DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 93 <-- 93 --> PDF |
prirasta, pa sve do nabavke famoznih “RŠ kartica” za nasušnu prehranu. Kao mladi tek pristigli šumarski stručnjak Vernak je u svojstvu predstavnika ŠG “Viševica” Rijeka bio sudionikom značajnog skupa 6. listopada 1952. u Crnom Lugu, vezanog uz “razrješenja izvjesnih otvorenih pitanja u vezi s proglašenjem masiva Risnjaka nacionalnim parkom”. O važnosti skupa govori podatak da su na njemu, uz predstavnike domaćina, bili brojni ugledni šumarski stručnjaci i znanstvenici. Tako je Upravu za šumarstvo Privrednog savjeta Vlade NRH zastupao Ivan Smilaj, Konzervatorski zavod Josip Radošević i Stjepan Bertović, Hrvatsko prirodoslovno društvo Ivo Pevalek i Ivo Horvat i dr. Uz definitivno utvrđivanje granice parka, modeliranje zaštite faune u budućem zaštićenom objektu prirode i dr., Vernak je spremno odstupio tri prostorije prizemlja stare Thurn-Taxisove zgrade u Bjeloj Vodici za potrebe buduće uprave parka, provevši potrebnu korekciju plana sječe za dotičnu godinu, kako bi se što više pošte djele šume koje će uskoro ući u sastav NP-a. Dodajmo tomu da će upravitelj Šumarije Crni Lug desetak godina kasnije za potrebe parka podići novu montažnu zgradu u dvorištu šumarije, da bi danom proglašenja Risnjaka nacionalnim parkom (15. rujna 1953) bio imenovan prvim privremenim upraviteljem NP Risnjak. Posebno područje aktivnosti kolege Vernaka bilo je lovstvo, točnije lovni turizam. Gospodareći dijelom državno-uzgojnog lovišta Risnjak, u kojemu je brigom oko zaštite divljači uspio podići fond srneće i jelenske divljači te medvjeda do zavidne razine, iz godine u godinu raste broj inozemnih lovaca turista, ostvarujući tako ne mala devizna sredstva. U svrhu što komfornijeg smještaja domaćih i stranih lovaca (prvi gosti na medvjeda bili su mu pedesetih godina prošlog stoljeća najviši tadašnji državni i partijski dužnosnici Milovan Đilas i Edvard Kardelj), najprije na Pjetlićevom vrhu, a zatim u Suhoj Rječini gradi moderne lovačke kuće. Uz više kapitalnih grla medvjeda, mahom u kategoriji visoke zlatne medalje, 1962. g. u lovištu Šumarije Crni Lug stečen je jelen, čije je rogovlje na izložbi u Torinu 1971. g. ocijenjeno s preko 200 CIC t., a to je kroz dugi niz godina bio prvak Gorskog kotara. Osobno je bio pasionirani lovac na “crnu” divljač. Spoznavši da će nakon toliko godina rada u Šumariji Crni Lug delničkog Šumskog gospodarstva morati napustiti radno mjesto upravitelja, 1975. g. napušta šumarsku operativu dobivši zaposlenje u Poslovnom udruženju šumarstva i drvne industrije “Drvo” Rijeka na poslovima prodaje. Dvanaest godina kasnije 1987. s tog je radnog mjesta otišao u zasluženu mirovinu. Ostatak života, gotovo punih 20 godina, umirovljeničke dane provodio je u Opatiji u krugu svoje supruge Zdenke, prijatelja i kolega. Hvala na svemu dobrom što si učinio za života. Ostaješ nam u nezaboravnim sjećanjima. Zvonimir Pelcer, Alojzije Frković |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2006 str. 94 <-- 94 --> PDF |
UPUTE AUTORIMA Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, te radove Hrvatskoga šumarskoga društva. Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom na papiru formata A4. Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: – Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 stranice napisane s proredom na papiru formata A4. – U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene spoznaje iz određenog područja šumarske struke i prakse. – Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih stranica Šumarskoga lista, zajedno s prilozima (tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju. – Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. – Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, metodološkim napomenama, raspravom, rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom jeziku. – Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju se malim slovima i navode se odmah iza tablica. – Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veličije poz ne treba posebno objasnit jednadžbama i sl. iti ii u uu je – Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima kako slijede. – Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti u omjeru 2:1. – Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. – Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. – Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 2. Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletkov i ć 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb. – Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing. ...). – Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni rukopis predati na disketi 3.5”. – Potpuno završene i kompletne članke (disketu, tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani jezik. – Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. – Autori koji žele separate – posebne pretiske svojih članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 20 separata. – Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, JMBG, adresu i općinu stanovanja. Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 48 28 477, 48 28 359 Telefax: 48 28 477 E-mail: hsdŽpost.t-com.hr ili hrvatsko-sumarsko-drustvo zg.htnet.hr atsko-su arsko-drustvoŽ ŽŽzg.htn WEB stranica: www.sumari.hr |