DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 101 <-- 101 --> PDF |
prosječno troši oko 30 % ukupne potrošnje goriva, a povećanje od 90 % štetnih emisija u razdoblju od 1990. do 2010. pripisuje se upravo prometu. Resursi biomase baziraju se većinom na poljoprivredi i šumarstvu, kao i na drugim izvorima koji su vezani za proizvodnju u poljoprivredi i šumarstvu, te različitim oblicima biološkog otpada. Današnja potrošnja Sl>ka 2. Izlaganje o selekciji i oplemenjivanju vrba za proizvodnju biomase od ukupno 69 Mtoe (koju čine ostaci iz šumske proizvodnje, organski otpad i energetske kulture) potencijalno bi do 2010. ili do 2020. trebala obuhvatiti ukupno 186-239 Mtoe, dok bi do 2030. godine trebalo dostići i do 243-316 Mtoe iz primarnih izvora (Mtoe = ekvivalent 1 milijunu tona nafte). Proces biorafinerija potaknuo je razmišljanja o neučinkovitosti korištenja biomase samo kao gorivog materijala, već je prethodno iz njega potrebno iskoristiti sve spojeve koji se koriste kao biogoriva (bioetanol, biodizel i sl.), kao i druge korisne kemikalije, i to kroz različite transformacijske procese (hidrolize i fermentacije, hladno prešanje i ekstrakcija, digestije i sl.). Danas su dva najraširenija oblika korištenja biogoriva u Europi dobivanje etanola (porijeklom iz šećerne repe ili škroba), te biodizel (iz uljane repice, suncokreta, soje i drugih ratarskih kultura). Veliki potencijal korištenja šumske biomase moguć je razvijanjem nekih glavnih termalnih i bioloških konverzijskih procesa, tako da se veliki istraživački programi posvećuju razdvajanju lignina i celuloze, te konverzije hemiceluloze u etanol, octenu kiselinu i druge kemikalije, koje bi se prije sagorijevanja iskoristile kao biogoriva. Da bi se osigurala opskrba industrije sirovinom različitih izvora biomase, potrebna je potpuna iskoristivost kompletnih biljaka, kao i mogućnost korištenja ne samo plodnih, već i marginalnih staništa. No, danas je vrlo upitno korištenje zemljišta, čija je ukupna površina limitirana, a njezino korištenje za hranu i/ili energiju predstavlja ili sinergiju ili kompeticiju različitih djelatnosti i čovjekovih potreba. Ukupna površina zemljišta u Europskoj uniji iznosi oko 385 milijuna ha, od čega šume i šumsko zemljište čine 137 milijuna ha, a oko 178,5 milijuna ha čine različite kulture. Procijenjeno je da bi se do 2010. godine praktički moglo koristiti oko 1,5 EJ (10ČČ J) godišnje iz neiskoristivog drva i ostataka iz šumarske i poljoprivredne proizvodnje. Novi energetski potencijali iz energetskih kultura mogli bi osigurati u budućnosti 2 EJ godišnje, od toga oko 60 % (1,2 EJ) kao kruta biomasa za toplinu i energiju i oko 40 % (0,8 EJ) kao tekuća biogoriva. Korištenje zemljišta u zemljama Europske unije za energetske nasade predstavlja važan zadatak, uz napomenu da je oko 15 % (5,7 milijuna ha u 15 zemalja EU) dobrovoljno uz poticaje ostavljeno za njegovo nekorištenje u poljoprivredne svrhe. Nova dodatna subvencija od 45 € po hektaru za energetske kulture mogla bi potaknuti seljačka gospodarstva na uzgajanje kultura kratkih ophodnji, no poticaji su još uvijek znatno viši za druge kulture (kao npr. za duhan). Osnivanje bioenergetskih plantaža i proizvodnja biomase sukladne su također s trendovima boljeg iskorišćenja obnovljivih izvora energije, bez stvaranja dodatnih količina CO2, kojima su opterećena fosilna goriva. Biomasa kao nefosilizirani materijal biljnog porijekla, nastao je fotosintezom uz stvaranje kisika i korišćenje atmosferskog CO2, što joj daje znatne prednosti u odnosu na druge energente, a vezano je za problematiku smanjenja emisije štetnih plinova (Kyoto protokol). Industrijske zemlje obvezale su se na smanjenje štetnih plinova za 5,2 % u vremenu od 2008 - 2012. u odnosu na 1990. godinu. U sljedećem razdoblju financiranja znanstvenih istraživanja kroz projekte u Europskoj uniji posebna pozornost posvećena je istraživanjima i razvoju područja obnovljivih izvora energije, posebice biomase i biorafinerija. Sljedeće razdoblje za istraživačke projekte unutar Europske unije (Framework 7) trajalo bi sedam godina, a ukupni budžet znatno je povećan i iznosit će ukupno 54 milijarde € , od čega su znatna sredstva predviđena za programe vezane za biorafinerije, te osiguranje biomase i biogoriva. Dr. se. Davorin Kajba |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 102 <-- 102 --> PDF |
