DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Christ.) u dijelu areala. Šumarski list 129(9–10): 475–480. Pandža, M., J. Franjić, Ž. Škvorc, 2005: Weed and ruderal vegetation (Stellarietea mediae R. Tx. et al. ex von Rochow 1951) in the central part of the East Adriatic coast. Periodicum Biologorum 107(3): 361–372. F r a n j i ć , J., Ž. Šk vo rc , K. F i li p ov i ć , I. Vi t a s o vi ć-Ko s ić , 2005: Phytosociological characteristics of Quercus cerris L. forests in East Slavonia (Croatia). Hacquetia 4(2): 27–35. Č a r n i , A., J. F ra n j i ć , U. Šilc, Ž. Š k v o rc, 2005: Floristical, Ecological and Structural Diversity of Vegetation of Forest Fringes of the Northern Croatia Along a Climatic Gradient. Phyton (Horn, Austria) 45(2): 287–303. KNJIGE I ČASOPISI I d žo j ti ć , M., M. K o g e l n i k , J. Fr a nj i ć , Ž. Škvorc, 2006: Hosts and distribution of Vis- cum album L. ssp. album in Croatia and Slovenia. Plant Biosystems 140(1): 50–55. Franjić, J., Ž. Škvorc, A. Čarni, 2006: Rasprostranjenost panonskoga crnog gloga (Crataegus nigra Waldst. et Kit.) u Hrvatskoj i njegov značaj u formiranju vegetacije šumskih rubova. Šumarski list 130(1-2): 3–8. F r a n j i ć , J., Z. L i b e r, Ž. Š k v o rc , M. Id ž o j t i ć , R. Š o š t a r i ć , Z. S t a n č i ć , 2006: Morphological and molecular differentiation of the Croatian populations of Quercus pubescens Willd. (Fagaceae). Acta Societatis Botanicorum Poloniae 75 (2): 123–130. J. Franjić ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Zbog obilja vrijednih prirodnih krajolika lociranih na Kvarnerskim otocima, priobalju i gorskom zaleđu, ali i onih kojima je ljudska ruka dala snažan pečat (“neuništivši ih već ih preobrazivši u čudesne ruralne predjele”), Primorsko-goranska županija (7 990 km2 s pravom nosi laskavi pridjev najljepše županije Hrvatske. Njen čelni čovjek, župan Zlatko Komadina u predgovoru knjige, naslova istovjetnog naslovu ovog prikaza, s pravom se pita: tko se (još) na tako malom prostoru na tromeđi Sredozemlja, Panonske nizije i masiva Dinarida može pohvaliti učkastim zvončićem, velebitskom degenijom, smeđim medvjedom, sivim vukom i reintroduciranim risom? Tu iznimnu prirodnu baštinu od tridesetak vrijednih i zaštićenih prirodnih predjela i pojedinačnih dijelova prirode znalački je, dopadljivo i instruktivno, riječju i slikom, predstavio u spomenutoj publikaciji dipl. ing. biologije Marko Randić, stručni djelatnik Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci. Kako je na predstavljanju knjige, zapravo vodiča, pripomenuo ravnatelj Zavoda prof. dr. sc. Mladen Č r n j a r, knjiga ima za cilj ukazati ljubiteljima prirode, ali i onima koji su na putu da to uskoro postanu, svu kompletnost vrednota koje pružaju zaštićena područja ove županije, polazeći od pretpostavke da ono što poznajemo i volimo lakše i savjesnije čuvamo. Uz sažet uvodni prikaz osnovnih prirodnih značajki (geološka podloga, tla, vode, klime, flore, faune, vege tacijsko raščlanjenje) Primorsko-goranske županija (PGŽ) iz poglavlja Zaštita prirode saznajemo da je u PGŽ do sada zaštićeno ukupno trideset i jedno područje, dnosno pojedinačni objekt ukupne površine 276 km2 ili 7,7 % površine županje. Usporedbe radi, Hrvatska ima pod zaštitom 5988 km2 ili 9,4 % teritorija. Prostorno najveće zaštićeno prirodno područje je Park prirode Učka (160 km2 od kojih 50 % pripada Istarskoj županiji) i NP Risnjak (64 km2). Prema ranijoj znatno opširnijoj publikaciji istog nakladnika (Prirodna baština Primorsko-goranske županije, Rijeka 2003.), prostornim planom županije, odnosno gradova i općina predviđa se zaštita od preko 120 prirodnih predjela ili 18 % površine županije. Slijedi pojedinačni opis svih zakonski zaštićenih dijelova prirode, njih, kako rekosmo, ukupno 31, počevši od strogog rezervata Bijelih i Samarskih stijena u Velikoj Kapeli, do spomenika parkovne arhitekture stabala pinije (Pinus pinea) u uvali Žalić kod Malog Lošinja. Svakom od tih zaštićenih prirodnih predjela i/ili pojedinačnom objek tu posvećen je odgovarajući veći ili manji prostor ovisno o njihovoj objektivnoj prirodnoj vrijednosti i značajkama koje posjeduje. Najveći broj stranica (i slika) posvećen je opisu NP Risnjak (13), slijedi Park prirode Učka (8), Bijele i Samarske stijene (6) itd. Uz detaljan opis prirodnih značajki objekta za svaki od njih naznačena je: kategorija zaštite, godina proglašenja, površina, položaj, nadmorska visina s opisom specifičnosti |