DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Ono po čemu se ova čempresada posebice ističe od svih drugih staništa u Konavlima i u cijeloj Hrvatskoj je nazočnost zanemarene kokice (Ophrys neglecta), koja je donedavno bila poznata u Hrvatskoj pod imenom kokica ose listarice (Ophrys tenthredinifera). Činjenica kako ova kokica, gotovo najljepša orhideja u Hrvatskoj, raste unutar šumske sastojine u manjim ili većim skupinama, a cvate već od sredine ožujka, izdvaja ova staništa i ovu vrstu kao osobitog člana flore orhideja u Hrvatskoj. Na ovim staništima obitava i njezin rijedak i do sada nepoznat hipokromni oblik u Hrvatskoj, s cvjetovima koji su u cijelosti žuti. Tu obitava i velika populacija jesenske zasukice (Spiranthes spiralis). U ovo proljetno vrijeme ističu se NOVI DOKTORI ZNANOSTI među mahovinom velike zelene rozete listova, a biljka će cvasti tek krajem ljeta među posljednjima u Hrvatskoj. Na mnogim mjestima raste i mala orhideja tineja (Orchis intacta) s velikim brojem primjeraka. Neki među njima dosežu najveće dimenzije, koje su poznate za ovu vrstu u Hrvatskoj. Ova čempresada u okolici Pridvorja pravi je zeleni kutak i maštovita zelena oaza Konavala. Svakom ljubitelju ljepote i svakom prirodnjaku ona nudi pregršt radosti i iznenađenja, te bi je u takvom obliku trebalo pomno čuvati kao mali botanički orhidejski cvjetnjak. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. Dr. sc. ŽELJKO ŠKVORC, dipl. ing. šum. Dr. sc. Željko Š k v o r c, dipl. ing. šum. obranio je 11. srpnja 2006. godine disertaciju pod naslovom “Florističke i vegetacijske značajke šuma Dilja”, te time stekao akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti, znanstveno područje šumarstvo. Javna obrana disertacije održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Joso Vu k e li ć , Šumarski fakultet Zagreb Izv. prof. dr. sc. Jozo F r a n j i ć , Šumarski fakultet Zagreb, mentor Doc. dr. sc. Andraž Čarni, ZRC SAZU Ljubljana. Disertacija obuhvaća 203 stranice, uključujući 38 slika, karata i grafičkih prikaza, 28 tablica, tri priloga i 179 literaturnih navoda, a obuhvaća sljedeća poglavlja: Uvod, Metode istraživanja, Rezultati, Rasprava, Zaključak, Literatura, Prilozi i Životopis. Životopis – Željko Škvorc rođen je 2. studenoga 1974. godine u Dobroj Vodi (kod Požege). Osnovnu školu završio je u Čaglinu, a Prirodoslovno-matematičku Gimnaziju u Požegi. 1993. godine je upisao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1997. godine s temom “Zimotrenost nekih vrsta hrastova (Quercus L., Fagaceae) na Krndiji i Dilju”. Nakon odsluženja vojnoga roka godinu dana radi kao volonter u Zavodu za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Šumarskoga fakulteta, gdje se i zapošljava 1. studenog 1999. godine. Akademske godine 1998/99. upisao je poslijediplomski studij na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, smjer Ekologija. Magistarski rad pod naslovom “Morfološka i genetička varijabilnost hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i duba (Q. virgiliana /Ten./ Ten.) u Hrvatskoj”, obranio je 24. travnja 2003. godine. Trenutno u znanstveno-nastavnom zvanju asistenta sudjeluje u izvođenju nastave iz više predmeta na dodiplomskim i diplomskim studijima Šumarskoga fakulteta (Botanika, Šumarska botanika, Fiziologija bilja, Fiziologija šumskoga drveća, Parkovno perensko i jednogodišnje bilje i dr.). Tijekom zadnjih pet godina proveo je više mjeseci na studijskom boravku na Biološkom institutu Znanstveno-istraživačkoga centra SAZU u Ljubljani, a u travnju 2001. godine u Austriji je završio međunarodni tečaj na temu održivoga gospodarenja i očuvanja genofonda šumskih vrsta drveća istočne i jugoistočne Europe. Sudjeluje kao istraživač na više projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor |