DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Br. 1 u svijetu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 35     <-- 35 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
clides 7Be 137Cs and 40K were determined on the same sample by the method of
gamma spectrometry.


The results collected were statistically processed by the computer program
STATISTICA 6.0.


The analysis of the structure of tannins in fir-tree needles (Abies alba Mill.)
showed the existence of significant differences between the sites of Risnjak and
Donja Dobra. The changes in the tannin structure on Risnjak location were
visible earlier than the ones on the Donja Dobra location, i.e. already in May.
The biggest changes of the tannin structure were found in the epidermis, hypodermis
and also in the mezzophyll and the central rib (xylem and phloem). A
positive correlation between the site and stage of damage of the needles was
established. The structural changes of the tannin are evident with the increase
of the stage of needle damage. The differences are less significant between the
years and the periods of sample on the individual locations.


The concentrations of microelements in the fir needles on Risnjak location
statistically significantly differ from the one of the Donja Dobra location. All
measured concentrations of the elements show higher values in the samples
from the Donja Dobra location. The increase of Zn, Cu and Cr was by 1.2 times;
Fe and Pb increased by 1.4 times, while the respective values of Ca and
Rb were higher by 1.6 and 1.7 times. The biggest increase was found with
Sr (4.2 times) and Mn (14.2 times). It can be concluded that the concentrations
of manganese and strontium are best indicators for the degree of crown
damage. The concentration of nutritive elements decreases proportionally
with the increase of crown damage on Risnjak location. This correlation is
mostly supported by Mn, Sr, Fe and Ca.


The concentration of the measured microelements in honeydew honey on
both locations is approximately equal. The concentration of Pb and Cu is
slightly bigger in the sample from the Risnjak location, but the concentration
of other measured elements (Cr, Fe, Ni and Zn) is slightly bigger on the location
Donja Dobra.


Based on the research, we can conclude that the tannins are good indicators
for the observation of tree needles. Their morphological characteristics
are correlated with the concentration of microelements and the stage of tree
damage. The concentration of the microelements in honeydew honey did not
show any significant differences between the different locations.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 34     <-- 34 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
riation and Molarity of the Fixative Buffer. Pro- Tuovinen, T., 1979.: Damage in Mesophyll Ultra


toplasma 103: 241–252. structure of Needles of Norway Spruce in Two
Soikkeli, S., 1981a.: Comparison of Cytological Industrial Environments in Central Finland. An-


Injuries in Conifer Needles from Several Pollu- nales Botanici Fennici 16: 50–64.


ted Industrial Environments in Finland. Annales Tuo v i n e n , J. P., T. La r i l a , H. L ät ti l ä , A. Ry a -


Botanici Fennici 18: 47–61. boshapko, P. Brukhanov, S. Korovlev,
Soikkeli, S. 1981b.: A Review of Structural Effects 1993.: Impact of Sulfur Dioxide Sources in the


of the Air Pollution on Mesophyll Tissue in the Kola Penisula on Air Quality in Northernmost


Plants at the Light and Transmission Electron Europe. Atmosphere and Environment 27A (9).


Microscope level. Savonia 4: 11–54. Veleminsky, M., P. Laznička, P. Stary, 1990.:


Soikkeli, S., T. Tuovinen, 1979.: Damage in Me- Honeybees (Apis melifera) as Environmental


sophyll Ultrastructure of Needles of Norway Monitors of Heavy Metals in Czechoslovakia.


Spruce in the Industrial Environments in Central Acta Entomologca Bohemoslov 87: 37–44.


Finland. Annales Botanici Fennici 16: 50–64.


Vu k e l i ć, J., D. B ari č ev i ć , 2001.: Šumske zajedni


ce obične jele u Hrvatskoj, Obična jela u Hrvat


skoj (monografija), 162–196, Zagreb.


SUMMARY: Air pollution has a great impact on the damage and the vitality
decrease of fir trees (Abies alba Mill.). The damage of fir trees is largely
visible in Gorski Kotar in the Risnjak National Park. More than 50 % of trees
have significant crown damage. Their decline is connected with air pollution
and the heavy metal elements found in the forest ground. The research on fir
damage was carried out through structure analysis of the tannins in the cells
of fir needles, in reference to the quantity of the microelements in the needles,
and as to the kind and quantity of microelements in bee honey.


