DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Sertić poljani ulazimo u posebni rezervat šumske vegetacije, prašumu Čorkova uvala. Okružuju nas gorostasna stabla jela, smreka i bukve, dok pješačimo prema lokalitetu po staroj Austrougarskoj trasi puta. Oštar planinski zrak tjera nas na razmišljanje o trudu i znanju starih majstora i graditelja koji su svaki kamen i kamenčić postavili upravo na pravo mjesto, ove tada tako važne šumske ceste. Polako nas naš vodič Stipe uvlači u bioraznolikost ovog prostora, pa i nesvjesno odgovaramo na njegova pitanja, osmatrajući i zapažajući iz priloženog. Stipe nam objašnjava: površina ovog prašumskog dijela gotovo je 80 ha, sastava: jela, smreka, bukva i pokoji javor gorski, podloga vapnenasta i dolomitna, prevladava kraški teren uz brojne škrape i vrtače, koje se nadovezuju jedna na drugu. Biološka raznolikost osjeća se i vidi na svakom koraku, gdje živi 156 vrsta ptica, 9 vrsta sova, 30 vrsta gljiva, brojni sisavci, šišmiši, gmazovi, leptiri i sl. Drvna zaliha je oko 630 m3/ha, a prve gospodarske osnove ovog područja su iz 1813. godine. Revizija Gospodarske osnove bila je 1913. godine, a prva moderna istraživanja radio je prof. Anić 1957. godine. Već 1965. godine, ovo područje zbog svoje specifičnosti proglašeno je “Posebnim rezervatom šumske vegetacije”. Laganom šetnjom dolazimo i u nekadašnje selo Čorkova uvala, a vidljivi su ostaci samo pokojeg zida kamene planinske kuće, u gustišu, jer su mještani ovog sela morali promijeniti adresu glede velikosrpske ideje. Nositelji te ideje s ovog su prostora gađali minobacačima po Saborskom. Naravno i oni su otišli iz svog sela, ali se ponovno vraćaju i udomljavaju. Ovdje u nekadašnjem selu, sada je samo jedna lugarnica, koja je dijelom obnovljena, kako nam rekoše domaćini. Ovo je nekada bilo sklonište za šumske radnike, a u budućnosti bi trebalo biti sklonište za istraživače, znanstvenike i ciljane grupe. Uz kratki predah i okrjepu koju su priredili naši domaćini, zahvaljujemo se i nastavljamo put do druge destinacije u šumariji Rakovica. Nalazimo se oko 6 km istočno od Rakovice, i oko pola kilometra zapadno od središta sela Nova Kršlja, mjesto Baraćeve špilje. Ovdje nas dočekuje g. ing. Ivan Pavličić, upravitelj šumarije Rakovica s voditeljicom u Javnoj ustanovi Rakovica Tihanom, i ukratko upoznaje s ovim prostorom. Uočljiva su tri ulaza u špilje sa sjeverne strane Baraćeve brine. Ovdje u samom podnožju Brine, između ulaza u špilje, izvor je Baraćevac, koji s još dva manja izvora tvori potok Kršlju i dvadesetak metara niže sjedinjuje se s potokom Suvaja. Preuzima nas simpatična voditeljica Tihana, koja će nam biti vodič po špilji, pa gotovo bez zapovijedi krećemo za njom, a usput nam daje nužna objašnjenja. Inače, ove Baraćeve špilje nekada su se zvale i Radakovićeve. Prezime Barać više ne postoji u ovom kraju, a ovaj toponim je iz razdoblja prije ili za vrijeme Osmanlijskih provala. Prema usmenoj predaji ovdašnjih ljudi, špilje su nazvane prema nekom junaku Baraću koji je u dvoboju svladao Osmanlijskog gorostasa. Ovdje su tri ulaza u špilje: Donja, dužine oko 370 m, vrlo zahtjevna, Gornja dužine oko 260 m i Nova špilja. Bilo je više izmjera i više autora istraživača pa dužina varira, a kroz dugogodišnja istraživanja špilje se sustavno produžuju istraživanjem novih kanala, posebno Donje. Zasigurno su Baraćeve špilje bile poznate i nastanjene od samog početka civilizacije. Pretpostavlja se da je uz mnoge zvijeri, koje su davno izumrle, njenim stanovnikom bio i pračovjek, što će se nadajmo se, uskoro i potvrditi. Uz simpatičnu voditeljicu i njenu zanimljivu priču, dolazimo do elegantne male drvene kućice, gdje se opskrbljujemo zaštitnom kacigom i eko rasvjetom te krećemo u podzemlje Gornje Baraćeve špilje. Prolazimo bogato urešenim špiljskim dvoranama; Guano, Slonove noge, Zmajevo ždrijelo, Izgubljene duše i druge, a ukupno prolazimo 200 m od ulaznog kanala u dubinu. Još ima oko 360 m istraženog kanala, ali je zahtjevniji i nije još pripremljen za ovaj tip posjeta. Voditeljica Tihana upoznaje nas i s paleontološkom Čorkova uvala Z.e" e (Foto: O. Vlainić) (Foto: D. Halovanić) |