, 129ab, 140, 149ab, 150d, 151c, 167ab, 176b i 194a. Odjeli i odsjeci na Slika 5. Poplavna savska voda iz smjera šumskog predjela Breške šume dostigla je u odjelu 36 nadmorsku visinu 98 m dana 27. 10. 1964. god. Figure 5 The Sava’s high flood water from the direction region Breške šume in compartment 36 reached 98 m above sea level oct. 27 of ‘64 (Foto: D. Kapec) karti sušenja obojani su ljubičastom bojom i zajedno s odjelima i odsjecima totalnog sušenja (crveno i žuto obojanim) čine jednu cjelinu s još jasnije definiranom i zaokruženom zonom progalnog sušenja. U grafikonu 4. i 5. nalaze se podaci i prikazi stradale ukupne površine progalnog sušenja od 742,99 ha, s najvišim udjelom IV dobnog razreda 47 % i V. dobnog razreda od 43 %, dok je od ukupne osušene drvne mase 68 116 m3 najviše iz V. dobnog razreda 55 % i IV dobnog razreda 43 % učešće progalnog sušenja. Karakteristika je i ovog sušenja preveliko progaljivanje ranijih, uglavnom mlađih sastojina, koje je zbog rane dobi gotovo nemoguće prirodno obnoviti u predugoj ophodnji, pa su i ove površine prepuštene velikim stradanjima hrasta lužnjaka, koje se nikada neće moći obnoviti prirodnim putem. Kada se totalno i progalno sušenje teritorijalno promatraju zajedno, dobije se slika tijeka razvoja sušenja koja upućuje na 8 nastalih žarišta u Carevom boku, Žu- tom bregu, Breškim šumama, Kunovečkom boku, Piškorancu, Zvirnjaku, Šumarku i u predjelu Širine. Svaka cjelina sastoji se od jednog središta grupe odjela, gdje je intenzitet sušenja bio najveći od 75–100 %, dok su se oko tih središta gotovo u pravilnim krugovima porazmjestili brojni odjeli, gdje je evidentirano progalno sušenje s intenzitetom sušenja od 50–75 % i to sve u mlađim (IV. i V. ) dobnim razredima. Također se iz podataka zapaža prostorni raspored žarišta i krugova u 2 niza koji se pružaju u neprekinutom smjeru mogućih protoka poplavnih voda i nadmorske visine terena ispod 98,00 metara, tako da zaobilaze srednji dio Žutice |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 49 <-- 49 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Graf. 2–3. Učešće totalnog sušenja hrasta lužnjaka po površini u dobnim razredima Graph. 2–3 Shares of total dieback pedunculate oak on the area of the age classes razreda 42 %, zatim III. dobnog razreda 27 % i V. dobnog razreda 20 % od ukupne površine. Hrast se ovdje toliko posušio, da je potpuno izgubljena mogućnost prirodne obnove. Na toj površini propala je i evidentirana velika drvna masa sušaca od 36 525 m3, najviše iz IV. dobnog razreda 52 %, zatim iz V. dobnog razreda 29 % i 15 % iz VI. dobnog razreda pa je tako potpuno poremećena struktura sastojina glede površina i glede mase. Kako je to izgledalo u prirodi, dovoljno svjedoče priložene fotografije snimljene u to vrijeme (slike 1, 2, 3, 4, 5,). Slika 1. Izgled površine šume s intenzitetom od 75-100 % nakon uklanjanja posječenih hrastovih stupaca 1966. . g lu 113 na rubu zone sušenja uz slojnicu 98,00 m nad. visine m Figure 1 A view of the area forest with intensity drying from 75-100 % after clearing of felled dead trees pedunculate oak in 1966 near the edge of drying zone with contour line 98.00 above sea level in compartment 113 (Foto: D. Kapec) Slika 2. Izgled sastojine hrasta lužnjaka u odjelu 105 s intenzitetom sušenja 100 % nakon sušenja i sječe 1966. god. pokraj slojnice 98,00 m nad.visine Figure 2 The appearance of pedunculate oak stands in compartment 105 with intensity of drying 100 % after desiccation and felling 1966 near the contour line 98.00 above sea level (Foto: D. Kapec) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 48 <-- 48 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Tablica 1. Prikaz promjena drvne zalihe hrasta lužnjaka radi sušenja u Žutici Table 1 The presentation of growing stock volume pedunculate oak because of drying in Žutica Dobni razred I II III IV V VI VII Ukupno m3 Izmjera 1968 -41703 72519 153618 121028 6302 1181 396 351 Drvna masa sušaca 5 3014 8187 73901 75277 7470 -167 854 Stanje prije sušenja 5 44717 80706 227519 196305 13772 1181 564 205 Najveća drvna masa sušaca od ukupne pripada V. dobnom razredu (45 %), koji je zbog toga smanjen za 38 %, za njim dolazi IV. (44 %) sa smanjenjem za 32 %, VI. (4 %) sa smanjenjem za 54 %, III. (5 %) smanjen je za 10 % i II. (2 %) sa smanjenjem za 7 %. Najveća površina sušenja je od IV. dobnog razreda (44 %), zatim V. (48 %), VI (45 %) i III. (22 %). Površina ukupnog sušenja hrasta lužnjaka umanjila je njegovu ukupnu površinu za 40 %, što je imalo za posljedicu promjenu stanišnih prilika i rasprostranjenje drugih vrsta. Utjecaj sušenja na stanje drvne zalihe i površine sastojina hrasta lužnjaka u šumi Žutici na temelju stvarnog stanja iz tablica 1–2, detaljno je prikazano na grafikonima broj 1, 14, 15 i 16, iz kojih se vidi stvarna veličina strukturnog poremećaja sastojine i drastično sma njenje drvne zalihe i površine u odnosu na stanje 1964. godine, neposredno prije sušenja u dobnim razredima. U tablici broj 2 i grafikonu broj 14, prikazan je nagli pad drvne zalihe po hektaru hrasta lužnjaka nakon sušenja. Navedene tablice i grafikoni pokazuju da su intenziteti sušenja najviši u IV., V. i VI . dobnom razredu, gdje je stvoren manjak drvne zalihe, koja je pala čak ispod 100 m3 po hektaru (na 93,41 m3/ha). Pretragom terena uočeno je da svi evidentirani sušci hrasta nisu jednakim intenzitetom raspoređeni po površini gospodarske jedinice, nego da su zahvaćene pojedine površine različitih oblika sušenja od totalnog do prorednog koji su zajedno s intenzitetom definirani i prikazani na karti 1 gospodarske jedinice i u grafikonima broj 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9, po količini i postotku drvne mase, površini i dobnim razredima. Tablica 2. Prikaz stanja drvne mase po hektaru hrasta lužnjaka u svim dobnim razredima prije i poslije sušenja u Žutici Table 2 The presentation of condition growing stock volume per 1 ha in all age e per classes of pedunculate oak before and after drying in Žutica in Žu Dobni Drvna masa Drvna masa Drvna masa razredi m3/ha 1964 m3/ha 1968 m3/ha 1998 ČČ 125,51 117,05 164 III 123,12 110,63 201 IV 147,5 99,6 306 V 151,51 93,41 354 VI 221,81 101,5 401 VII 154,99 154,99 343 Drvna masa m3/ha normala 135 278 389 464 511 537 Totalno sušenje Totalno sušenje hrasta lužnjaka zahvatilo je odjele i odsjeke gdje se osušio hrast intenzitetom od 75–100 % i to u sljedećim odjelima: 36e, 41b,d, 49a,c, 53a, 56a,b, 58e,f,h,i,j, 73, 76, 90a, 93a, 95b, 104b, 105b, 111a,b, 113b, 129c, 133d, 137, 138, 146b, 149d, 164b i 166a. Osušili su se cijeli šumski predjeli Carev bok, Kuška, Kunovečki bok, Breške šume, Boberlin, Pleso, Gospođice, Piškorance i Šumarek. Sušenje se dogodilo na površinama koje predstavljaju nekoliko povezanih suvislih cjelina, grupirano u najmanje po 4 odsjeka, raspršeno dosta pravilno i pruža se u istom smjeru sjeverozapad-jugoistok, s neznatnim skretanjima i otklonom kojim se kretala i zadržavala savska poplavna voda kritičnog dana 26. 10. 1964. godine nakon miniranja nasipa, stvarajući dugoljasti oblik zone totalnog sušenja prilagođen tadašnjem mikroreljefu. U grafu 2. i 3. prikazana je kompletna stradala površina od Graf. 2. Pad i porast drvne zalihe hrasta od 1964. do 1998. Graph 2 Droping and growth of growing stock volume pedunculate oak for 1964–1998 325,46 hektara, najviše IV. dobnog |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 47 <-- 47 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 vrijeme vegetacije. Žutica ima umjereno toplu kišnu klimu s obilježjem Cfwbx. I priloženih klimadijagrama . Iz zz pril prema H. Walteru uoči i za vrijeme sušenja razabiru se odlučujući čimbenici koje smatram značajnim, a to su vidljiva dva sušna razdoblja tijekom 1962. (kolovozstudeni) i 1963. (travanj-kolovoz) nakon čega je nastupilo 1964. i 1965. g. dugo dvogodišnje vlažno razdoblje i poplava kakva se ne pamti od 1850. godine. Sušenje šume Žutice je stari proces odumiranja nekih vrsta hrasta i brijesta, koji je davno zabilježen još 1878. godine u obliku, tada ocijenjenog, kao sporadičnog sušenja. Jače sušenje javlja se 1910. godine, a najjače u 1925. godini. Ogromna šteta nastala je u to doba prema prof. dr. Đuri Nenadiću, jer su se osušila srednjedobna hrastova stabla. Stradao je istočni dio šume Žutice u šumskom predjelu Mlada Oštra, kada se posu šilo preko 194 094 m3 hrastovog drva u vrijednosti od 20 485 984 predratnih dinara. O Žutici i sušenju hrasta ranijih razdoblja detaljno je napisano u stručnom djelu inženjera Petra Manojlovića “Sušenje posavskih hrastovih šuma” iz 1926. godine, u izdanju tadašnjeg Ministarstva šuma i rudnika. Uzroci sušenja prema pojedinim nalazima stručnjaka su različiti, ali jedno je sigurno, sušenju su uvijek prethodile ekstremne poplave rijeke Save nakon prethodno ekstremnih sušnih razdoblja, koje su koincidirale s istovremenim maksimalnim defolijacijama šumskih štetnika, baš kao i u proljeće 1965. i 1966. godine. Tada se to dogodilo u katastrofalnim razmjerima, uz do sada ogromnu štetu, čija veličina nikad do sada nije u potpunosti sagledana, kao ni njene posljedice, koje se primijećuju još i danas nakon 50 godina. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Results of research and discussion Intenzitet i oblici sušenja hrasta lužnjaka na istraživanom području u Žutici Prema podacima iz važećih šumskogospodarskih osnova 1958. i 1968. godine i izravne izmjere posječene drvne mase hrastovih sušaca, količina od se 167 854 m3 izravno j jje ee umanjila stanje drvne zalihe hrasta sa 564 205 m3 na 396 351 m3, kao i veličinu obrasle površine hrastom za 1586,11 ha, sa 3 969,83 ha prije sušenja, na 2383,72 ha poslije sušenja. Iz izvornih podataka opažanih i snimljenih za vrijeme sušenja na mjestu nastanka sušenja i prema postotku sušenja, klasificiran je intenzitet sušenja u 5 kategorija za drvnu masu i površinu i razvrstan na sedam dobnih razreda, kako je to tablično i grafički prikazano na grafikonu 1, na isti način i po istim kriterijima kao i ranije kod sušenja od 1910–1925. godine u radu inženjera Petra Manojlovića. Šumski odjeli i odsjeci grupirani su prema veličini intenziteta sušenja i tako označeni na karti sušenja Žutice. Analizom neosušenih preživjelih stabala po odjelima i po odsjecima i obavljenim opažanjima, došlo se do rezultata da postoje 4 temeljna oblika sušenja u Žutici: totalno sušenje, progalno sušenje, jako proredno sušenje i normalno proredno sušenje. Ovo nazivlje uvodim prvi puta nakon analize sušenja svakog šumskog odjela i odsjeka. Ono je u skladu s Manojlovićevim postocima sušenja. U odjelima gdje se hrast osušio intenzitetom 75–100 %, a oblik sušenja površine podsjeća na efekt čiste sječe u dobnom razredu gdje nema i neće moći biti prirodne obnove, nazvao sam totalnim sušenjem. Za slučajeve, prema Manojloviću, gdje se hrast osušio intenzitetom sušenja 50–75 %, a oblik sušenja površine podsjeća na progalni sijek, nazvao sam progalnim sušenjem. Slično tomu, gdje je sušenje u odjelima bilo intenziteta sušenja 30–50 %, a po obliku imalo obilježja jake prorede, nazvao sam jako proredno sušenje, dok tamo gdje je intenzitet sušenja bio 15–30 % i po obliku u odjelu imao obilježja normalne prorede nazvao sam proredno sušenje. INTENZITET SUŠENJA Graf 1. Utjecaj sušenja na stanje dobnih razreda hrasta lužnjaka u g. j . Žutica odjel po drvnoj masi Graph 1 The drying influence on the condition of age clases growing stock peduncula te oak in the Žutica forest |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 44 <-- 44 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 nezapamćenih sušenja hrasta lužnjaka u Žutici dogodilo se 1964–1968. g. s maksimumom u proljeće 1965. i 1966. godine, kada su se na terenu događali brojni ključni detalji neposredno uoči sušenja, tijekom sušenja i nakon sušenja o kojima do danas stručna javnost nije bila obaviještena. U to vrijeme, tijekom službovanja u šumariji Novoselec, prikupljao sam, neposredno na terenu, brojne podatke od premjera sušaca, vodnog režima, opažanja intenziteta sušenja, do napada štetnika i izvršenih sječa. Tu treba naglasiti da su te pojave započele kada u Žutici još nije bilo izgrađena cestovna i ostala infrastruktura za vađenje nafte i prirodnog plina, jer je CILJ I METODE ISTRAŽIVANJA Ciljevi obavljenih istraživanja u razdoblju od 1958. do 1998. g. mogu se razvrstati u nekoliko sljedećih zadaća: aća: utvrditi intenzitete i oblike sušenja hrasta lužnjaka po površini, po drvnoj masi unutar dobnih razreda i prema mjestu nastanka na temelju količine evidentiranih i posječenih sušaca u svim odjelima i odsjecima, a rezultate kartirati na karti intenziteta sušenja po metodi inženjera Petra Manojlovića. utvrditi stanje površina i drvne zalihe hrasta lužnjaka uoči i nakon sušenja, usporediti ga sa stanjem u 1998. godini i normalom. utvrditi granicu zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka, izdvojiti