DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 80 <-- 80 --> PDF |
ćanja zaposlenosti i na drugi način doprinijeti općem dobru; i 3) podrška odgovornom razvoju nanotehnologije i razvoj obrazovnih resursa, stručne radne snage te prateće infrastrukture i programa za razvoj nanotehnologije. Napredak u programu nanotehnoloških istraživanja u području drvne industrije u fiskalnoj godini 2006. ogledat će se kroz aktivnosti Šumarske službe Ministarstva poljoprivrede SAD (eng. USDA Forest Service) koja je započela sljedeće istraživačke programe: 1) uporaba unutarnjih nanostupanjskih svojstava drva i sličnih lignoceluloznih materijala u razvoju naprednih nanomaterijala; 2) uporaba nanoprocesa za promjenu lignoceluloznih materijali; i 3) uporaba nanometrologijskih tehnika u istraživanju temeljne strukture materijala, načina na koji se razgrađuju i postupaka za sprječavanje njihove razgradnje. U fiskalnoj godini 2007. USDA Forest Service će dodatno istaknute ove programe pomoću unutarnjih i vanjskih resursa. Znanstvenici će istraživati područja nanostupanjskih fenomena i procesa, nanomaterijala, nanostupanjskih naprava i sustava, instrumentacije, metrologije i standarda nanotehnologije. Vlada SAD-a značajno investira u budućnost nanotehnologije, povećavajući budžet iz godine u godinu. Tako je za istraživanja u području nanotehnologije 2001. godine izdvojila 116 mil. $, dok je 2005. godine bilo izdvojeno 982 mil. $ (+104 %). Za 2006. godinu određen je ukupan iznos od 1 mld. $. Nanotehnologija je postala prava investicijska meta: privatni kapital uložen u nanotehnologiju tijekom 2004. godine dosegnuo je 3.6 mld. dolara. Značenje nanotehnologije Procjenjuje se da će do 2015. godine brojne aplikacije naći primjenu u Africi, npr. nanosenzori će podizati kvalitetu tla i usjeva, a nanomembrane će zagađenu ili morsku vodu pretvarati u pitku. Upravo iz navedenih razloga mnoge zemlje “drugoga reda” pokreću nanoinicijative: Indija, Meksiko, Tajland, Filipini, primjerice. Nanotehnologija ima svoje mjesto i u zaštiti okoliša. Naime, znanstvenici se nadaju da će pomoću nanočestica uspjeti odstraniti štetne materije koje uništavaju ozon u atmosferi. Radi se o sfernim nanočesticama od polistirola, dimenzije 60 nm, koje imaju svojstvo da se gomilaju u obliku kapljice oko perfluorugljik (PFC), materije slične fluorklorugljikovodiku (FCKW), a koji se smatra ubojicom ozona. Zamisao je da se ove nanočestice ras- Tematski prioriteti FP6 FP6 Thematic Priorities prse u stratosferu, apsorbuju FCKW, a zatim padnu na zemlju u obliku neškodljive kiše. Na važnost nanotehnologije ukazuje podatak da jedan od tematskih prioriteta sadašnjeg programa Europske komisije (U daljnjem tekstu: EK) za financiranje istraživanja u Europi, Šestog istraživačkog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj (U daljnjem tekstu: FP6) je ´´Nanotehnologije i nanoznanosti, funkcionalni (pametni) materijali zasnovani na znanju, novi procesi i sredstva proizvodnjeČ (eng- Nanotechnology and Nanoscience, Knowledge-based Multifunctional Materials and New Production Processes and Devices), sa učešćem od 1.3 mid. € od ukupnog budžeta FP6 (17.5 mld. €). Ujedno, 2004. godine EK usvojila je Europsku strategiju za nanotehnologiju, koja daje preporuke i inicijative kako osnažiti istraživanje i razvoj nanotehnologije, a 2005. godine usvojila je Akcijski plan (2005-2009) za nanotehnologiju kako bi Europi osigurala vodeće mjesto na ovom strateškom polju. RH kao zemlja kandidatkinja može sudjelovati u FP6. U tom kontekstu, utvrđivanje mogućnosti, perspektive budućeg sudjelovanja i osiguranja potrebitih preduvjeta za uspješno involviranje naše zemlje, svrha je sudjelovanja prof dr. se. Ivice Grbca. U području šumarstva i industrija baziranih na njemu nanoistraživanja doprinijet će novom načinu razmišljanja, koji će nas dovesti na nove putove. Nove tehnologije potiču porast produktivnosti i konkurentnosti, a kako koristiti nove tehnologije na novi način možemo saznati kroz transfer znanja, za što je potrebito sudjelovanje hrvatskih predstavnika na međunarodnim događanjima, jer informacije i znanje postaju moćni čimbenici, najznačajniji za društveni i privredni razvoj i proizvodne procese. Prof. dr. sc. Ivica Grbac, Renata Ojurović, dipl. ing. |