PRIZNANJA NAGRADA “JOSIP JURAJ STROSSMAYER” za znanstveno djelo i izdavački pothvat za 2005. godinu Zagrebački velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao pokrovitelj, ustanovili su 1989. godine nagradu “Josip Juraj Strossmayer” za najuspješnija znanstvena dijela i izdavački pothvat objavljen na hrvatskom jeziku u Republici Hrvatskoj i hrvatskoj dijaspori. U proteklih je 16 godina ova nagrada znatno doprinijela poticanju znanstvenog stvaralaštva i postala jedna od prestižnih nagrada u Republici Hrvatskoj. Svake godine nagrada “Josip Juraj Strossmayer” dodjeljuje se najuspješnijim znanstvenim djelima iz područja društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodnih, tehničkih i informacijskih znanosti, kao i za najuspješnije izdavačke pothvate, koji su objavljeni u protekloj godini, a prema ocjeni Odbora za dodjelu nagrade. Za nas šumare je vrlo značajno da je monografija “Šume u Hrvatskoj” tiskana 1992. godine, usprkos ratnom okruženju, kada je svijet priznao Republiku Hrvatsku kao samostalnu i nezavisnu državu, dobila nagradu “Josip Juraj Strossmayer” kao izdavački pothvat godine. Nagrada je dodijeljena 1993. godine za područje prirodnih znanosti, a posebno smo ponosni što je to prva dodijeljena nagrada za izdavački pothvat od osnutka stalne godišnje nagrade “Josip Juraj Strossmayer”. Odbor za dodjelu nagrada u sastavu: akademik Tomislav Raukar, predsjednik i članovi akademik Hrvoje Babić, mr. sc. Juraj Centner, akademik Žarko Dadić, akademik Nedjeljko Fabrio, akademik Vladimir Goldner, akademik Božidar Liščić, akademik Slavko Matić, Davorin Spevec, akademik Petar Š i m u n o v i ć i prof. dr. Vladimir Ve s e li c a dodijelio je na Međunarodnom sajmu knjiga INTERLIBER 2006. nagradu “Josip Juraj Strossmayer” sljedećim autorima i djelima u 2005. godini. Za najuspješnije znanstveno djelo na hrvatskom jeziku: za društvene znanosti akademik Nenar Cambi: “Kiparstvo rimske Dalmacije”, nakladnik Književni krug Split za humanističke znanosti dr. sc. Silvana Vranić: “Čakavski ekavski dijalekt t: sustav i podsustavi”, nakladnik Filozofski fakultet u Rijeci za tehničke znanosti prof. dr. sc. Jure Radić, mr. sc. Goran Puž i mr. sc. Ana Mandić: “Konstruiranje mostova”, nakladnici Hrvatska sveučilišna naklada, Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet i Jadring za medicinske znanosti prof. dr. sc. Tomo Naglić, dr. sc. Danko Hajsig, prof. dr. sc. Josip Madić i prof. dr. sc. Ljljana Pinter: “Veterinarska mikrobiologija”, nakladnici Sveučilište u Zagrebu – Veterinarski fakultet i Hrvatsko mikrobiološko društvo za prirodne znanosti dr. sc. Josip Balabanić: “Ljudevit Farkaš Vukotinović. Na iskonima moderne Hrvatske”, nakladnik Školska knjiga, Zagreb za informacijske znanosti prof. dr. sc. Zoran Vukić i prof. dr. sc. Ljubomir Kuljača: “Automatsko upravljanje – analiza linearnih sustava”, nakladnik Kigen, Zagreb. Povelju za najuspješniji izdavački pothvat dobili su: za društvene znanosti Književni krug Split za djelo Georgea Niemanna “Dioklecijanova palača u Splitu” za humanističke znanosti Prometej, Zagreb za djelo prof. dr. sc. Jurja Kolarića “Ekumenska trilogija: – istočni kršćani – pravoslavni – protestanti” za tehničke znanosti Školska knjiga, Zagreb za djelo mr. sc. Zvonka Pađana “Arhitektura prirode” za medicinske znanosti Medicinska naklada, Zagreb za djelo dr. sc. Marka Jukića, prof. dr. sc. Višnje Majerić Kogler, prof. dr. sc. Ina Husedžinovića, dr. sc. Ante Sekulića i prim. dr. sc. Josipa Žunića “Klinička anesteziologija” za prirodne znanosti Agencija za komercijalnu djelatnost, Zagreb za djelo dr. sc. Radovana Kranjčeva “Hrvatske orhideje” za informacijske znanosti Graphis, Zagreb za djelo prof. dr. sc. Momira Vujnovića “Magnetski zapis signala”. |