DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Bagremova sastojina Drugi dan, 19. svibnja 2006. prije podne posjetili smo dio od 1800 ha šuma kojima gospodari 200 šumovlasnika Urbarialne općine Oslip. Mjesto Oslip ima 1.370 stanovnika. Tom prigodom pozdravio nas je dipl. ing. Heinz S c h r e u f f, predsjednik urbarialne općine, a o načinu gospodarenja mješovitim šumama hrasta govorio je tajnik urbarialne općine dipl. ing. K a i n z, šumarski inspektor za Sjeverno Gradišće i Vlašić. Zbog razvoja vinogradarstva prije 350 godina iz SAD-a uvezen je bagrem, koji zbog visokog prirasta od 20 mČ/ha pri starosti od 40-50 godina, pravi poteškoće u gospodarenju mješovitim sastojinama hrasta. Na ograđenoj pokusnoj plohi (zbog zaštite od divljači) od 9,5 ha površine obavljena je čista sječa bagrema i izvedeni pripremni radovi: 2 godine sjetva kukuruza i 3 godine pšenice te 2 godine tretiranje herbicidima i obrada tla frezom, zatim sadnja grupica hrasta u kontejnerima (oko 150-200 grupica/ha) od 2003-2004., a nakon usitnjavanja tla unesene su i druge autohtone vrste: grab, jasen i javor na razmake od 2 m. Dakle, iako se bagrem koristio kao dobro građevno drvo, uz poticajna EU-sredstva išlo se na konverziju čistih bagremovih sastojina unošenjem autohtonih vrsta. Tako će se 2006-2013. investirati još 100.000 € i to 53.000 € EU sredstava plus 47.000 € vlastitih sredstava malih šumovlasnika, ili oko 10.000 €/ha. Tome je pridonio rast cijena fosilnih goriva (lož ulja i plina), tako da se prelazi na grijanje na energetsko drvo putem centralnih toplinskih sustava. Drugi značajan prihod mali šumovlasnici ostvaruju i od 8 godišnjih lovozakupa lovišta. Novim zakonom o lovu propisana je minimalna površina lovnog revira od 300 ha. Na lovištu St. Margarethen površine 650 ha odstreli se 150 divljih svinja godišnje, na lovištu od 12.000 ha godišnji odstrel iznosi 1.500 divljih svinja, a na lovištu od 4.000 ha godišnje se odstreli 34 komada smeće divljači, 10 komada jelenske divljači i 16 divljih svinja. Zatim smo na Urbarialnoj općini Purbach površine 360 ha šuma u vlasništvu 143 člana upoznati s rezultati- Nakon konverzije bagremove sastojine ma istraživanja na dvije od 42 pokusne plohe Istraživačkog projekta NIEDERSIM, koji vode prof. dr. sc. Hubert Sterba i Dr. sc. Bernhard Splechtna (Bodenkultur fakultet Beč), a financira Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva. O rezultatima istraživanja “Korištenje šumske biomase iz panjača” na području brda Leitha Gebirge nadmorske visine 400–500 m/n.m., s 500–600 mm oborina godišnje kao predzone Alpa, Viktor Fröhlich naznačio je da svaki član dobije 10–15 m3 drva, koje prodaje na panju godišnjom licitacijom, te radi prosječno 20 ha godišnje prorede i 6 ha pošumljavanja. Dr. sc. Bernhard Splechtna upoznao nas je sa simulatorskim modelom načina gospodarenja panjačama, koje su opet zbog buma energetskog korištenja drva dobile na važnosti. Od 2 istraživane pokusne plohe: jedna je mlada sastojina, starosti 21 godinu, prosječnog prsnog promjera 5,6 cm, visine 9,1 m, proizvedene suhe mase 48 t/ha i prirasta suhe mase 2,3 t/god./ha, a druga je starija sastojina, starosti 44 godine, prosječnog prsnog promjera 15,5 cm, visine 16,1 m, proizvedene suhe mase 210 t/ha i prirasta suhe mase 4,8 t/god./ha. Gospodarenjem panjačama malih seoskih gospodarstva ostvaruje se Kyoto cilj proizvodnjom energije iz obnovljivih sirovina, ali i krajobrazna i biološka raznolikost, a konverzijom se maksimira i proizvodnja biomase. Tom prigodom je i akademik Slavko Matić istaknuo da je ovaj Gradiščanski primjer dobar put za konverziju panjača u visoke šume i u Hrvatskoj (magistarski rad mr. sc. Milana Štimca, UŠP Gospić) gdje se sječom 50 % prirasta svakih 10 godina dobije 50 m3 drva po ha. Nakon zajedničkog ručka bili smo gosti dipl. ing. Nemestothya, predsjednika Gradiščanskog šumarskog društva u Esterhazy pogonu d.o.o. Lackenbach, Šumski pogon Lackenbach, i tom prigodom posjetili: Šumski muzej Lackenbach “Priroda na tragu”, moderno opremljen za gledati, mirisati, slušati, otkri |