DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 76     <-- 76 -->        PDF

L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima –
izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze)


Iz broja 3. svibanj-lipanj 2006. g. izdvajamo:


Raffaelle Cavalli, Luca Zuccoli Bergomi:
Učinkovitost jednog Harvestera u uvjetima talijanskih
Alpa


Uporaba harvestera u Italiji je uglavnom uobičajena
u ravničastim područjima, ponajprije u plantažama topole
i borovca te uređenju riječnih korita. Postoje informacije
o uporabi harvestera u uređenju kestenovih
panjača i prvi pokušaj njegove primjene u alpskim uvjetima,
ali bez saznanja o učinkovitosti i isplativosti.


Alpski uvjeti predstavljaju objektivne prepreke za
uspješan rad ovih strojeva, ponajprije zbog strmih i neravnih
terena, iako moderni strojevi imaju bolju pokretljivost
od klasičnih traktora za šumsku uporabu. To
je već potvrđeno njihovom primjenom u Austriji u sličnim
ili još težim uvjetima. Tamo je u uporabi 237 harvestera
koji rade 11,8 % godišnjih poslova. Za svladavanje
glavnog problema, velikih strmina, predviđene
su gusjenice, a kabine s vozačem automatski zauzimaju
horizontalan položaj pri većim strminama. Novo
projektirani strojevi mogu sigurno raditi na terenima
nagiba do 60 %.


Pokusi su obavljani s harvesterom Timberjack 1270


D. To je jedan od najprodavanijih modela finskog proizvođača.
Njegova polivalentnost omogućava uspješnu
primjenu i u prorjedama i u sječama velikog intenziteta.
Opremljen je dizel motorom snage 160 KW, snažne
konstrukcije na 6 kotača od kojih dva para na prednjem
pogonu. Širina stroja je 2,7 m a težina 17,5 t, s kranom
TJ 210 H 97 dužine 10 m, na kojem se nalazi glava
TJH 758, koja može obarati stabla do 65 cm i rezati
grane do 48 cm. Kabina je samopodesiva na horizontalan
položaj do nagiba od 25 %. Za teže terene predviđene
su polugusjenice na prednja dva para kotača i lanci
na zadnjim kotačima.


Pokusi su obavljani 2004. g. u zoni Casera Lavardet
u provinciji Udine na nadmorskoj visini 1350 do 1450 m
u dvije sastojine smreke, jele i bukve.


Harvester se kretao u usponu, linijom najvećeg nagiba,
otvorivši koridor od oko 5 m i istovremeno vršeći
prorjedu na obadvije strane, stvarajući tako uređene
pruge od oko 20 m. Stabla nisu doznačivana, već je iskusni
operater sam odabirao stabla za proredu. Dio
granjevine stavljao je ispred sebe, stvarajući tako tampon
radi smanjenja šteta, a ostali dio je uhrpan. Izrađeni
sortimenti od oborenih stabala uredno su složeni na
rubu koridora, za naknadno izvlačenje forvarderom.


Model produktivnosti konstruiran je na temelju uobičajenog
protokola i predviđa praćenje kretanja stroja,


izradu stabala i neefektivno vrijeme. Ovo praćenje
omogućava kompjutor na harvesteru (sa software Timbermatic
300) te operator koji očitava vrijeme utrošeno
na svako stablo, dok drugi operator na zemlji prati vrijeme
premještanje stroja i granice pokusne plohe. Svi
su podaci prikazani statistički i grafički.


Produktivnost stroja povećava se kod manje gustoće
sastojine, uz prosječan nagib terena i intenzitet prorjede
(sječe). To se objašnjava lakšom pokretljivosti
stroja i manjim teškoćama pri izradi sortimenata. Operator
ima više mogućnosti u izboru položaja za obaranje
stabla i rezanje grana te manje kretanja za zauzimanje
optimalnog položaja.


Zanimljivo je da se produktivnost povećava s povećanjem
nagiba, što se objašnjava nastojanjem operatora
da se što manje kreće, što povećava učinak, ali možda
na štetu sortiranja sortimenata. Konačno produktivnost
se povećava intenzitetom sječe, sto je logično,
jer operator iz istog položaja izrađuje veću količinu
sortimenata.


Prilikom pokusa najveći je nagib bio 39 %, ali s harvesterom
na kotače nije preporučljivo raditi na nagibima
većim od 35 %.


Analizom troškova ustanovljeno je da ovaj viši stupanj
mehanizacije donosi sniženje troškova u odnosu
na konvencionalne metode, što bi trebalo potaknuti
šumske poduzetnike na investiranje.


Krenulo se od cijene stroja na talijanskom tržištu na
bazi podataka dobivenih od uvoznika. Trošak po jedinici
proizvoda (€/mČ) izračunat je iz odnosa troška na
sat (€/h) i produktivnosti (mČ/h), što je uspoređeno s
konvencionalnim radom s motornom pilom u istovjetnim
uvjetima.


Ustanovljeno je da se uštede kreću od 5 do preko 40 €
po jedinici proizvoda, a najviše kod stabala malog pro


ci


mjera, sto j
jje
ee najčešće obilježje prorjeda.
Radeći stablo od prosječne kubature od 0,2 (prosječni
promjer 19 cm) u srednjim uvjetima gustoće, nagiba
i intenziteta sječe, harvester doseže učinkovitost od
oko 12 mČ/sat (uzevši u obzir 15 min mrtvog rada). To
unatoč visokih troškova stroja po satu (98,7 € ) omogumČ
sortimenta za 8 € , dok je to u klasič


du


otomo €/mČ


noj izradi
ii
s motornom
mm pilo
pilopilom
mm 2
225
55 €/m


s
ss


Važno je napomenuti da je sigurnost operatora u


je


harvesteru veća nego kod radnika s motornom pilom,
ali je on izložen kontinuiranoj psihičkoj napetosti, pa je
preporučljivo uz pripremljenost operatora, prilikom rada
uzimati češće stanke za odmor.