DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ta, Ministarstva kulture, Hrvatskih šuma d.o.o., Zagrebačke županije i dr. Do sada je u suatorstvu objavio 31 znanstveni rad u domaćim i inozemnim časopisima, te sudjelovao u radu 12 znanstvenih simpozija i kongresa. Član je Istočnoalpsko- dinarskoga društva za istraživanje vegetacije, Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskoga botaničkog društva i Hrvatskoga biometrijskog društva. Sažetak rada – Područje Dilja dio je brdsko-gorskoga masiva Slavonije koje ima vrlo važno mjesto u florističkoj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela Republike Hrvatske. Zahvaljujući svome položaju na granici različitih klimatskih utjecaja na tome se području nalazi veliko bogatstvo i raznolikost flore i vegetacije. Nažalost, biljni svijet Dilja nije do sada u dovoljnoj mjeri istražen i vrednovan. Za potrebe vegetacijskih istraživanja obrađeno je ukupno 279 lokaliteta u različitim šumskim ekosustavima, a floristički podaci prikupljani su i u drugim ekosustavima koji su izravno vezani za šumu. Vegetacija je obrađivana po standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Za objektivniju klasifikaciju snimaka korišteno je i 1413 već objavljenih fitocenoloških snimaka odgovarajućih asocijacija Republike Hrvatske, kao i susjednih područja (Slovenija, Mađarska, Vojvodina). Numerička analiza i obrada snimaka provedena je pomoću programskih paketa SYN-TAX, PC-ORD, CANOCO 4.5 i JUICE 6.3. Na 97 lokaliteta na kojima su rađene fitocenološke snimke analizirana je reakcija površinskog sloja tla. Na istraživanom području utvrđeno je ukupno 307 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka. Spektar flornih geoelemenata potvrđuje da se istraživano područje nalazi na razmeđi različitih klimatskih utjecaja i fitogeografskih cjelina. Rezultati ovoga doktorata predstavljaju prvi sustavni popis flore šumskih površina Dilja. Za sve lokalitete određene su točne koordinate te značajke staništa, tako da je za svaku vrstu moguće konstruirati točnu rasprostranjenost i ekološke uvjete u kojima pridolazi. Prilikom klasifikacije, asocijacije u koje su svrstane snimke s istraživanoga područja analizirane su detaljnije te je definirana njihova raščlanjenost na subasocijacije i osnovni sinekološki čimbenici. Snimke s istraživanoga područja svrstane su u sljedeće sintaksone: Orno-Quercetum pubescentis Lathyro-Quercetum petraeae subas. typicum, luzuletosum i quercetosum cerris Festuco drymeiae-Quercetum petraeae subas. typi cum i lathyretosum nigrae Carpino betuli-Quercetum roboris Epimedio-Carpinetum betuli subas. asperuletosum i caricetosum pilosae Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae subas. typicum i caricetosum flaccae Festuco drymeiae-Fagetum subas. luzuletosum i caricetosum pilosae. U radu su definirane biljne zajednice koje pridolaze na istraživanom području. Određen je njihov sociološki karakter, sinsistematski položaj i ekološki čimbenici. Različitost vegetacije Dilja u odnosu na ostale dijelove Slavonskoga gorja uzrokovana je specifičnim, najistočnijim položajem koji donosi utjecaj panonske klime, pa je i ovim istraživanjem utvrđeno veliko učešće termofilnih elemenata u vegetaciji. Zbog razvedenoga reljefa u kojemu se na vrlo malom prostoru izmjenjuju različite matične podloge, dubine tla, ekspozicije i sl., šume Dilja dolaze u finom mozaiku različitih asocijacija i subasocijacija koje se često izmjenjuju i čije granice najčešće nisu oštre. Bukove šume Dilja karakterizira manje učešće ilirskih vrsta, a veće učešće termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis, u odnosu na odgovarajuće šume Papuka te Požeške i Babje gore. Iako je prisutan mali broj ilirskih vrsta, one u značajnoj mjeri karakteriziraju ove šume, što ih razlikuje od srodnih srednjeeuropskih bukovih šuma. Posebnost šuma Dilja su termofilne bukove šume (subas. Vicio oroboidi-Fagetum caricetosum flaccae) koje se po malom učešću ilirskih elemenata i velikom učešću termofilnih vrsta reda Quercetalia pubescentis razlikuju od ostalih bukovih šuma na širem geografskom prostoru. Asocijacija Festuco drymeiae- Fagetum na istraživanom području dolazi s dvije subasocijacije – luzuletosum koja dolazi fragmentarno i caricetosum pilosae koja je vrlo rasprostranjena i zauzima značajne površine na cijelom istraživanom području. Medunčeve šume su u florističkom smislu najbogatije sastojine na području Dilja. One zauzimaju najtermofilnija staništa, južnih ekspozicija i velikih nagiba. As. Lathyro-Quercetum petraeae prvi put je zabilježena za područje Dilja, te je utvrđeno da se na cijelom istraživanom području razvijaju tipične sastojine i sastojine s cerom. As. Festuco drymeiae-Quercetum petraeae dolazi na malim površinama na istraživanom području. To je acidotermofilna asocijacija koja dolazi na staništima s najmanjim pH vrijednostima. As. Epimedio- Carpinetum betuli je dominantna šumska zajednica u brdskom pojasu istraživanoga područja, a dolazi u dvije subasocijacije – caricetosum pilosae koja obuhvaća najveći dio sastojina i asperuletosum koja se javlja fragmentarno. Šume Dilja bogate su raznovrsnim biljnim svijetom, a broj vrsta je vrlo različit u pojedinim biljnim zajednicama, te se u pravilu povećava s termofilnošću staništa. Rezultati ovih istraživanja pomoći će racionalnijem i uspješnijem gospodarenju šumskim ekosustavima navedenoga područja, a u svrhu očuvanja biološke raznolikosti i osiguranja potrajnoga gospodarenja, uz optimalnu proizvodnju drvne mase. |