The research included one-year-old fir tree needles (Abies alba Mill.),
which were collected in natural conditions in the years 2000 and 2001 on two
locations. The first was Risnjak, which represented a polluted site of experimental
type. The second was Donja Dobra, representing a clean site of a control
or reference type. The needles were collected from the trees with various
stage of damage, during three periods of time: May, July, and September of
each sample year.


On the Risnjak site, the needles were collected from the crowns with significant
damage. This means that these trees had over 20 % of needle loss. The
trees with crown damage of 35 %, 45 %, 55 %, 75 % and 85 % were chosen on
this site. The needles from the trees with slightly damaged crowns, between 5 %
and 10 %, were collected on the site of Donja Dobra.


The needles used for the analysis of microelements were collected from the
trees on both locations.


Bee honey, in this case honeydew honey, was collected at the end of vegetation
season from the beehives near the location where the needles were collected.


The needles were moulded in paraffin wax and coloured using a special
technique. The appearance of tannin, the shape and spreading, as well as the
cell structure were analysed using a light microscope.


The analysis of the microelements in the needles was carried out for ten
elements (Ca, Fe, Rb, Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn and Cr), the concentrations of
which were determined by X-ray fluorescence using energetic dispersion,
Energy Dispersive X-Ray Fluorescence, and the EDXRF method. The bee


an
honey was analysed by the same method.In In addition, the contents of radionu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 33     <-- 33 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
Bromenshenk, J. J., S. R. Carlson, J. C. Simpson
J. M. Thomas, 1985.: Polution Monitoring
of Puget Sound with Honey Bees. Science


227: 632–634.
Bunzl, K., W. Kracke, G. Vorwohl, 1988.: Transfer
of Chernobyl-derived 134Cs, 137Cs, 131J, and
103Ru, from Flowers to Haney and Pollen. J. Environ.
Radioact. 6: 261–269.
Dillon, WR., M. Goldstein, 1984.: Methodes and
Application. John Wiley and Sons, New York,


575.
Feeny, P., 1970.: Seasonal Changes in Oak Leaf
Tannins and Nutrients as Cause of Spring Feeding
by Winter Moth Caterpillars. Ecology, 51:
565–581.
Fi sc he r, F., D. Kra m e r, H. Z i eg l e r, 1973.: Elektronenmikroskopische
Untersuchungen SO2 –
begaster Blätter von Vicia faba L. Beobachtungen
am Chloroplasten mit akuter Schädigung.
Protoplasma 76: 83–96.
Godzik, S., W. Knabe, 1973.: Vergleichende elektronmikroskopiche
Untersunchungen der Feinstruktur
von Chloroplasten einiger Pinus Arten
aus den Industriegebieten en der Ruhr und Oberschlesien.
In: Preceedings of the Third Int.ernational
Clean Air Cingress. A 161–170. VDI-Verlag
GmbH, Düsseldorf.
Godzik, S., MA. Sassen, 1974.: Einwirkung von
SO2 auf die Feinstrukturder Chloroplasten von
Phaseolus vulgaris. Phytopatologia 79: 155–159.
H u t t u n e n , S., 1976a.: The Influence of Air Pollution
on the Nothern Forest Vegetation. In: Kärelampi


L. (ed.), Proceedings of the Kuopio Meeting on
Plant Damage Caused by Air Pollution, 97–101.
Kuopio 1976.
Huttunen, S., 1976b.: Cuurrent Research in Finland
into the Effect of Air Pollution. In: Kärelampi L.
(ed.), Proceedings of the Kuopio meeting on
plant damage caused by air pollution, 102–109.
Kuopio.


Jones, K. C., 1987.: Honey as Indicator of Heavy
Metal Contamination. Water Air Soil Pollut. 33:
179–189.


Komelenović, N., P. Rastovski, 1992.: Research
of Nutritional Status of Silver Fir (Abies alba
Mill.) of Different Damage Degree. 6th IUFRO-
Tannensymposium: 183–190.


Kouki, M., Y. Manestas, 2002.: Resource Availability
Affects Differentially of Gallotannins and
Condesed Tannins in Ceratonia siliqua. Biochemical
Systematics and Ecology 30: 631–639.


Krutys, N., B. Delvaux, 2002.: Soil Organic Horizons
as a Major Source for Radiocesium Biore


cycling in Forest Ecosystems. J. Environ. Ra


dioact. 58: 175–190.


