DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 73     <-- 73 -->        PDF

ta, Ministarstva kulture, Hrvatskih šuma d.o.o., Zagrebačke
županije i dr.


Do sada je u suatorstvu objavio 31 znanstveni rad u
domaćim i inozemnim časopisima, te sudjelovao u radu
12 znanstvenih simpozija i kongresa. Član je Istočnoalpsko-
dinarskoga društva za istraživanje vegetacije,
Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskoga botaničkog
društva i Hrvatskoga biometrijskog društva.


Sažetak rada – Područje Dilja dio je brdsko-gorskoga
masiva Slavonije koje ima vrlo važno mjesto u
florističkoj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela
Republike Hrvatske. Zahvaljujući svome položaju na
granici različitih klimatskih utjecaja na tome se području
nalazi veliko bogatstvo i raznolikost flore i vegetacije.
Nažalost, biljni svijet Dilja nije do sada u dovoljnoj
mjeri istražen i vrednovan.


Za potrebe vegetacijskih istraživanja obrađeno je
ukupno 279 lokaliteta u različitim šumskim ekosustavima,
a floristički podaci prikupljani su i u drugim ekosustavima
koji su izravno vezani za šumu. Vegetacija je
obrađivana po standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Za
objektivniju klasifikaciju snimaka korišteno je i 1413
već objavljenih fitocenoloških snimaka odgovarajućih
asocijacija Republike Hrvatske, kao i susjednih područja
(Slovenija, Mađarska, Vojvodina). Numerička analiza
i obrada snimaka provedena je pomoću programskih
paketa SYN-TAX, PC-ORD, CANOCO 4.5 i JUICE


6.3. Na 97 lokaliteta na kojima su rađene fitocenološke
snimke analizirana je reakcija površinskog sloja tla.
Na istraživanom području utvrđeno je ukupno 307
vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka. Spektar flornih geoelemenata
potvrđuje da se istraživano područje nalazi na
razmeđi različitih klimatskih utjecaja i fitogeografskih
cjelina. Rezultati ovoga doktorata predstavljaju prvi sustavni
popis flore šumskih površina Dilja. Za sve lokalitete
određene su točne koordinate te značajke staništa,
tako da je za svaku vrstu moguće konstruirati točnu rasprostranjenost
i ekološke uvjete u kojima pridolazi.


Prilikom klasifikacije, asocijacije u koje su svrstane
snimke s istraživanoga područja analizirane su detaljnije
te je definirana njihova raščlanjenost na subasocijacije
i osnovni sinekološki čimbenici. Snimke s istraživanoga
područja svrstane su u sljedeće sintaksone:


Orno-Quercetum pubescentis


Lathyro-Quercetum petraeae subas. typicum, luzuletosum
i quercetosum cerris


Festuco drymeiae-Quercetum petraeae subas. typi


cum i lathyretosum nigrae


Carpino betuli-Quercetum roboris


Epimedio-Carpinetum betuli subas. asperuletosum


i caricetosum pilosae
Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae subas. typicum i
caricetosum flaccae


Festuco drymeiae-Fagetum subas. luzuletosum i
caricetosum pilosae.


U radu su definirane biljne zajednice koje pridolaze
na istraživanom području. Određen je njihov sociološki
karakter, sinsistematski položaj i ekološki čimbenici.
Različitost vegetacije Dilja u odnosu na ostale dijelove
Slavonskoga gorja uzrokovana je specifičnim, najistočnijim
položajem koji donosi utjecaj panonske klime, pa
je i ovim istraživanjem utvrđeno veliko učešće termofilnih
elemenata u vegetaciji. Zbog razvedenoga reljefa u
kojemu se na vrlo malom prostoru izmjenjuju različite
matične podloge, dubine tla, ekspozicije i sl., šume
Dilja dolaze u finom mozaiku različitih asocijacija i
subasocijacija koje se često izmjenjuju i čije granice
najčešće nisu oštre.


Bukove šume Dilja karakterizira manje učešće ilirskih
vrsta, a veće učešće termofilnih vrsta reda Quercetalia
pubescentis, u odnosu na odgovarajuće šume Papuka
te Požeške i Babje gore. Iako je prisutan mali broj
ilirskih vrsta, one u značajnoj mjeri karakteriziraju ove
šume, što ih razlikuje od srodnih srednjeeuropskih bukovih
šuma. Posebnost šuma Dilja su termofilne bukove
šume (subas. Vicio oroboidi-Fagetum caricetosum
flaccae) koje se po malom učešću ilirskih elemenata i
velikom učešću termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis
razlikuju od ostalih bukovih šuma na širem
geografskom prostoru. Asocijacija Festuco drymeiae-
Fagetum na istraživanom području dolazi s dvije subasocijacije
– luzuletosum koja dolazi fragmentarno i
caricetosum pilosae koja je vrlo rasprostranjena i zauzima
značajne površine na cijelom istraživanom području.
Medunčeve šume su u florističkom smislu najbogatije
sastojine na području Dilja. One zauzimaju
najtermofilnija staništa, južnih ekspozicija i velikih nagiba.
As. Lathyro-Quercetum petraeae prvi put je zabilježena
za područje Dilja, te je utvrđeno da se na cijelom
istraživanom području razvijaju tipične sastojine i
sastojine s cerom. As. Festuco drymeiae-Quercetum
petraeae dolazi na malim površinama na istraživanom
području. To je acidotermofilna asocijacija koja dolazi
na staništima s najmanjim pH vrijednostima. As. Epimedio-
Carpinetum betuli je dominantna šumska zajednica
u brdskom pojasu istraživanoga područja, a dolazi
u dvije subasocijacije – caricetosum pilosae koja obuhvaća
najveći dio sastojina i asperuletosum koja se
javlja fragmentarno.


Šume Dilja bogate su raznovrsnim biljnim svijetom,
a broj vrsta je vrlo različit u pojedinim biljnim zajednicama,
te se u pravilu povećava s termofilnošću staništa.
Rezultati ovih istraživanja pomoći će racionalnijem i
uspješnijem gospodarenju šumskim ekosustavima navedenoga
područja, a u svrhu očuvanja biološke raznolikosti
i osiguranja potrajnoga gospodarenja, uz optimalnu
proizvodnju drvne mase.