na njoj jedan detalj karakterističnog šumskog odjela, prikazati njegov tlocrt s detaljnim nivelmanom i slojnicama ekvidistance od 0,5 m, predočiti karakter i oblik mikroreljefa na granici prva istražna bušotina dubine 2226 m nazvana Žu -1 izrađena tek 3. lipnja 1964. g., koja se pokazala pozitivna, a prvo naftno polje s 12 proizvodnih bušotina otvoreno je u travnju 1966. g., kada je sušenje hrasta već bilo u tijeku. Terenska stručna ekskurzija u Žuticu Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Zagreb od 3. studenog 2005. g. dala mi je poticaj za objavu provedenih istraživanja, zbog čega sam ove rezultate već prezentirao u predavanju članovima društva, a ovim putem ih u cijelosti posvećujem čitavom svom staležu i društvu u svrhu zahvalnosti i potpore. Methods and goal of research zone totalnog sušenja i prikazati krivulje visina, distribucije broja stabala i postotka prirasta neposredno prije i poslije sušenja, istražiti, usporediti i prikazati smjer kretanja i dostupnost savske poplavne vode sa smjerom pružanja granice zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka u odnosu na slojnicu 98,00 m nadmorske visine mikroreljefa šume Žutice, usporediti stanja drvnih zaliha, udjela površina po vrstama drveća i ukupno u Žutici tijekom razdoblja od 1958–1998. godine, usporediti desetogodišnji tečajni prirast i desetogodišnji realizirani ukupni etat tijekom razdoblja od 1958–1998. godine, utvrditi kretanje stanja otvorenosti šumskim cestama Žutice tijekom razdoblja od 1958–1998. godine. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Ova istraživanja obavljena su u gospodarskoj jedinici “Žutica”, u vrijeme neposredno pred pojavu sušenja, tijekom sušenja, po završetku sušenja i u razdoblju do 1998. godine. Obrađen je cjeloviti šumski kompleks omeđen s istoka rijekom Česmom, sa zapada rijekom Lonjom, sa sjevera autoputom Zagreb – Lipovac, a na jugu koritom rijeke Save. Opažanja su započela u vrijeme kada je antropogeni utjecaj na stanište sastojina bio gotovo minimalan. Oteretni kanal “Lonja – Strug” još je bio u izgradnji, dok je gusta mreža lateralnih kanala Črnec-polja i cestovna infrastruktura naftnih postrojenja stvorena kasnije. Unutar samog kompleksa šuma u središnjem dijelu nalazi se ne mali broj starih riječnih korita, potoka i vodotoka koji meandriraju po šumi u raznim smjerovima. Oni ne predstavljaju izrazita riječna korita, već su to zapravo depresije, kojima voda otječe samo za vrijeme trajanja većih vodostaja. Svi ti vodotoci zajedno s okolnim rijekama nanosili su godinama materijal i pomalo uzdizali vlastito korito naplavinama u odnosu na okoliš. Tako su nastale u Žutici specifične tvorevine za mikroreljef bare, nize i mikrouzvisine. Na udaljenosti od 50–400 metara tlo je ocjedito i nešto uzvišenije od vodotoka i depresije. Zatim se nastavlja plato ili niza koja zna biti velika i do nekoliko stotina hektara, da bi se na kraju uzdigla za nekoliko metara i prešla u drugu gredu, koju je formirao susjedni vodotok. Ti vodotoci u početku opažanja bili su prohodni za kakav takav protok vode i funkcionirali su da bi kasnije postali neprotočni, začepljeni, zamuljeni i vrlo duboki obrasli najčešće crnom johom. Oni se stalno pune oborinskom i poplavnom vodom, zabaruju, šire i pomalo stvaraju neprohodne depresije. Grede su obrasle sastojinama zajednice hrasta lužnjaka i običnog graba na nizinskom smeđem tlu, nizinskom pseudogleju i mineralno-močvarnom umjereno oglejanom tlu (semiglej), a nize su obrasle zajednice hrasta lužnjaka i velike žutilovke na mineralno-močvarnom tlu i nizinskom pseudogleju. Proljetni izgled daju brojne kaljužnice i zlatice (Caltha palustris L. i Ranunculus repens L.), koje su svojom izrazito žutom bojom cvijeta inspirirale stanovnike okolnih sela da daju čitavom kompleksu šume egzotičan naziv Žutica. Na |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Glavač, V., 1962: Osnovno fitocenološko raščlanje-M at i ć , J., 1926: Sušenje hrastovih sastojina. Šumarnje nizinskih šuma u Posavini. Šumarski list ski list 1926. Str. 446–448. Zagreb. 86(9–10): 317–329. M at i ć , S., 1989: Intenzitet prorede i njegov utjecaj na J o š ov ec , A., 1924: Sušenje hrastovih sastojina šum-stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje sastojiske uprave u Dragancu. Šumarski list XLVIII /12: na hrasta lužnjaka. Glasnik za šumske pokuse 639–642. Zagreb. 25: 261–278. Zagreb. J o š ov ec , A., 1926: Gubar i ostale štetočine. Opažanja Medvedović, J., 1984: Istraživanje vodnog režima u Žutici 1926. Šumarski list 1926: Str. 538–542. staništa u poplavnim šumama između Česme i Zagreb. Lonje u Posavini. Radovi Šumarskog instituta Klepac, D., 1955: Utvrđivanje prirasta po metodi iz-Jastrebarsko XIX /62: 1–71. Zagreb. vrtaka. Šumarski list LXXIX /11–12: 603–621. P i l ar, M., D. S r eb r en o v i ć , F. B u d iš i ć , Z. S e Zagreb. lanec, M. Braun, D. Brundić, 1971: Vodo- Klepac, D., 1985: O sušenju naših šuma. Šumarski privredna problematika Savske doline. Savjetolist CIX /1–2: 61–63. Zagreb. vanje o Posavini: 1–41. Zagreb. Kl ep a c , D., 1987: Metode za određivanje prirasta sasPrpić, B., A. Vranković, Đ. Rauš, S. Matić, tojine. U: Šumarska enciklopedija 3. Str. 70–75. 1979: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekoZagreb sistema u svijetlu regulacije rijeke Save. U: Drugi kongres ekologa Jugoslavije, knj. I: 877–897. Klepac, D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka. Zagreb. U: Glasnik za šumarske pokuse 24: 117–132. Zagreb. Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1958–1967. god., Šumsko gospodarstvo “Garjevica” Kutina. Kr i ža n ec , R., 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne zahvate. U: Zbornik radova o Antunu Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1968–1977. god., Levakoviću. Str. 125–138. Vinkovci. Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gradiška. Lukić, N., Ž. Galić, J. Čavlović, 2001: Dendrokronološka analiza debljinskog prirasta lužnja-Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica”1978–1987. god., kovih sastojina u šumama Žutica i Opeke. U: Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gra- Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim diška. šumama. Str. 435–445. Zagreb. Osnova gospodarenja za g. j.”Žutica” 1988–1997. god., Mahr, K., 1926: Sušenje hrastovih šuma. Šumarski Šumsko gospodarstvo “Josip Kozarac“, Nova Gralist 1926. Str. 188–189. Zagreb. diška. Manojlović, P., 1924: Sušenje hrastovih šuma Šumsko gospodarska osnova za g. j.”