DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 116 <-- 116 --> PDF |
Sertić poljani ulazimo u posebni rezervat šumske vegetacije, prašumu Čorkova uvala. Okružuju nas gorostasna stabla jela, smreka i bukve, dok pješačimo prema lokalitetu po staroj Austrougarskoj trasi puta. Oštar planinski zrak tjera nas na razmišljanje o trudu i znanju starih majstora i graditelja koji su svaki kamen i kamenčić postavili upravo na pravo mjesto, ove tada tako važne šumske ceste. Polako nas naš vodič Stipe uvlači u bioraznolikost ovog prostora, pa i nesvjesno odgovaramo na njegova pitanja, osmatrajući i zapažajući iz priloženog. Stipe nam objašnjava: površina ovog prašumskog dijela gotovo je 80 ha, sastava: jela, smreka, bukva i pokoji javor gorski, podloga vapnenasta i dolomitna, prevladava kraški teren uz brojne škrape i vrtače, koje se nadovezuju jedna na drugu. Biološka raznolikost osjeća se i vidi na svakom koraku, gdje živi 156 vrsta ptica, 9 vrsta sova, 30 vrsta gljiva, brojni sisavci, šišmiši, gmazovi, leptiri i sl. Drvna zaliha je oko 630 m3/ha, a prve gospodarske osnove ovog područja su iz 1813. godine. Revizija Gospodarske osnove bila je 1913. godine, a prva moderna istraživanja radio je prof. Anić 1957. godine. Već 1965. godine, ovo područje zbog svoje specifičnosti proglašeno je “Posebnim rezervatom šumske vegetacije”. Laganom šetnjom dolazimo i u nekadašnje selo Čorkova uvala, a vidljivi su ostaci samo pokojeg zida kamene planinske kuće, u gustišu, jer su mještani ovog sela morali promijeniti adresu glede velikosrpske ideje. Nositelji te ideje s ovog su prostora gađali minobacačima po Saborskom. Naravno i oni su otišli iz svog sela, ali se ponovno vraćaju i udomljavaju. Ovdje u nekadašnjem selu, sada je samo jedna lugarnica, koja je dijelom obnovljena, kako nam rekoše domaćini. Ovo je nekada bilo sklonište za šumske radnike, a u budućnosti bi trebalo biti sklonište za istraživače, znanstvenike i ciljane grupe. Uz kratki predah i okrjepu koju su priredili naši domaćini, zahvaljujemo se i nastavljamo put do druge destinacije u šumariji Rakovica. Nalazimo se oko 6 km istočno od Rakovice, i oko pola kilometra zapadno od središta sela Nova Kršlja, mjesto Baraćeve špilje. Ovdje nas dočekuje g. ing. Ivan Pavličić, upravitelj šumarije Rakovica s voditeljicom u Javnoj ustanovi Rakovica Tihanom, i ukratko upoznaje s ovim prostorom. Uočljiva su tri ulaza u špilje sa sjeverne strane Baraćeve brine. Ovdje u samom podnožju Brine, između ulaza u špilje, izvor je Baraćevac, koji s još dva manja izvora tvori potok Kršlju i dvadesetak metara niže sjedinjuje se s potokom Suvaja. Preuzima nas simpatična voditeljica Tihana, koja će nam biti vodič po špilji, pa gotovo bez zapovijedi krećemo za njom, a usput nam daje nužna objašnjenja. Inače, ove Baraćeve špilje nekada su se zvale i Radakovićeve. Prezime Barać više ne postoji u ovom kraju, a ovaj toponim je iz razdoblja prije ili za vrijeme Osmanlijskih provala. Prema usmenoj predaji ovdašnjih ljudi, špilje su nazvane prema nekom junaku Baraću koji je u dvoboju svladao Osmanlijskog gorostasa. Ovdje su tri ulaza u špilje: Donja, dužine oko 370 m, vrlo zahtjevna, Gornja dužine oko 260 m i Nova špilja. Bilo je više izmjera i više autora istraživača pa dužina varira, a kroz dugogodišnja istraživanja špilje se sustavno produžuju istraživanjem novih kanala, posebno Donje. Zasigurno su Baraćeve špilje bile poznate i nastanjene od samog početka civilizacije. Pretpostavlja se da je uz mnoge zvijeri, koje su davno izumrle, njenim stanovnikom bio i pračovjek, što će se nadajmo se, uskoro i potvrditi. Uz simpatičnu voditeljicu i njenu zanimljivu priču, dolazimo do elegantne male drvene kućice, gdje se opskrbljujemo zaštitnom kacigom i eko rasvjetom te krećemo u podzemlje Gornje Baraćeve špilje. Prolazimo bogato urešenim špiljskim dvoranama; Guano, Slonove noge, Zmajevo ždrijelo, Izgubljene duše i druge, a ukupno prolazimo 200 m od ulaznog kanala u dubinu. Još ima oko 360 m istraženog kanala, ali je zahtjevniji i nije još pripremljen za ovaj tip posjeta. Voditeljica Tihana upoznaje nas i s paleontološkom Čorkova uvala Z.e" e (Foto: O. Vlainić) (Foto: D. Halovanić) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 117 <-- 117 --> PDF |