Kušan, V., Z. Kalafadžić, R. Pernar, Z. Horv
a ti ć , 1993.: Procjena oštećenosti šuma u nacionalnom
parku “Risnjak” fotointerpretacijom
infracrvenih kolornih aerosnimaka. Zbornik radova
40 godina nacionalnog parka “Risnjak”
(1953–1993). “Stuba”, Zagreb.


Kukk o l a , E., S. H u t tune n , J. B ä ck, 1995.: Effects
of Heavy Metals and Acidic Precipitation on Pine
Needles in the Subarctic. In: Wilken R-D, Förstner
U, Knöchel A (eds.) Heavy Metals in the Environment,
Vol 1. CEP Consultants Ltd, 375–378.


Kukkola, E., S. Huttunen, J. Bäck, P. Rautio,
1997.: Scots Pine Needles Injuries at Subarctic
Industrial Sites. Trees-structure and function 11:
378–387.


Lamppu, J., S. Huttunen, 2001.: Scots Pine Nneedle
Longevity and Gradation of Needle Shedding
along Pollution Gradients. Canadian Journal
of Forest Research 31: 261–267


Lokobauer, N., 1988.: Radioaktivna kontaminacija
i procjena rizika nakon nuklearnog acidenta.
Disertacija. Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


Lokobauer, N., Z. Franić, A. Bauman, D. Mara
č i ć , D. C esa r, J. Se n ča r, 1998.: Radiation
Contamination After Chernobyl Nuclear Accident
and Effective Dose Received by the Population of
Croatia. J. Environ. Radioact. 41: 137–146.


Maie, N., H. Knicker, I. Kögel-Knabner,
2003.: Changes in the Structure and Protein Binding
Ability of Condensed Tannins During Decomposition
of Fresh Needles and Leaves. Soil
Biology and Biochemistry 35: 577–589.


Pe t z, B., 1985.: Osnovne statističke metode za ne mate-
tičare Sv


matičare.
.. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 409.
,


Po p ij a č, M.
M.M.,
,, I
II.
.. S e l e tk o vi ć , M. Vo l ne r, I. L ov r e n č ić , D. B a r iš i ć , N. K ez i ć, 2004.: Dinamika
kretanja 137Cs i 40K na stablima jele
(Abies alba Mill.) na Sljemenu. Šumarski list br.
5–6, 2004, 269–277.


R a i t i o, H., J. P. Tu ov i ne n , P. A n tt i l a, 1995.: Relation
Between Sulphur Concentrations in the
Scots Pine Needles and the Air in Northernmost
Europe. Water, Air and Soil Pollution 85:
1361–1366.


Soikkeli, S., 1978.: Seasonal Changes in Mesophyll
Ultrastructure of Needles of Norway Spruce (Picea
abies). Canadian Journal of Botany 56:
1932–1940.


So i kk e l i , S., 1980.: Ultastructure of the Mesophyll
in Scots Pine and Norway Spruce: Seasonal Va




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 31     <-- 31 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
(iz kore i iglica), tala i u medu. Biljke unose radionuklide,
kao i mikroelemente posredno preko korjena iz tala i
izravnim taloženjem radionuklida na listu ili cvijetu
(B ar e t t a , 1994). Prisutnost 137Cs u tlima na područj u
Republike Hrvatske posljedica je nuklearnih pokusa u
svijetu i radioaktivnih oborina nakon nesreće u nuklearnoj
elektrani u Černobilu (B a r iši ć i sur., 1987, 1991,
1999a i b; Lokobauer, 1988; Lokobauer i sur.,
1998). U šumskom tlu glavni izvor 137Cs je površinski
organski sloj (Kr u y t s i D el v a u x , 2002).


Rezultati mjerenja aktivnosti radionuklida pokazuju
da je aktivnost 40K u stablima na obje lokacije približno
jednaka, a nisu uočene bitne razlike u aktivnostima
kod oštećenih stabala u odnosu na zdrava stabla.
Aktivnosti 137Cs i 7Be značajno se razlikuju (tablica 9 i
10). U kori s drvenastim dijelom zdravih stabala na
Risnjaku aktivnosti 137Cs kretale su se od 5.5 u najstarijim
do 25.0 Bq/kg suhe težine u najmlađim dijelovima
te u iglicama od 4.2 do 20.3 Bq/kg suhe težine. Iz dobivenih
rezultata proizlazi da je aktivnost 137Cs približno
šest puta veća u oštećenim stablima nego u zdravim.