Žutica” 1998–2007. (Hrast lužnjak). Šumarski list XLVIII /10: god., Uprave šuma Zagreb, Javno poduzeće za go502– 505. Zagreb. spodarenje šumama “Hrvatske šume”. M an o j l o v i ć, P., 1926: Sadanje stanje hrastovih šuma u Slavoniji. U: Pola stoljeća šumarstva 1876–1926. Str. 372–385. Zagreb. SUMMARY: The paper presents Management Unit “Žutica” through three parts. The first one presents the intensity of dieback pedunculate oak with its influences on all changes into growing stocks through every age class before,during and after the great dieback forest in 1964 and 1965. After the measurement and classification 167 854 m3 snags from its origin places compartments and subcompartments divided at 4 zonas with different intensity of dieback according to the processed data by the application of known method P. Manojlović they were formuleted in tables graphs and were mapped.The research refers maximal dropping of growing stock and areas in younger and middle-aged classes (IV., V., VI.) pedunculate oak under 93 m3 per ha and they completely disappeared from 1068,45 ha forested area(total and partial clearly dieback).The results obtained show 4 forms intensity of diebac named TOTAL DIEBACK (75–100 %), PARTIAL CLEARLY DIEBACK (50–75 %), STRONG THINY DIEBACK (30–50 %) and THINY DIEBACK (15–30 %). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 59 <-- 59 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 2. Totalno sušenje zahvatilo je 325,46 ha površine u 31 odsjeku i stvorilo zonu totalnog sušenja intenziteta 75–100 % raspoređenu po gospodarskoj jedinici u više povezanih suvislih cjelina, s najmanje 4 odjela kao središta, čineći dugoljaste tvorevine koje prate niže predjele mikroreljefa u smjeru sjeverozapad- jugoistok ispod 98,00 m nadmorske visine. 3. Progalno sušenje zahvatilo je 53 odsjeka s intenzitetom sušenja 50–75 % razvijajući se kružno oko svojih jezgara totalnog sušenja, čineći zonu progalnog sušenja na površini od 742,99 ha. Odsjeci totalnog sušenja kao središta zajedno s odsjecima progalnog sušenja čine povezanu cjelinu smještenu na 8 žarišta u šumskim predjelima Carev bok, Žuti breg, Breške šume, Kunovečki bok, Piškoranec, Zvirnjak, Šumarek i Širine. Prostorni razmještaj žarišta i krugova sušenja stapaju se u oblik dugoljaste zone neprekinutih i nepravilnih pruga, koje se protežu u smjeru sjeverozapad – jugoistok, zaobilazeći odsjeke srednjeg dijela Žutice više od 98,00 m nadmorske visine, da bi se nedaleko od donjeg toka rijeke Česme spojile u jedno. 4. U 19 šumskih odjela smještenih na povišenom središnjem dijelu Žutice, iznad slojnice 98,00 m nadmorske visine u šumskim predjelima Crna humka, Žutica i Petica, nije bilo ni totalnog ni progalnog sušenja, već se pojavilo jako proredno sušenje intenziteta 30–50 % na površini od 517,66 ha. Također opažanjem vodostaja na licu mjesta kritičnih dana poplave, ove površine bile su nedostupne savskoj vodi, iz čega slijedi zaključak da su se najviše i najintenzivnije osušili oni šumski predjeli koji su bili poplavljeni upuštanjem savske vode. 5. Granica zone totalnog i progalnog sušenja s ostatkom sastojine vrlo je oštra i nastaje na mikroreljefu, gdje je maksimalna razlika između mikrodepresije i mikrouzvisine svega 46 cm. Totalno sušenje naglo prestaje na polovici te visine na 23 cm. 6. Osnovu istraživanja čine izrađeni grafikoni i karta intenziteta sušenja po odjelima i odsjecima sa stanjem iz 1966. godine, s ucrtanom slojnicom 98,00 m nadmorske visine, granicom zone totalnog sušenja i smjerovima kretanja savske vode. Karta može poslužiti za usporedbu i za daljnja istraživanja promjena fizionomija i struktura na flornom sastavu sastojina nastalih sušenjem. 7. Sadašnje stanje šume Žutice uznapredovalo je unatoč čestim promjenama kroz proteklih 40 godina ukupne i obrasle površine gospodarske jedinice, jakog i katastrofalnog sušenja hrasta lužnjaka, strukturalnog poremećaja dobnih razreda, naglog i velikog pada drvne zalihe, smanjenja obraslih površina hrastom i čistih sječa. Stanje je uznapredovalo dijelom zbog prirodne samoregulacije, dijelom zbog pogođenih stručnih zahvata u boljem gospodarenju s šumom, ponajprije zbog racionalnog korištenja prirasta koji 1998. g. postiže normalnu vrijednost, kao i zbog postignute pozicije hrasta lužnjaka po drvnoj zalihi i po površini. Hrast je i dalje unatoč dramatičnih promjena zadržao svoj dominantni položaj u ukupnom stupnju razvoja sastojina, koju je neznatno korigirala priroda kroz proces sušenja, povećavši neznatno površinu i drvnu zalihu poljskog jasena. Kritična godina normalizacije stanja šume Žutica je 1978. g., kada su započeli pozitivni procesi stabilizacije ekosustava. 8. Kretanje otvorenosti šumskim cestama za šumu Žuticu stalno i naglo se povećavalo tijekom svih 40 godina, ali nažalost neoptimalno za šumsko gospodarenje, dapače kobno, jer je u najrezistentnijem dijelu šume, koja se do sada uspješno odupirala pogubnom sušenju, otvoreno najveće radilište koje je poremetilo prirodne protoke stoljetnih voda, zagradivši trajno njihovo pritjecanje i otjecanje i svojom podzemnom infrastrukturom ozbiljno zaprijetilo budućnosti ekosustava, čiji je opstanak u ovim uvjetima i dalje neizvjestan. LITERATURA – References B a ri če v ić , D., 2001: Zajednica hrasta lužnjaka i velike žutilovke s običnim grabom na području sušenja hrasta lužnjaka. U: Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama 31–43. Zagreb. B a r i č e v ić , D., J. Vu k e l ić , 1988: Karta šumskih zajednica gospodarske jedinice “Žutica”, M: 1 : 25 000. Šumarski fakultet Sveučilišta u Za. Šu z i grebu, Zavod za aa istraživanja u šumarstvu, Zagreb. Dekanić, I., 1971: Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzem nih voda. U: Savjetovanje o Posavini, str. 275–282. Zagreb. D e k an i ć , I., 1975: Utjecaj visine i oscilacija nivoa podzemnih voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šumarski list IC/7–10: 267–280. Zagreb. Đorđević, P., 1927: Uzroci sušenja naših hrastovih šuma. Šumarski list 1927. Str. 117–121. Zagreb. Glavač, V., 1961: O vlažnom tipu hrasta lužnjaka i običnog graba. Šumarski list 85(9–10): 342–347. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 dodati da je za proizvodnju i transport nafte i plina podzemlje središnje Žutice isprepleteno s oko 300 km cijevi različitih profila, koje podliježu obveznoj izmjeni svakih 10 godina. Dosta je iskopano raznih isplačnih jama. Neke su još aktivne, a neke napuštene. Radi usporedbe i daljnje sudbine šume u budućnosti treba e ukupni ostvareni prihod kroz proteklo računati razdoblje 32 godine bio od proizvedenih količina nafte, naftnog i prirodnog plina i kondenzata za cijeli Pogon Žutica u iznosu od 1,8 milijarde USA dolara. Vrijednost godišnje proizvodnje u 1998. godini iznosila je 18.1 milijuna USA dolara. Procijenjeno je da će zalihe ugljikovodika u Žutici biti potpuno iscrpljene tek oko 2032. godine. Slika 10. Napad gubara na lišće hrasta lužnjaka započeo je 1964 godine istodobno s napuštanjem savske vode u šumu Žuticu kada je došlo do potpune defolijacije svih stabala i pojave sušenja Figure 10 The attack of Gipsy mounth on the leaves of pedunculate oak started together with floods of Sava river in the forest Žutica what was resulting with total defolation of all trees, epidemic dieback and degradation (Foto: D. Kapec) Slika 11–12. Hrastov četnjak kao primarni štetnik napao je krošnje hrasta lužnjaka u šumskom predjelu Oštra u proljeće 1964. godine Figure 11–12 Oak processing moth the crowns of pedunculate oak in the spring of 1964 at the forest region Oštra caused defoliation (Foto: D. Kapec) ZAKLJUČCI - Conclusions 1. Na području g. j . “Žutica” zahvat sušenja hrasta manji. Smanjenje ukupne površine hrasta lužnjaka lužnjaka 1964. i 1965. g. obuhvatio je 167 854 m3 uslijed sušenja iznosi 40 %, dok je od dobnih razreda evidentiranih sušaca, čime je smanjena površina po površini najviše zahvaćen V. dobni razred 48 %, pod hrastom za 1586,11 ha. Hrast se osušio neje-zatim VI. dobni razred 45 % i 44 % IV. dobni razdnoliko na cijeloj površini i prema intenzitetu suše-red. Najveći intenzitet sušenja zabilježen je u IV., V. nja čini 4 temeljna oblika totalno, progalno, jako i VI. dobnom razredu. Drvna zaliha po hektaru u V. proredno i proredno sušenje. Najveća drvna masa dobnom razredu pala je ispod 100 m3/ha čak na sušaca potječe iz IV. i V. dobnog razreda, zbog čega 93,41 m3/ha, čime je stvoren manjak drvne zalihe u je smanjena drvna zaliha u IV. dobnom razredu za dobnim razredima, trajni strukturalni poremećaj i 32 %, a u V dobnom razredu za 38 %, dok je mali stres dotadašnjih sastojina, što je bio uzrok naruše- VI. dobni razred smanjen za 54 % i time postao još nosti čitavog ekosustava. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 57 <-- 57 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 PRIRAST I REALIZIRANI ETAT Porast otvorenosti šumskim cestama gospodarske jedinice Žutica od 1958. do 1998. godine i kretanje razvoja naftnog polja Da bi se dobio što precizniji uvid u sve čimbenike koji su od va žnosti za ovu šumsko gospodarsku jedinicu, a koji su utjecali na ranije opisane pojave u grafikonu broj 18, prikazano je kretanje otvorenosti šume Žutice prometnicama izraže no mjernim jedinicama km/1000 ha kojima izražavamo otvorenost. Pri kaz uzima stanje od 1958. godine kada je na mjestu današnje asfalti rane magistralne ceste kroz sredinu šume bila samo prosjeka, poznata po nazivu “široka prosjeka”, kada Graf 17. Odnos prirasta i realiziranog ukupnog etata od 1958. do 1998. godine je zapadni i istočni dio bio prirodno Graph 17 The volume increment in relation to the total realized etat from 1958 to 1998 Kretanje udjela površina i drvne zalihe po vrstama drveća tijekom razdoblja od 1958. do 1998. godine u gospodarskoj jedinici Žutica Kako su prolazile godine i desetljeća mijenjao se i udio pokrivenosti hrasta lužnjaka u šumi Žutici u odnosu na druge vrste drveća. Primijećuje se iz podataka šumsko-gospodarske osnove da unatoč sušenju 1964. i 1965. g., njegov udio naglo pada na gotovo 45 % i da dalje brzo raste, postiže veću vrijednost 1978. g., iza čega slijedi manji pad 1988. g., a 1998. g. postiže svoj maksimum udjela. U odnosu na druge vrste njegov udio je i dalje dominantan i daleko iznad njemu najbližeg konkurenta poljskog jasena. To da udio poljskog jasena lagano raste, dok johe pada, upućuje na promje nu stanišnih i mikroklimatskih prilika. Stanje brijesta, graba, bukve, ostale tvrde i meke bjelogorice pokazuje nagli pad udjela do mogućnosti potpunog nestanka (brijest i bukva). Iako je hrast dominantan u udjelu drvne zalihe 1968. g., on je vidljivo naglo pao, dok su ostale vrste povećale svoj udio, nakon čega postiže maksimum 1978. g. i vidljivo nastavlja padati, približivši se udjelu iz 1968. godine. Druge vrste slično se ponašaju kao i kod udjela površina. Udjel drvne zalihe jasena stalno raste, johe, brijesta i bukve pada. protočan za poplavne, stagnirajuće i podzemne vode, dok se drvo izvlačilo isključivo konjskom vučom. Tada je otvorenost bila najniža 1,46 km/1 000 ha, da bi zatim počela naglo rasti svakih 10 godina sve više, dostigavši 1998. g. najveći iznos 15,16 km/1 000 ha. Naravno da su se ceste gradile ponajprije za potrebe naftnih bušotina, pa su one svojom gustoćom i prostornim rasporedom neoptimalne za šumarske potrebe, te je ponegdje otvorenost prevelika, a ponegdje nedovoljna. To je još jasnije uočljivo kad se uzme u obzir da je središnji dio Žutice, onaj koji je najmanje stradao od totalnog i progalnog sušenja, poslužio za utemeljenje posebnog Radilišta Žutica za eksploataciju nafte na kojemu je do danas izbušeno ukupno 276 bušotina, od kojih još uvijek radi 160 naftnih, 7 plinskih i 38 utisno-vodnih. Tome treba OTVORENOST -OPENNESS Graf 18. Otvorenost šumskim cestama (km/1000 ha) Graph 18 Openness by forest roads (km/1000 ha) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE renju. Uslijed stresa izazvanog sušenjem, poremećaj drvne zalihe tako je bio velik, da još nije postignuta normala. U mlađim dobnim razredima nailazimo na povećavanje preko normale, dok otklon od normale postaje sve veći od razreda do razreda, da bi najveći bio 64 % u VII. dobnom razredu. Istovremeno prikazana distribucija površina po dobnim razredima u grafikonu broj 15 pokazuje veliko pomanjkanje u II., III. i VII. dobnom razredu i višak u IV., V. i VI. dobnom razredu u odnosu na normalno stanje, što je posljedica velikog gubitka površina u korist drugih vrsta. Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Graf 16. Pad i porast drvne zalihe u Žutici Graph 16 Droping and growth of growing stock in Žutica Promjene stanja ukupne površine gospodarske jedinice od 1958. do 1998. godine Ukupna površina gospodarske jedinice mijenjala se nekoliko puta tijekom proteklih 40 godina. Razlozi promjena su u proširenju površine Črnec polja na štetu šume, izgradnja mreže kanala i stvaranje nekih poljoprivrednih površina. U isto vrijeme mijenjala se i obrasla površina, i to tako da se najprije smanjila u razdoblju između 1958–1978. g. zbog čistih sječa u svrhu intenzivnog otvaranja novih naftnih bušotina te izgradnje za njih pristupnih puteva. Trend smanjivanja obrasle površine zaustavljen je 1978. g. od kada do 1998. g. dolazi do povećavanja obraslih površina, jer su mnoge površine bušotina prestale biti aktivne te su ponovno obrasle šumom, a također je pošumljeno i dosta čistina. Promjene stanja ukupne drvne zalihe gospodarske jedinice od 1958. do 1998. godine Ukupna drvna zaliha uslijed sušenja hrasta lužnjaka u Žutici mijenjala se iz godine u godinu. Tu se vidi veličina naglog pada 1968. godine, uglavnom u mlađem III., IV. i V. dobnom razredu zbog izgubljenog hrasta lužnjaka u 1964. i 1965. godini, dok se u ostalim starijim dobnim razredima njegov manjak osjetio u nešto blažem obliku, ali još uvijek je dosta velik da izazove poremećaj i stresni učinak, čije posljedice sastojina ima još i danas nakon 42 godine poslije katastrofalnog sušenja. Porast drvne zalihe najviše se uočava u IV.,V. i VII. dobnom razredu u odnosu na stanje nađeno 1968. godine, što je dobar dokaz i znak poboljšanja, odnosno pojačanog prirasta nakon progaljivanja i prodora svijetla u dijelovima šumskih odjela u kojima je ustanovljeno ranije opisano proredno i jako proredno sušenje, a može se svrstati u svojevrsnu prirodnu regulaciju parametara sastojine potpomognute boljim stručnim tretmanom u šumskom gospodarenju nakon sušenja. Utjecaj šumskog gospodarenja u razdoblju između 1958. i 1998. godine na ukupnu strukturu sastojina u gospodarskoj jedinici Žutica Nakon analize 10-godišnjih prirasta i 10-godišnjih etata kroz razdoblje od 1958. do 1998. g. vidi se iz grafikona broj 17 kako se oprezno koristio prirast i realizirao etat, da bi se postigao napredak u razvoju svih sastojina unutar gospodarske jedinice. Uočljivo je da je kroz svih 40 godina u prvih 30 godina trend korištenja drvne mase,odnosno etat, svako desetljeće bio u opadanju u odnosu na prirast, tj. dosegao je 1978. g. najniži iznos 38 % prirasta i nakon toga je počeo rasti, da bi 1988. g. dosegao veličinu etata iz 1958. g. prije sušenja, ali sada u veličini 64 % prirasta i 1998. još i više 65 % prirasta koji je dosegao veličinu prirasta od 1978. godine. Iz grafikona broj 17 izraženo u drvnoj masi, jasno se vidi strategija opreznog šumskog gospodarenja, koja se sastojala u smanjivanju etata prvih 20 godina (od 1958–1978.) iako je prirast naglo rastao. U 1978. godini nastaje prekretnica i udio etata u prirastu se povećava, dok je rast prirasta počeo oscilirati s manjim razlikama. Kontinuirani rast prirasta do 1978. g. tumači se time što su šume posječene neposredno iza rata ulazile u II. i III. dobni razred, a velika većina šuma u to doba bila je srednjedobna, u naponu snage. S druge strane došlo je i do naglog povećanja mase i prirasta nakon sušenja u odjelima s progalnim sušenjem zbog rjeđeg sklopa i pojave mladih stabala na progalama. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Slika 8. Odjel 104 u zoni sušenja hrasta intenziteta 100 % uz slojnicu 98,00 m nad. visine nakon sječe sušaca 1966 godine Figure 8 Compartment 104 in zonadieback of pedunculate oak trees intenzity 100 % near contour line 98,00 m above the sea level 1966 after desication and felling (Foto: D. Kapec) strane preko šumskog predjela Žalkovo i Carev bok, sv svsve ee d ddo oo magistraln magistralnmagistralne ee cest cestceste ee kro krokroz zz Žuticu ŽuticuŽuticu, ,, gdj gdjgdje ee se u početku zadržao. Taj val prouzročio je i druge pojave kao naglo bujanje također punih pritoka Lonje, Črnca i ii Lonjice. i Drugi vodeni val je došao sa zapada i preko Breških šuma, prodro prema postojećoj cesti koja tako veliku vodenu masu nije mogla zadržati i voda je prešla cestu na mjestu 3 km od autoputa, kod odjela 100 na koti 98,36 m nadmorske visine i razlila se po okolnim depresijama, potopivši sve niže predjele na svom putu preko Šumarka za Česmu. Savska ispuštena voda stigla je u šumu u noći između 26. i 27. listopada 1964. g. i tamo se zadržala do 29. listopada, kada je zabilježeno njeno prvo povlačenje, a nakon 14 dana nastala je normalna situacija. Predjeli koji su tako duže bili pod vodom nisu nikada ranije bili poplavljeni. Na slikama 7, 8 i 9 prikazane su originalne fotografije dolazaka i potapanja vodnih valova savske vode, iza kojih su kasnije nastupila totalna sušenja koja su zahvatila iste šumske predjele s odjelima kroz koje je ta voda tekla. Pravci i koridori protoka savske vode kroz šumu poklapaju se oblicima i poretkom središta totalnih sušenja i prikazanih zona sušenja hrasta lužnjaka, što se vidi iz karte broj 1, te predstavljaju jedan od temeljnih uzroka takvog oblika sušenja. U kombinaciji s tadašnjim mikroreljefom, gdje god je bila dostupna savska poplavna voda, do nadmorske visine 98,36 m, tamo je zabilježeno totalno sušenje. Zbog toga je na karti broj 1 ucrtana slojnica mikroreljefa 98,00 m, koja se na terenu Slika 9. Potpuno sušenje hrasta lužnjaka na velikoj površini u šumskom predjelu Žuti breg Figure 9 Total dieback trees of pedunculate oak on the great area in the forest region Žuti Breg (Foto: D. Kapec) šumskih odjela srednje Žutice nedostupnih savskoj vodi. Radnička nastamba smještena je izvan zone totalnog sušenja, a izgrađena u središnjem dijelu Žutice, s okolnim odjelima nije bila dostupna savskoj vodi, jer njezina kota iznosi 102,00 m nadmorske visine. Usporedba stanja drvne zalihe i površine hrasta lužnjaka neposredno prije sušenja, poslije sušenja sa sadašnjim stanjem i normalom po dobnim razredima Iz grafičkog prikaza broj 14 i 16 koji je sastavljen od podataka šumsko-gospodarskih osnova, drvna zaliha po hektaru nakon sušenja naglo je pala u svim dobnim razredima. Ipak podaci iz 1998. godine pokazuju značajan oporavak u svim dobnim razredima, što bi se moglo pripisati povećanom prirastu i boljem gospoda podudara s granicom totalnog suše-Graf 15. Površina dobnih razreda hrasta lužnjaka u G. J. Žutica nja hrasta lužnjaka i izdvaja cjelinu Graph 15 Age classes area of pedunculate oak in Žutica forest before, after drying and today |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 54 <-- 54 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Smjer kretanja i dostupnost poplavne vode rijevano