sondom, koju je postavio akademik dr. Mirko Malez prije 55 godina. Inače, ove su špilje bile i prije poznate, a spominju se u materijalu iz 1698. godine, u “Povijesti kartografije na području Krajine”, od vojnog topografa Marsigliea. Prvi pak napis o ovim špiljama potječe iz 1874. godine od I. T. Buneka. Od II. sv. rata, špilje su bile zapuštene i gotovo zaboravljene, iako su tragovi uređenja vidljivi i danas. Odlukom Općinskog vijeća Općine Rakovica iz 1999. godine, pokrenuta je inicijativa i ustrojen “Odbor za revitalizaciju Baraćevih špilja”. U 2004. godini ponovo je otvorena Gornja Baraćeva špilja za turističke posjete. Ovdje živi i endem iz obitelji podzemljara – Parapropus sericeus spp. Sinuaticollus. Podzemljar je dug oko 5 mm i tipičan je predstavnik sjevernodinarske faunističke grupe, dok je podvrsta endema za područje Korduna. Ova špilja osvijetljena je “led diodama” – ne isijavaju toplinu, a svaki posjetitelj ima eko baklju pa nesmetano uživa u pojedinim detaljima špilje. Nakon ovako ugodne i zaista zanimljive priče o ovoj špilji, razdužujemo se s Č´´´ čČ, dobivenom opremom i spuštamo se do drvenog objekta u podnožju brine, s gastro ponudom. Ovdje nam je upravitelj Pavličić sa suradnicima priredio mesnu i vegetarijansku zakusku. “Ekipa-25” uredno je kombinirala ponuđenu gastro ponudu uz kvalitetno vino, sokove i izvorsku vodu. Potrošen je pečeni odojak i sezonska salata, pa smo krenuli na izlet iznenađenja u organizaciji g. ing. Mile Radočaja, upravitelja šumarije Slunj. Prolazimo kroz Novu Kršlju i Rakovicu gdje su vidljivi tragovi ideje s početka priče uz ostatke pokojeg zida ili dimnjaka obrasle gustim raslinjem. Nakon sela Broćanca prolazimo veliki zavoj i silazimo s D-1 prema selu Slušnici. Ovdje trenutno nema stanovnika, jer su se ovi mještani vratili u svoju pradomovinu, ne mogavši odoljeti pozivu svoga Vožda o zajedničkom životu u jednoj državi. Zaustavljamo se kod jedne ruševine i spuštamo se pješice po nekadašnjem putu u kanjon izvora rijeke Slunjčice. Ulazimo u vodozaštićeno područje grada Slunja i uz ostatke nekadašnjih mlinica izlazimo na sami izvor koji čini jezerce elipsastog obli ka, nekih tridesetak metara širine i oko 24 m dubine, iznimne čistoće i bistrine. Bogata riječna fauna daje vodi neodređenu boju između zelene i plave pa se doima kao “gorsko oko”. Prošetali smo slapom i razgledali ovu ljepotu, diveći se vertikalnim liticama koje izlaze iz vode i dotiču oblake. Na povratku, polako se penjući do naših vozila, sladili smo se sočnim kupinama kojih je bilo u izobilju. Nakon kratke vožnje zaustavljamo se na zajedničkoj kavi u Slunju, gdje se “Ekipa-25” polako rasipava. Svatko pomalo umoran, ali zadovoljan i sretan nakon ovako lijepog, sadržajnog i poučnog izleta, vraća se svojoj kući. šum. teh. i brig./mir. (Foto: O. Vlainić) Dubravko Halovanić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 118 <-- 118 --> PDF |
ZAPISNIK 4. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 7. prosinca 2006. god. u prostorijama lovačke kuće Brezovica, UŠP Sisak Nazočni: Ivo Cug, dipl. ing. (umjesto D. Bakrana, dipl. ing.), Davor Beljan, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., mr. sc. Miroslav Brnica, mr. sc. Zoran Đurđević, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Dubravko Hodak, dipl. ing., Hranislav Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Čedo Križmanić, dipl. ing., dr. sc. Josip Margaletić, Ivan Matasin, dipl. ing., Vlatko Petrović, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., prof. dr. sc. Branimir Prpić, Emilija Seidl, dipl. ing., Krunoslav Szabo, dipl. ing., Branko Trifunović, dipl. ing., Vesna Rukavina, dipl. ing. (umjesto O. Vlainića, dip. ing.), Zdravko Vukelić, dipl. ing., Damir