DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 75 <-- 75 --> PDF |
flore, faune i vegetacije, odnosno posebnih zanimljivosti tamo gdje je to bilo potrebno istaći. Kako za pojedine zastićene predjele postoje posebni pravilnici o unutarnjem redu, kojim su primjerice određeni službeni punktovi za ulaz, načini kretanja, dozvoljene odnosno zabranjene radnje unutar područja te adresa s brojem telefona i sl. institucije koja objektom gospodari. Kako je knjiga Zaštićena prirodna baština PGŽ svojevrsni vodič primijetio bih da je, uz tekst i sliku, svako zaštićeno područje trebalo prikazati i zemljovidom, kako bi se ne samo lakše moglo doći do njega, nego se i po njemu lakše kretati i uživati. To bi posebno dobro došlo stranim gostima i ljubiteljima prirode, za koje je, u osta lom, publikacija i prevedena na dva svjetska jezika (engleski i njemački jezik). No, možda su nakladnik i autor to namjerno izostavili. Prisjećam se riječi iz intervjua s prof. dr. sc. Željkom Poljakom, poznatim hrvatskim planinarom i autorom brojnih knjiga i vodiča po planinama, u kojem je kad je trebao napisati novi vodič po planinama i prevesti ga rekao: “No već vidim strance koji švrljaju po planinama, prave štetu, a svaki se čas zbivaju nesreće. Što imamo od toga? Novčano, ništa, štetu – itekako. Tek smo polaskani jer nam se dive – “pazite što Hrvati imaju...” I još jedna mala pripomena. Pri predstavljanju stare tise u Međedima kod Vrbovskog, jedinog zaštićenog tisovog stabla na prostoru PGŽ-a, ing. Randić napominje da Gorski kotar ima nekoliko vrlo starih stabala tise čiju je “starost teško odrediti, ali one možda pripadaju najstarijim živućim stanovnicima županije”. Pokrenuvši natječaj “Tražimo najdeblju tisu Gorskog kotara” putem lista “Drvosječa”, glasila tadašnjeg Šumskog gospodarstva Delnice sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sačinili smo pregled deset najdebljih i vjerojatno najstarijih tisa ovoga dijela Gorske Hrvatske. Zaštićena tisa iz Međeda s prsnim promjerom od 84 cm i starosti od samo 200 godina na toj je ljestvici tek na 8. mjestu! Prva je bila tisa iz šumskog predjela Malo duboko Šumarije Gomirje sa starošću od 1200 godina i s prsnim promjerom od 80 cm. Slijede tisa iz risnjačkih Bijelih stijena s istim bremenom godina i prsnim promjerom od 50 cm, tisa iz Male Belice (Hajdova hiža) ponad Grbajela u kanjonu Kupe (700 g/82 cm), tise iz prezidanskog Jarmovca (600 g/62 cm) i Ravne Gore (600 g/58,9 cm) itd. Starost tisa, koja nas zacijelo ushićuje, nije plod procjene. Utvrđivana je pouzdanom stručnom metodom izvrtaka prirasnim Presslerovim svrdlom. Kako je svrha ankete bila da se sve one ne samo evidentiraju već i zaštite, krajnje je vrijeme da se s ovim najstarijim i najdebljim, ako su još na životu, to i učini. Prikladnog džepnog formata 20x10 cm, obima 155 stranica i s preko 90 slika u bojama čestitke uz autora Randića još zaslužuje grafička urednica Jasminka Ma r žić- K az a zi . Knjigu je tiskao Grafički zavod Hrvatske Zagreb. Alojzije Frković |