rasti do takve visine koja nije zabilježena zadnjih ke Save 153 godina, zaprijetila je opasnost poplavljivanja Uoči i za vrijeme dramatičnih događaja iz mjeseca Zagreba i Siska. Iz grafikona broj 12 mogu se vidjeti do listopada 1964. g., kada je vodostaj Save počeo neočeki-sada zabilježeni maksimalni vodostaji od 1850. do Maksimalni vodostaj Save bio je najveći kroz 160 godišnje razdoblje u 1964 godini Graf 12. Hod maksimalnih godišnjih vodostaja Save u Zagrebu u razdoblju od 1850–1969. g. Graph 12 Oscilation of maximal yearly levels Sava river in Zagreb from 1850 to 1969 Graf 12. Hod maksimalnih godišnjih vodostaja Save u Zagrebu u razdoblju od 1850–1969. g. Graph 12 Oscilation of maximal yearly levels Sava river in Zagreb from 1850 to 1969 1970. g., kao i onaj najveći od 1964. g. zbog čega je miniran lijevi savski nasip kod Dubrovčaka. U evidencijama su zabilježena dva vala nadolazeće poplavne vode iz Save. Prvi vodeni val došao je sa sjeverozapadne Slika 6. Odjel 194 pod ekstremno visokom poplavnom vodom rijeke Save dubine 4 metara 28. 10. 1964. god. nakon miSlika 7. Izgled stabala hrasta lužnjaka uz cestu u 33 odjelu 1965. niranja lijevog savskog nasipa kod Dubrovčaka godine Figure 6 Compartment 194 under extremely high flood water of Figure 7 The appearance of pedunculate oak treesnear the forest Sava river depth of 4 meter on oct. 28. 1964 road comp. 33 (Foto: D. Kapec) (Foto: D. Kapec) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 53 <-- 53 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 manjeg dijela odjela gdje se hrast posušio 100 %, dakle gdje je bilo totalnog sušenja i većeg dijela gdje je to bilo samo pojedinačno sušenje stabala hrasta lužnjaka u obliku prorednog sušenja. Ta prikazana granica na tlocrtu predstavlja dio granice zone totalnog sušenja koja prolazi kroz više odjela, dolazeći sa sjeverozapada u smjeru jugoistoka. Na karti broj 2 prikazana je granica zone sušenja i mikroreljef odjela 166a na mjestu između slojnica 96,50 i 97,00, kako bi se izmjerom i evidentiranjem vrsta drveća detaljnije vidio izgled terena neposredno iza sušenja. Radi što točnijeg prikaza utjecaja sušenja na broj stabala u odjelu 166 a i veličine pada visina hrasta lužnjaka na bazi konkretne izmjere, izrađeni su grafikoni broj 10 i 11 koji zorno iskazuju stvarni učinak te velike katastrofe. Na grafu 10 vidi se koliki je nastao manjak stabala hrasta lužnjaka uslijed sušenja, dok se na grafikonu 11 iz krivulje visina zapaža pad visina u odjelu 166a. Karta 2. Gospodarska jedinica Žutica odjel 166 a Map 2 Management unit Žutica compartment 166 a H a/VST LUŽNJAK Prsnl promjer-diameter at breast hetgm Cm It 1 1 1 1 1 1 1:J 14 16 18 2022 MSE M 30333«3e39 40 42 44 4S4S 50Č54 SBS PEDUNCULATE 10 I 1 1 1 r 1 1 1 J OAK Vlslna-total height M POSuLEČfl-Dffy UP — — KflO 1?,10 19Č 193T 3ĆČ 21 ;n 3ijW 32Č S.1D Z3;9Ć Z4JD 24Č 2SČ 3S,4D 2BČ 26,7D 27Č 27Č 2rČ 27jlO 2rČ 27:20 20Č NEPDSUSENI-UN DRIEE> 13Č 14Č i*j3a iČAO TGČ K/SO 17Č 17;5D iaČ 18Č iaČ 1Č40 IdfO 2aLDD aiČ 2D,4Šć 2D#) 21,0Q 21Č 21,48 21,BO 21Č 22Č1 22,10 72JO Graf. 11. Gospodarska jedinica Žutica odjel 166 a Graph. 11 Management unit Žutica compartment 166 a |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 52 <-- 52 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 primjerenog za ovu starost i znatnog zakašnjenja, na preživjela stabla koja će osigurati kakvu-takvu, ali ipak prirodnu obnovu i uspostavu približno normalne strukture. Proredno sušenje Ostatak drvne mase sušaca, i to 28 214 m3, potječe sa svih ostalih dijelova sastojina gospodarske jedinice, kako je to iz grafikona 8 vidljivo, a također pokazuje najveće učešće drvne mase sušaca 49 % u IV. dobnom razredu, 26 % u V. dobnom razredu, 13 % u III. dobnom razredu, 7 % u VI. i najmanje učešće 5 % u dobnom razredu. Tu je intenzitet sušenja utvrđen 15–30 % s osušenim primjercima stabala prostorno razmještenim pojedinačno po cijeloj površini. Sva ostala okolna stabla hrasta su preživjela. Sklop nije bio time tako prekinut da bi utjecao na sastojinu više nego normalna proreda istog intenziteta. Jedino izbor pojedinačnih stabala za proredu i onih stradalih nisu bili isti. Ipak najvažnije je bilo to što se tamo gdje se pojavilo proredno sušenje, moglo računati na daljnju egzistenciju sastojine, čiji će budući uzgoj omogućiti i njezinu prirodnu obnovu. Graf. 8–9. Učešće prorednog sušenja hrasta lužnjaka u dobnim razredima Graph. 8–9 Shares of thiny dieback pedunculate oak on the age classes Granica zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka Da bi se detaljnije istražilo sušenje u ovisnosti s mikroreljefom, odabran je odjel 166 iz šumskog predjela Širine u neposrednoj blizini ranije u literaturi spominjanog predjela Oštra. Provedeno je stereofotogrametrijsko snimanje Žutice 1962. g. i detaljni nivelman samog odjela 1966 godine. Iz prikazanog tlocrta na karti broj 2 vidljive su ucrtane detaljne kote terena izmjerene na 10 različitih mjesta. Najniža kota nalazi se na prosjeci u samom sjecištu 4 odjela 163, 164, 167 i 166, čija nadmorska visina iznosi 96,63 m. Teren se lagano diže u smjeru juga prosjekom između 166 i 167 odjela, da bi postigao nakon 400 metara svoju najveću nadmorsku visinu od 97,09 m na istoj prosjeci, nakon čega teren opet pada. Maksimalna razlika mikro uzvisina Konfiguracija cijeloga platoa odjela nalazi se smještena između dvije slojnice 96,50 i 97,00 m. Kroz južnu stranu odjela bliže prosjeci prolazi oštra granica između Graf. 10. Distribucija broja stabala hrasta u odjelu 166 a prije i poslije sušenja i mikro depresija je svega 46 cm. Graph. 10 Stemnumber of pedunculate oak in departmant 166 a before and after drying |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 51 <-- 51 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Graf. 4–5. Učešće progalnog sušenja hrasta lužnjaka po površini u dobnim razredima Graph. 4–5 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes čiji je vrh 99,24 m, čineći paralelne zone sušenja smje112, 115, 116, 117, 123, 124, 125, 127, 128, 139, ra sjeverozapad-jugoistok. 