Potpuno suprotni rezultati dobiveni su za 7Be jer su izmjerene
aktivnosti bile dva do tri puta veće u zdravim


ZAKLJUČI -


Mikroskopska analiza strukture tanina u iglicama
jele (Abies alba Mill.) pokazala je postojanje značajne
razlike između staništa Risnjak i Donja Dobra. Promjene
u strukturi tanina bile su vidljive puno ranije na Risnjaku
nego na lokaciji Donja Dobra, već u svibnju mjesecu.
Najveće strukturne promjene tanina bile su u epidermi,
hipodermi, potom u mezofilu i središnjoj žili
(ksilemu i floemu).


Nađena je i pozitivna korelacija između staništa i
stupnja oštećenja iglica. S porastom stupnja oštećenja
stabla strukturne promjene tanina su sve očitije. Između
godina i razdoblja uzorkovanja na pojedinoj lokaciji
razlike su manje značajne.


I koncentracija mikroelemenata u iglicama jele na
lokaciji Risnjak statistički se značajno razlikuje od količine
mikroelemenata na lokaciji Donja Dobra. Svi
mjereni elementi pokazuju veće vrijednosti u uzorcima
s lokacije Donja Dobra. Taj porast se kreće od 1,2 puta
za Zn, Cu i Cr, 1,4 puta za Fe i Pb, 1,6 i 1,7 puta Ca odnosno
Rb, dok je najveći porast nađen za Sr 4,2 puta i
Mn 14,2 puta, pa se može zaključiti da su mangan i
stroncij najindikativniji za stupanj oštećenosti krošnje.
Proporcionalno s porastom stupnja oštećenja krošnje
na lokaciji Risnjak smanjivale su se koncentracije nutrituvnih
elemenata. Toj korelaciji najviše doprinose
Mn, Sr, Fe i Ca.


Koncentracija mjerenih mikroelemenata u medljikovcu
na obje lokacije pribiližno je jednaka. U uzorku s
lokacije Risnjak nešto je veća koncentracija Pb i Cu,


stablima u odnosu na oštećena stabla na Risnjaku u
obje vrste uzoraka. S obzirom da se berilij intenzivno
ugrađuje u stanične membrane, pretpostavka je da se
kod zdravih stabala tijekom vegetacijskog perioda 7Be
ugrađuje dva do tri puta intenzivnije nego li je to slučaj
kod oštećenih stabala. Mjerenjem radionuklida u medljikovcu
također je pokazana veza između radionuklida
u tlu i medljikovcu, kao i da rezultati određivanja kalija
ukazuju da se u većini slučajeva ne radi o čistim medljikama
nego da se radi o miješanom (poliflornom) medu
(tablica 38). Dobiveni rezultati u skladu su s mnogim
provedenim istraživanjima u svijetu i kod nas koja
ukazuju na vezu radaionuklida u tlu i različitim dijelovima
biljke, kao i medu iz istraživanog područja (Bari
ši ć i sur., 1994, 1999a i b; B a r a t t a, 1994; K r uy t
e s i D e l v au x , 2002; P o p i j ač i sur., 2004).


Rezultati ovih istraživanja pokazuju da i radionuklidi
mogu biti indikator oštećenosti šumskog drveća.
Njihovim praćenjem upotpunjuje se slika utjecaja različitih
komponenata globalnog onečišćenja koje dodatno
opterećuje šumske ekosustave, a koje za posljedicu


ima sušenje šumskih vrsta drveća, u ovom slučaju jele.


Conclusions


dok je koncentracija ostalih mjerenih elemenata (Cr, Fe,
Ni i Zn) nešto veća u uzorku s lokacije Donja Dobra.


Na temelju provedenih analiza tanina i mikroelemenata
u iglicama jele i u medljikovcu na lokaciji Risnjak i
Donja Dobra, možemo izvesti sljedeće zaključke:



Između staništa i stupnja oštećenja iglica postoji
pozitivna korelacija koja se očituje kroz vidljive
promjene u strukturi tanina.

Najveće promjene u strukturi tanina vidljive su u
epidermskim stanicama i to u mladim iglicama, što
ukazuje na prisutnost zračnih polutanata i njihov
mogući utjecaj na površinu iglice i puči, što pak dovodi
do degradacije stanica, a to djelomično objašnjava
obrambeni mehanizam biljke.

