DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 55 <-- 55 --> PDF |
D. Kapec: UTJECAJ INTENZITETA SUŠENJA, MIKRORELJEFA I SAVSKE POPLAVNE VODE Šumarski list br. 9–10, CXXX (2006), 425-443 Slika 8. Odjel 104 u zoni sušenja hrasta intenziteta 100 % uz slojnicu 98,00 m nad. visine nakon sječe sušaca 1966 godine Figure 8 Compartment 104 in zonadieback of pedunculate oak trees intenzity 100 % near contour line 98,00 m above the sea level 1966 after desication and felling (Foto: D. Kapec) strane preko šumskog predjela Žalkovo i Carev bok, sv svsve ee d ddo oo magistraln magistralnmagistralne ee cest cestceste ee kro krokroz zz Žuticu ŽuticuŽuticu, ,, gdj gdjgdje ee se u početku zadržao. Taj val prouzročio je i druge pojave kao naglo bujanje također punih pritoka Lonje, Črnca i ii Lonjice. i Drugi vodeni val je došao sa zapada i preko Breških šuma, prodro prema postojećoj cesti koja tako veliku vodenu masu nije mogla zadržati i voda je prešla cestu na mjestu 3 km od autoputa, kod odjela 100 na koti 98,36 m nadmorske visine i razlila se po okolnim depresijama, potopivši sve niže predjele na svom putu preko Šumarka za Česmu. Savska ispuštena voda stigla je u šumu u noći između 26. i 27. listopada 1964. g. i tamo se zadržala do 29. listopada, kada je zabilježeno njeno prvo povlačenje, a nakon 14 dana nastala je normalna situacija. Predjeli koji su tako duže bili pod vodom nisu nikada ranije bili poplavljeni. Na slikama 7, 8 i 9 prikazane su originalne fotografije dolazaka i potapanja vodnih valova savske vode, iza kojih su kasnije nastupila totalna sušenja koja su zahvatila iste šumske predjele s odjelima kroz koje je ta voda tekla. Pravci i koridori protoka savske vode kroz šumu poklapaju se oblicima i poretkom središta totalnih sušenja i prikazanih zona sušenja hrasta lužnjaka, što se vidi iz karte broj 1, te predstavljaju jedan od temeljnih uzroka takvog oblika sušenja. U kombinaciji s tadašnjim mikroreljefom, gdje god je bila dostupna savska poplavna voda, do nadmorske visine 98,36 m, tamo je zabilježeno totalno sušenje. Zbog toga je na karti broj 1 ucrtana slojnica mikroreljefa 98,00 m, koja se na terenu Slika 9. Potpuno sušenje hrasta lužnjaka na velikoj površini u šumskom predjelu Žuti breg Figure 9 Total dieback trees of pedunculate oak on the great area in the forest region Žuti Breg (Foto: D. Kapec) šumskih odjela srednje Žutice nedostupnih savskoj vodi. Radnička nastamba smještena je izvan zone totalnog sušenja, a izgrađena u središnjem dijelu Žutice, s okolnim odjelima nije bila dostupna savskoj vodi, jer njezina kota iznosi 102,00 m nadmorske visine. Usporedba stanja drvne zalihe i površine hrasta lužnjaka neposredno prije sušenja, poslije sušenja sa sadašnjim stanjem i normalom po dobnim razredima Iz grafičkog prikaza broj 14 i 16 koji je sastavljen od podataka šumsko-gospodarskih osnova, drvna zaliha po hektaru nakon sušenja naglo je pala u svim dobnim razredima. Ipak podaci iz 1998. godine pokazuju značajan oporavak u svim dobnim razredima, što bi se moglo pripisati povećanom prirastu i boljem gospoda podudara s granicom totalnog suše-Graf 15. Površina dobnih razreda hrasta lužnjaka u G. J. Žutica nja hrasta lužnjaka i izdvaja cjelinu Graph 15 Age classes area of pedunculate oak in Žutica forest before, after drying and today |