141,30, 142, 143, 144, 145, 155, 156 i 157 u šumskim predjelima zvanim Crna humka, Žutica i Petica. Tu su se Jako proredno sušenje sastojine jako prorijedile posebice u I V. (37 %) i V. dob Na preostalom dijelu gospodarske jedinice Žutica u nom razredu (48 %) po površini, odnosno u IV. (34 %) i odjelima i odsjecima koji su se smjestili u središnjem diu V. dobnom razredu (56 %) po drvnoj masi prema pojelu gospodarske jedinice unutar površine s višom naddacima prikazanim na grafikonu 6 i 7 za jako proredno morskom visinom od 98,00 metara, omeđenom istoimesušenje. Naravno, ni ovdje ne možemo zaključiti da je nom slojnicom, na karti sušenja prikazanom smeđom takav intenzitet jakog prorednog sušenja ostao bez pobojom, evidentirano je jako proredno sušenje hrasta luž-sljedica, posebice zato što smatramo da u srednjedobnjaka, čiji je intenzitet sušenja iznosio 30–50 %, a po nim sastojinama intenziteti proreda moraju biti manji i obliku i učinku više je bio nalik na provedenu proredu imati u svojoj unutarnjoj građi veću drvnu masu, kako visokog intenziteta.Takavo opažanje zabilježeno je na bi se zadržao kontinuitet maksimalnog prirasta i veća površini od 517,66 ha, s ukupnom evidentiranom drvstabilnost. Ipak na tim površinama moglo se računati, nom masom sušaca od 34 999 m3 u sljedećim odjelima: unatoč jakog pada volumena sastojine, ispod onog Graf. 6–7. Učešće progalnog sušenja hrasta lužnjaka po površini u dobnim razredima Graph. 6–7 Shares of partial clearly dieback pedunculate oak on the area of the age classes |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 46 <-- 46 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom (Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum) Rauš 1971, šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s običnim grabom (Genisto elatae-Quercetum roboris carpinetosum betuli) Glavač 1961, šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris carpinetosum brizoides) Ht.1938, šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris carpinetosum remotae) Ht.1938, tipična šuma poljskog jasena s kasnim drijemavcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum) Glavač 1959, – šuma poljskog jasena i kasnog drijemavca s crnom johom (Leucoio- Fraxinetum angustifoliae alnetosum glutinosae) Glavač 1959, – šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum) Rauš 1971, – kulture euroameričkih topola. Područje istraživanja nalazi se u umjereno-kontinentalnoj klimi posavskog tipa s osnovnim klimatskim karakteristikama prikazanim u klimadijagramima uoči i za vrijeme sušenja za 1962, 1963, 1964, i 1965. godinu. Prosječna godišnja temperatura u vrijeme sušenja kretala se između 10,8 °C – 11,3 °C uz oborine 645–1079 mm godišnje. Langov kišni faktor je 60–97, a srednja godišnja relativna vlaga zraka 75 %, a u vrijeme vegetacije i 71 %.Više od polovice godišnjih oborina palo je u Klimatske karakteristike G. J. Žutica uoči i za vrijeme sušenja hrasta lužnjaka Climate characteristic of management unit “Žutica” before and during of dieback pedunculate oak |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 45 <-- 45 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 cijelom kompleksu šume Žutice, kasnije prema vegeta-Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carcijskoj karti šumskih zajednica iz 1998. godine evidenpino betuli-Quercetum roboris typicum) Rauš 1971, tirano je 9 šumskih zajednica i to: Karta 1. Karta oblika, zona i intenziteta sušenja gospodarske jedinice “Žutica” iz 1966 godine sa smjerovima kretanja poplavne vode Map 1 Map of zonas and intensity of dieback in management unit “Žutica” from 1966 with directions of flood water |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 43 <-- 43 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 UDK 630* 424 + 429 + 48 (Quercus robur L.) UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE NA STANJE I STRUKTURU SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA U GOSPODARSKOJ JEDINICI “ŽUTICA” THE INFLUENCE OF DIEBACK INTENSITY, MICRORELIEF AND SAVA’S FLOOD WATER ON THE CONDITION AND THE STRUCTURE PEDUNCULATE OAK’S STANDS IN MANAGEMENT UNIT “ŽUTICA” Davorin KAPEC* SAŽETAK: U radu se obrađuje Gospodarska jedinica “Žutica”. Rad je iznesen u tri cjeline. Prva se odnosi na intenzitet sušenja hrasta lužnjaka i njegove posljedice izražene u prikazu promjena dobne strukture svakog dobnog razreda po površini i drvnoj masi prije, i neposredno poslije sušenja te odstupanja od normale. Evidentirana je sveukupna drvna masa sušaca hrasta lužnjaka od 167 854 m3 s podjelom na 4 zone sušenja. Intenzitet sušenja bio je najveći unutar IV, V i VI dobnog razreda s maksimalnim padom drvne zalihe hrasta u V dobnom razredu. Istovremeno je poremećena i umanjena površina IV dobnog razreda za 56 % i V dobnog razreda za 52 %, što je snimljeno na terenu u vrijeme i poslije sušenja te kartirano na karti intenziteta sušenja. U zoni totalnog sušenja evidentirano je 20, a u zoni progalnog sušenja 32 šumska odjela. Izgubljena je površina od 1586,11 ha pod hrastom, gdje je trajno izostala mogućnost njegove prirodne obnove. Druga cjelina odnosi se na istraživanje mikroreljefa odjela 166 i ostalog dijela Žutice na granici zone totalnog sušenja. Dokazuje se da je ta granica u korelaciji s nadmorskom visinom 98,00 m i dostupnosti upuštene savske poplavne vode u šumu Žuticu 26. listopada 1964 g. Postoji i veza između smjerova kretanja savske poplavne vode s granicom pružanja zone totalnog sušenja hrasta lužnjaka prikazane na karti. U sastojinama hrasta iznad 98,00 m nadmorske visine nisu pronađeni slučajevi totalnog sušenja. Treća cjelina odnosi se na istraživanje kretanja, stanja i odnosa ukupnih i obraslih površina, udjela ostalih vrsta drveća, pada i porasta drvne zalihe, prirasta, etata i otvorenosti u razdoblju između 1958–1998 godine u usporedbi s normalom. Utvrđeni su pozitivni procesi zaustavljanja destabilizacije šumskog ekosustava i promjena stanišnih prilika, ali još uvijek s neizvjesnom budućnošću. K l j u č n e r i j e č i : sušci, intenzitet i oblici sušenja hrasta lužnjaka, granica zone totalnog sušenja, mikroreljef, dostupnost i smjer kretanja savske poplavne vode, slojnica 98,00 m, drvna zaliha, površina, dobni razredi, učešće sušenja, tečajni volumni prirast, relizirani etat, ukupna i obrasla površina, otvorenost šumskim cestama. UVOD – Introduction O sušenju hrasta lužnjaka kako općenito, tako i o šu-uz objavu odličnih radova, rasprava i zaključaka od ami Žutici posebno, do sada se obilno pisalo i istraživalo 1878. godine do danas. Prvo sušenje pojavilo se kod nas se 1902. godine. Posebno veliko sušenje zabilježeno je 1909–1912. godine s maksimumom 1911., a drugo Davorin Kapec, dipl. ing. šum. Sveti Duh 7, Zagreb-e-mail:darkapecŽyahoo.com 1922–1925. g. s maksimumom 1924. godine. Jedno od |