DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492 kanala uz njih, ali i neposredan utjecaj čovjeka. On se odražava na sastav svih slojeva u sastojinama. Za primjer navodimo podatak (Sobota 1986) da je otkupna stanice ljekovitoga bilja Poljoprivredne zadruge Kalinovac u 1986. godini otkupila 29 tona lista koprive (Urtica dioica), gloga (Crataegus sp.), kupine (Rubus caesius), stabljike i drugih dijelova rosopasa (Chelidonium majus), dobričice (Glechoma hederacea) i kopitnjaka (Asarum europaeum). Na kraju ovoga razmatranja navodimo i temeljna pitanja fitocenoloških značajki šuma crne johe u Hrvatskoj koja u jednoj širokoj i detaljnoj analizi treba riješiti: 1. Asocijaciju Carici brizoidi-Alnetum glutinosae nakon prvoga opisa 1938. godine nije poslije istraživao autor I. Horvat ni njegovi suradnici, a u radovima ostalih fitocenologa pregledno je ili nejasno spominjana s obrazloženjem potrebe daljih istraživanja. 2. Šuma crne johe i poljskoga jasena sa sremzom prihvaćena je iz srednje Europe gdje dolazi obični, a ne poljski jasen, a florni se sastav dosta razlikuje od naših sastojina. Stoga će se trebati usporediti, odrediti sintaksonomski i nomenklaturni položaj sastojina iz Hrvatske i susjednih područja, a ta potreba proizlazi i iz Kodeksa fitocenološke nomenklature. 3. Šuma crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae- Alnetum) pokazuje u flornom sastavu mnoge sličnosti sa šumom crne johe s trušljikom (Frangulo- Alnetum). Kako Rauš u opisu te druge zajednice (1971, 1975) to nije proveo, podravske i posavske eo, psastojine važno je usporediti ii i definitivno se prema it i njima odrediti. 4. Veoma je zanimljivo pitanje međusobne usporedbe svih asocijacija do sada opisanih u Hrvatskoj te njihove usporedbe s onima iz susjednih zemalja i ostaloga dijela Europe s kojima su srodne. Napomenimo samo da se u pregledu šumske vegetacije Austrije (Mucina, Grabherr i Wallnöfer 1993) navodi desetak zajednica tipa “Alnetum glutinosae”. 5. Za približno potpun opis šuma crne johe u Hrvatskoj do sada objavljenih oko 150 snimaka je premalo i potrebno je istražiti i analizirati i ostala područja u kojima je ova vrsta zastupljena. Mnogo je sastojina u srednjoj Hrvatskoj i posebno južnije od Save koje fitocenološki nisu istraživane. LITERATURA – References Glavač, V., 1960: Crna joha u posavskoj i podravskoj Hrvatskoj s ekološkog i šumskouzgojnog gledišta. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 141 str. Glavač, V., 1962: Osnovno fitocenološko raščlanjenje nizinskih šuma u Posavini. Šumarski list, 87 (9–10): 317–329, Zagreb. H o r v a t , I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse, 6: 127–279, Zagreb. H o r v a t , I., 1963: Šumske zajednice Jugoslavije. Šum. enciklopedija, I. izdanje (2): 560–590, Zagreb. Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobotanica selecta, Band IV, Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 768 str. Institut za elektroprivredu i energetiku d. d. 2006: Razine podzemnih voda na piezometrima ŠP-11ŠP- 19 i B-101 u razdoblju 1997–2000. godina. Dokumentacija, Zagreb, 243 str. Kranjčev, R., 1982: Flora Podravine. Podravski zbornik, 8: 328–347, Koprivnica. Mucina, L., G. Grabherr, S. Wallnöfer, 1993: Die Pflanzengesellschaften Östrerreichs, Teil III: Wälder und Gebüsche. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart – New York, 353 str. Nikolić, T., J. Topić, 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN I VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 695 str. Oberdorfer, E., 1992: Süddentsche Pflanzen – Gessellschaften. Teil IV: Wälder und Gebüsche: 43–44, Gustav Fischer Verlag, Jena – Stuttgart – New York. P r pi ć , B., 1985: Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš. Šum. list, 109 (11–12): 539 – 551, Zagreb. Prp i ć , B., I. M i l k o v i ć , 2005: Rasprostranjenost poplavnih šuma u prošlosti i danas. U: J. Vukelić (ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj, Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, str. 23–39. Rauš, Đ., 1971: Crna joha (Alnus glutinosa) u šumama Posavine. Savjetovanje o Posavini, III: 353–362, Zagreb. Rauš, Đ., 1975: Šuma crne johe (Frangulo – Alnetum glutinosae Rauš 68) u bazenu Spačva: Šumarski list, 99 (11–12): 431–444, Zagreb. Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na Varaždinske podravske šume. Glas. šum. pokuse, 28: 245–256, Zagreb. Rauš, Đ., 1994: Vegetacija ritskih šuma Podravine u okolici Legrada na ušću Mure u Dravu. Zbornik |