DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Crnač polje i Stajničko polje su velike i lijepe oaze niskih travnjaka, velike biološke i stanišne raznolikosti. Veći dio njihovih površina čine livade, koje se još redovito kose u kasno proljeće, pružajući impresivnu sliku. Zbog toga se ovdje i danas održava razmjerno ava r bogat živi svijet, osobito biljne vrste koje je su na no gim drugim prostorima u Hrvatskoj prorijeđene ili su potpuno nestale. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. OKO PRIDVORJA U KONAVLIMA Središnje mjesto u Konavlima i nekadašnje sjedište kneza Dubrovačke republike je Pridvorje. Njegova okolica, posebice prostori oko samostana i crkve Sv. Trojstva, u proljeće odišu osobitom raskoši boja i ljepotom. Ne znam je li ljepše prošetati prostranim cvjetnim livadama ili nizom puteljaka i stazica obići oveću čempresovu sastojinu koja se protegnula južno od crkvice Sv. Trojstva. Na tim livadama proljetne šumarice u sunčanom danu s otvorenim cvjetovima polegle su cijelom tratinom u tolikoj množini primjeraka, koja se skoro nigdje drugdje ne može zamijetiti. Pogled ti krene s juga, od tih cvjetnih šarenih poljana prema sjeveru, načas se zaustavi na prorijeđenim kućicama Pridvorja i zelenilu šuma Gornje bande, te se brzo popne ogoljelim sivobijelim južnim pristrancima Sniježnice, sve više i više do vrha Sv. Ilije. Hrastove su šume oko Pridvorja pomiješane s borovima i piramidalnim čempresima, a na mjestima gdje visoke šume nema šire se šikare nekolicine sredozemnih vrsta, brnistre, bodljikavi grmovi kapinike (Calycotome infesta) koji će kroz mjesec dana okititi žutom bojom sve one južne goleti Sniježnice i zamamnim mirisom natopiti cijelu krajinu. U boricima i čempresadama nisu rijetki niti primjerci pinja (Pinus pinea) koje otkrivaju njihove karakteristične kišobranaste krošnje i krupni češeri puni zrelih sjemenaka pinjola. Čempresada južno od crkvice Sv. Trojstva po mnogočemu se ističe od mnogih sličnih u Konavlima. Površina od nekoliko hektara u cijelosti je obrasla vitkim čempresima različite starosti, a samo na malim površinama su čistine s više sunca i stazice koje vijugaju među stablima. Šuma je blago nagnuta prema jugu, a tlo joj je skoro u cijelosti slobodno od grmolikog raslinja te pokriveno gustim sagom zelenih mahovina i sivo bijelih lišajeva. Deblji ili tanji sloj tla koje leži na vapnencima mjestimično sadrži dosta humusa i vlage. Na malo zasjenjenim površinama uspijeva se održati razmjerno bujni sag prizemnog raslinja. Na nekoliko mjesta vide se otvori pauka iznutra opleteni paučinom. U njima u tlu živi jedan od naših pauka koji ne zatvaraju otvor podzemnog stana posebnim poklopcem. U proljetnom razdoblju s kraja mjeseca travnja pažljivije oko zamijetit će i nekolicinu vrsta gljiva, oso- Slika 1. Oko Pridvorja Slika 2. Zanemarena kokica sČ:iČoblikom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Slika 3. Crnogorska kokica bito one iz skupine pločašica (Pezizae) u obliku nekoliko cm duge čašice. Na ptičjem izmetu na više mjesta nalazimo i gljivicu zrnaste strukture plodišta, koja je prekrila veće površine tla i listova uokolo. Ono po čemu se ta čempresada izdvaja u cijelim Konavlima i radi čega nema potrebe obilaziti druga slična staništa u okolici, su populacije nekoliko osobitih vrsta orhideja, koje počinju cvasti već od polovice mjeseca ožujka, najranije u odnosu na cijeli prostor Republike Hrvatske. Nema tu mnogo vrsta, ali su ove njihove populacije osobito velike. Ponajprije tu obitava za Hrvatsku tek nedavno utvrđena crnogorska kokica (Ophrys montenegrina) s varijabilnim mnogobrojnim primjercima, čija visina doseže do pola metra i s krupnim tamno crvenosmeđim cvjetovima te s nekoliko hibridnih oblika. Ova vrsta raste na svim okolnim livadama i zapuštenim travnjacima u okolici, gdje se dobro ističe kao jedina cvatuća biljka u to doba godine. Ona ujedno ovdje nedvojbeno potvrđuje svoju izvanrednu prilagođenost čovjekovim aktivnostima na ovim staništima, jer se dobro slaže s ritmom košnje na tim livadama i dva puta godišnje te i na taj način iskazuje povezanost orhideja s onim staništima koje je oblikovao i koje održava čovjek. Velika populacijska Slika 4. Tineja Slika 5. Kefalinijska kokica zastupljenost ove vrste nalaže istraživačima dodatna istraživanja i utvrđivanje mogućih hibridnih odnosa prema drugim sinkronim i sintopičkim vrstama. Na ovim staništima nedvojbeno je utvrđena i nazočnost kefalinijske kokice (Ophrys cephalonica) koja je od ranije poznata iz područja Grčke, a tek odnedavno na prostorima naše Dalmatinske zagore. I ova vrsta sklona je variranju te spontanoj hibridizaciji na području Konavala. |