Promjene strukture tanina u iglicama pratila je smanjena
koncentracija svih kemijskih elemenata, a
mangan i stroncij pokazali su se najindikativniji za
stupanj oštećenosti stabla.

Pčelinji med, u našem slučaju medljikovac, nije dao
očekivane rezultate s obzirom na oštećenost jele i
dobivenu koncentraciju mikroelemenata u iglicama.


ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 24     <-- 24 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
Mikroelementi u iglicama jele na lokaciji Risnjak i Donja Dobra
Microelements in the needles fir-tree on the locations Risnjak and Donja Dobra


U iglicama uzorkovanim na onečišćenom staništu s Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr) primjenom fluorescencije
lokacije Risnjak (E-eksperimentalno onečišćeno sta- X-zraka koja koristi energijsku disperziju. Rezultati
nište) i Donje Dobre (K-kontrolno “čisto” stanište) analize prikazani su u tablici 4.
određena je koncentracija 10 elemenata (Ca, Fe, Rb,


Tablica 4. Koncentracije elemenata u iglicama jele, datum i godina uzorkovanja, oznaka stabla i tip uzorka. K i Ca u %,
ostali elementi u ppm. Donja Dobra kao K – kontrolno stanište; Risnjak kao E – eksperimentalno stanište
Table 4 Concentration of elements in the needles fir-tree, data of co lecting samples, label of tree and type of samples.
K and Ca in percentage, other elements in ppm


Zn Cu Ni Fe Mn Cr Ca K Sr Rb Pb datum, god.
data
br. st.
no. tree
tip st.
type of site
% ošt.
decline
21,3 4,0 1,6 62,0 560,0 1,1 0,36 0,5 3,2 7,2 5,2 9-9-K-01 2 K 5,0
6,7 2,9 1,0 36,3 172,0 0,6 0,34 0,1 1,5 3,7 4,2 9-9-K-01 3 K 10,0
16,6 4,3 1,0 58,0 320,0 1,3 0,54 0,3 2,4 14,7 5,0 9-9-K-01 4 K 10,0
24,1 4,2 1,3 66,0 620,0 1,2 0,46 0,5 4,8 10,4 9,5 9-9-K-01 5 K 10,0
20,2 4,1 0,9 62,0 860,0 0,9 0,35 0,5 3,0 6,7 6,2 9-9-K-01 8 K 10,0
15,6 3,3 1,0 36,0 50,0 0,7 0,34 0,3 1,0 3,7 4,8 9-9-E-01 1 E 35,0
10,8 3,3 0,5 44,0 26,0 0,9 0,26 0,3 0,3 4,1 4,3 9-9-E-01 2 E 55,0
7,8 2,7 1,3 33,0 6,0 1,2 0,21 0,2 0,4 2,8 3,1 9-9-E-01 6 E 75,0
20,9 3,6 0,5 39,0 72,0 1,0 0,46 0,3 1,0 7,2 4,6 9-9-E-01 7 E 45,0
11,1 3,3 0,7 33,0 29,0 1,0 0,31 0,3 0,7 3,3 4,2 9-9-E-01 8 E 85,0
25,0 6,5 1,5 81,0 34,0 2,6 0,19 0,9 0,6 7,0 2,7 18-5-E-01 1 E 35,0
19,7 6,6 0,7 57,0 42,0 2,0 0,19 0,8 0,6 5,9 3,2 18-5-E-01 2 E 55,0
9,9 3,6 0,5 27,0 16,0 0,9 0,16 0,6 0,3 6,2 1,6 18-5-E-01 6 E 75,0
25,7 5,4 0,6 68,0 62,0 1,1 0,33 1,1 0,4 20,8 3,1 18-5-E-01 7 E 45,0
11,7 3,7 0,4 35,0 8,4 1,1 0,24 0,6 0,3 3,5 1,5 18-5-E-01 8 E 85,0
14,8 4,3 0,8 55,0 520,0 1,2 0,43 0,7 0,9 8,5 1,8 13-7-K-00 1 K 5,0
26,1 6,0 1,2 70,0 640,0 1,9 0,63 0,6 2,5 11,1 2,4 13-7-K-00 2 K 5,0
20,5 4,2 0,9 59,4 422,4 1,3 0,40 0,7 1,4 14,7 2,6 13-7-K-00 3 K 10,0
20,3 6,6 0,6 87,0 450,0 1,8 0,44 1,2 1,6 18,6 3,9 13-7-K-00 4 K 10,0
18,0 6,4 2,4 48,0 684,0 2,8 0,52 0,4 2,3 6,4 2,8 13-7-K-00 8 K 10,0
12,0 3,2 1,1 42,0 450,0 1,5 0,40 0,4 1,5 5,2 2,9 13-9-K-00 1 K 5,0
14,7 5,7 1,8 72,0 540,0 3,0 0,43 1,0 1,2 11,1 5,4 13-9-K-00 2 K 5,0
13,8 3,3 1,2 69,0 432,0 2,1 0,40 0,8 1,3 6,0 3,3 13-9-K-00 3 K 10,0
15,2 4,4 1,6 64,0 352,0 2,4 0,30 0,6 1,2 9,2 4,8 13-9-K-00 4 K 10,0
21,1 4,6 1,4 59,4 864,0 2,2 0,70 0,4 2,7 5,9 3,2 13-9-K-00 8 K 10,0
5,6 2,2 0,5 27,0 15,0 1,4 0,09 0,4 0,3 1,7 4,7 13-9-E-00 1 E 35,0
8,6 2,2 0,8 46,0 24,0 2,1 0,29 0,4 0,5 2,8 3,2 13-9-E-00 6 E 75,0
10,6 2,2 0,7 32,0 47,0 1,4 0,32 0,2 0,4 4,6 1,5 13-9-E-00 7 E 45,0
6,8 2,9 1,8 46,8 56,0 1,3 0,37 0,3 0,8 1,4 2,9 13-7-E-00 1 E 35,0
16,2 4,0 1,6 53,0 86,0 1,8 0,41 0,6 0,5 8,7 2,1 13-7-E-00 7 E 45,0
7,6 2,8 0,4 22,0 18,0 1,0 0,25 0,3 0,4 2,9 1,2 13-7-E-00 8 E 85,0