Delač, dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec., mr. sc. Josip Dundović, dr. sc. Vlado Topić, Ilija Gregurević, dipl. ing., Zlatko Lončarić. Ispričani: Dalibor Bakran, dipl. ing., dr. sc. Miroslav Benko, mr. sc. Josip Malnar, akademik Slavko Matić, Oliver Vlainić, dipl. ing., Dražen Štrković, dipl. ing. Predsjednik HŠD-a mr. Jurjević pozdravio je sve nazočne i utvrdio kvorum. Zahvalio je, na gostoprimstvu domaćinima, voditelju UŠP Sisak Zvonku Rožiću i predsjedniku ogranka Sisak Vlatku Petroviću. U skladu s dogovorom da se na sjednice pozivaju i novinari časopisa Hrvatske šume, predsjednik je pozdravio i gosp. Zlatka Lončarića. Nakon toga jednoglasnoje usvojen ovaj Dnevn i red: 1. Ovjerovljenje Zapisnika 3. sjednice Upravnog odbora HŠD-a. 2. Obavijesti. 3. Izvršenje programa rada i devetomjesečno financijsko izvješće. 4. Rebalans financijskoga plana zaa 2006 20062006.. godinu godinugodinu.. financijsk financijskfinancijski pla plaplan za 5. Program rada i i n za 2007. godinu. problematik 6. .. Aktualna problematika aa 7. .. Šumarsk ŠumarskŠumarski lis lislist tt i ostale publikacije. i i 8. Imenovanje Povjerenstva za popis imovine i potraživanja na dan 31. 12. 2006. godine. 9. Slobodna riječ. Ad 1. Zapisnik 3. sjednice Upravnog odbora održane 27. rujna 2006. godine objavljen je u Šumarskome listu 9–10/2006. Nakon što ga je predsjednik Jurjević stavio na glasanje jednoglasno je prihvaćen. Ad 2. 1. Od 10. do 14. rujna održan je sastanak Upravnog vijeća međunarodne asocijacije Pro Silva Europa u Belgiji. Sastanku je nazočio predsjednik Pro Silva Croatia, koja je osnovana kao sekcija HŠD-a, doc. dr. Igor Anić. Pro Silva Croatia aklamacijom je na tom sastanku službeno primljena u članstvo. Na sastanku se raspravljalo o visini članarine koju će uplaćivati svaka zemlja članica, a kretat će se između 200 i 700 € godišnje, ovisno o broju članova. Dogovoreno je kako će se organizirati web stranice asocijacije. Potpisan je ugovor o suradnji između Pro Silva Europa i lUCN (Intemacional Union of Nature Conservation). Razgovarano je o problematici mediteranskih šuma i provedbi Pro Silva načela u gospodarenju mediteranskim šumama. Ukazano je kako su u mediteranskim šumama glavni problemi: požari, stočarstvo i lovstvo, prirodno pomlađivanje i općekorisne funkcije šuma. Oko ove problematike poseban tim će se sastati u Španjolskoj. Najavljen je kongres Pro Silva Europa 2008. godine u Svarcvaldu o kojem će se razgovarati na idućem sastanku 2007. godine u Irskoj. 2. U sklopu manifestacije Europski dani biomase regija, 6. listopada u Gospiću je održana prezentacija centralnog toplinskog sustava na biomasu i tom prilikom Voditelju UŠP Gospić uručena je Zelena točka, tj. pano koji će u budućnosti dobiti svaka UŠP u skladu s planom 16 Uprava šuma = 16 toplana na biomasu. Nakon toga Zelena točka dodijeljena je i 1. toplani na biomasu otvorenoj prije 10-tak godina u UŠP Ogulin. 7. listopada na području Park šume Golubinjak, UŠP Delnice, održana je izložba opreme za pridobivanje i korištenje biomase. Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu mr. se. Josip Dundović od 5-8. studenoga sudjelovao je na 13. kongresu 0 biomasi u Austriji, na kojemu je bilo 500 sudionika iz 11 europskih zemalja. 3. U povodu 100. godišnjice rođenja akademika Milana Anića 19. listopada održano je Znanstveno savjetovanje 0 obavljenom programu istraživačkih radova za razdoblje 2001 -2005. godine “Šumarska znanost Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim prilikama”. Organizator savjetovanja uz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut Jastrebarsko, Akademiju šumarskih znanosti i Hrvatske šume d. o. o., bilo je i Hrvatsko šumarsko društvo. Opširnije izvješće sa savjetovanja objavljuje se u Šumarskome listu 11-12/2006. 4. 15. studenog 2006. godine održano je savjetovanje “Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije” u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo. Članovi HAZU te znan |