DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
u šumi crne johe i jasena sa sremzom u odsjeku 93a uz
trajnu plohu projekta “Čovjek i biosfera”. Na slici 3
plave linije predstavljaju četverogodišnji prosjek razina
podzemnih voda. Vidimo da su one relativno visoke
i da se kreću u okvirima u kojima ih je prije pedeset godina
naveo Glavač, dakle ne padaju ispod 1,3 m. Naj


e n
niža je razina zabilježena u kolovozu 2000. godine, i to


u


na dubini od 127 cm ispod kote terena, dok su mjesečni
prosjeci još povoljniji. Najniža prosječna razina podzemne
vode u toj sastojini iznosila je upravo u kolovozu
2000. godine – 114 cm ispod kote terena. Usporedbom
s fitocenološkim snimcima iz 1986. godine (Sob
o ta 1986) i poslije vidimo da sastojina nije promijenila
svoj florni sastav.


Slika 3. Srednje vrijednosti razina podzemne vode (ŠP 13d i 18d) u razdoblju 1997–2000.
Figure 3 Mean values of groundwater levels (ŠP 13d and 18d) in the period 1997–2000.


U istoj slici crvena linija označuje kotu terena i razinu
podzemnih voda u depresiji u odsjeku 16a (ŠP13)
koja predstavlja stanište šume crne johe s dugoklasim
šašem, premda se u okolici nalazi sastojina lužnjaka i
jasena. Uočavamo višu razinu podzemnih voda, a zimi
je i početkom proljeća depresija poplavljena, odnosno
podzemna je voda na površini. Prosječne su mjesečne
vrijednosti 15 do 40 cm više od prethodne sastojine.
Taj je lokalitet obrastao vrstama Carex riparia, Lysimachia
vulgaris, Urtica dioica i Iris pseudacorus. Zanimljivo
je da je nadmorska visina, odnosno kota terena
te depresije viša od prethodnoga lokaliteta na kojem
dolazi suša zajednica, no razina podzemne vode i vlažnost
staništa nije samo vezana uz kotu terena, već i za
strukturu matičnoga supstrata, svojstva i debljinu soluma,
udaljenost od riječnoga korita i drugo. Nažalost,
ova su mjerenja prekinuta 2000. godine, a Institut za
elektroprivredu i energetiku d.d. iz Zagreba, koji nam
je ustupio ove podatke, voljan ih je u suradnji s Hrvatskim
šumama d.o.o. nastaviti. Bilo bi ih važno ponovno
uspostaviti, dužim promatranjem odgovoriti na važna
pitanja dinamike i promjene razine podzemnih
voda, međusobnoga odnosa vodnoga režima u pojedinim
zajednicama i drugo.


Drugi važan čimbenik u analizi stanja i promjena
šuma istraživanoga područja jest način gospodarenja
ili, točnije, način obnove sastojina crne johe. Sa stajališta
uzgajanja šuma, uspješnoga i racionalnoga gospodarenja
on je opravdan, bilo da se radi o konverziji s
hrastom lužnjakom ili obnovom sadnicama crne johe.
Naime, već desetljećima je uvriježen postupak kojim
se sastojine u određenoj dobi (najčešće iznad 80 godina)
posijeku u jednom navratu, teren očisti i u istoj godini
obnovi sadnicama crne johe proizvedenim u rasadniku
u Đurđevcu. Takav se način sa šumskouzgojnoga
stajališta pokazao vrlo učinkovit i dobar, sadnice
su kvalitetne, uspjeh obnove gotovo stopostotan, racionalizirana
je i olakšana kasnija njega, a kakvoća je sastojina
crne johe vrlo dobra. Uz to nema potrebe ograđivanja
zbog šteta od divljači, a ima još niz drugih pogodnosti.
No, istodobno se tako dostatno ne uvažavaju
geomorfološke, ekološke, vegetacijske i ostale specifičnosti
i različitosti pa se sastojine i staništa ujednoličuju,
smanjuju se ili nestaju pojedine vrste, poglavito
hidrofiti i higrofiti. Jednako tako osporava se prirodni
nalet, udio i rast drugih vrsta, primjerice poljskoga jasena,
pa i hrasta lužnjaka. Drugi su važan čimbenik i
promjene izazvane gradnjom prometnica, kopanjem