DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 63     <-- 63 -->        PDF

GOSPINA PAPUČICA


Još davnih pedesetih godina prošloga stoljeća, imao
sam priliku upoznati se s prelijepom orhidejom gospinom
papučicom (Cypripedium calceolus L.). Bilo je to
na južnom Velebitu u okolici nekadašnjeg planinarskog
doma na Štirovcu, koji je u vrijeme Domovinskog rata
uništen. Krajem VI. i početkom VII. mjeseca nekoliko
velikih grmova uz planinsku stazu bilo je okićeno s
bezbroj velikih i uglednih cvjetova. Ta me slika nije
napuštala sve do današnjih dana, kada sam prije nekoliko
godina mogao uživati u njezinoj ljepoti na šumskim
staništima u okviru Nacionalnog parka Plitvička jezera,
gdje su do danas zabilježena najbrojnija njezina nalazišta,
koja se samim svojim zemljopisnim položajem čuvaju
i štite sa svim svojim živim naseljem.


Gospina papučica smatra se najljepšom europskom
orhidejom. Njezina ljepota vezana je uz njezine osobito
građene i ugledne cvjetove, čija zlatno žuta donja
usna nalikuje ženskoj cipelici. Cvjetovi su krupni.
Rastu jedan do dva na približno 50–60 cm visokim stabljikama
s dosta listova. Ostali dijelovi ocvijeća su
tamno crveno ljubičaste boje, uski i produljeni. Ostruge
nema. Cvijet se ističe osobitom prilagodbom za
oprašivanje kukcima, jer se ponaša kao mala zamka za


Slika 2. Cvijet


sitne kukce, vrste iz reda opnokrilaca, koji zbog skliske
rubne površine upadnu u unutrašnjost te “cipelice”
i tu obave oprašivanje.


Biljka obično raste u busenima, s većim brojem stabljika
i cvjetova na njima. Podnosi polusjenu i sjenu, te
u nas cvate tijekom V. i VI. mjeseca. Njezina nalazišta
treba tražiti u gorskim i planinskim područjima Hrvatske,
najviše u starim bukovim šumama i miješanim šu-
mama bukve i jele.


U okviru Nacionalnog parka Plitvička jezera gospina
papučica poznata je sa 7–8 mikro lokacija, koje se
pomno čuvaju. Stari podaci o nalazištima ove biljke
potječu od raznih autora i do danas gotovo niti jedan,
osim spomenutog, nije potvrđen niti dokumentiran u
novije vrijeme. Tako, primjerice, biljka se spominje za
planinu Mrsinj kod Korenice, za okolicu Kupjaka u
Gorskom kotaru, za Žumberak, za planinu Kalnik itd.
To, međutim, ne znači kako ove biljke više nigdje
drugdje nema. Dapače, smatram kako je do danas poznat
tek neznatan broj nalazišta u Hrvatskoj. Razlog
tomu je nedostatak istraživača i slaba istraženost velikih
šumskih područja Gorske Hrvatske.


Slika 1. Naselje gospine papučice