SD-standardna devijacija bila 189,6 ppm. Kod eksna
korelacija ovih elemenata sa stupnjem oštećenja.
perimentalnog uzorka vrijednosti su bile znatno niže, Svi ostali elementi pokazuju negativnu korelaciju sa
dok se za ostale elemente razlike osnovnih statističkih stupnjem oštećenja (tablica 6).
parametara nisu značajno razlikovale (tablica 5). Kanoničkom korelacijskom analizom (tablica 7)


Razlika u srednjim vrijednostima između ove dvije nađena je statistički značajna (.2) (Chi2 (11) = 33,397
grupe uzoraka testirana je T – testom. Na razini signi-p = 0,00046) odlična negativna korelacija (Canonical
fikantnosti od 0,05 (5 %) ustanovljena je razlika za eleR:
0,87096) između stupnja oštećenja i koncentracije
mente Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb, kao i za stupanj ošte-elemenata. Korelaciji najviše doprinose elementi Mn,
ćenja. Ustanovljena je jaka pozitivna korelacija Sr, Fe i Ca. Kanonički R: 0,87096; .2 (11) = 33,397
(r = 0,63-0,81) za elemente Mn, Sr, i Ca i jaka negativ-p=0,00046




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 23     <-- 23 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
za hipodermu X = 80,7; SD = 32,0, za klorenhim
X = 79,5; SD = 37,1, za smolenice X = 16,2; SD=5,2,
za endodermu X = 25,2; SD = 16,0, za transfuzijski parenhim
X = 59,6; SD = 21,6, za ksilem središnje žile
X = 5,8; SD = 3,2 i za floem X = 5,1; SD = 2,4. Na raVrste
tkiva
Type of tissues
Epiderma
Parametri
Parameters
X
SD
Minimum
Risnjak
107,3
33,0
50,0
Donja Dobra
56,0
18,6
0,0
zini postotka oštećenosti aritmetička sredina i stanMaksimum
191,0 90,0
dardna devijacija iznose X = 59,0 i SD = 18,9. X 80,7 39,4
Rezultati provedene statističke analize primijenjene
na uzorcima iglica s lokacije Donja Dobra, s obziHipoderma
SD
Minimum
32,2
32,0
20,7
13,0
rom na pojavu tanina u različitim tkivima prikazani u Maksimum 148,0 82,0
tablici 2 iznosili su: za epidermu X = 56,0; SD = 18,6, X 79,5 40,5
za hipodermu X = 39,4; SD = 20,7, za klorenhim
X = 40,5; SD = 21,1, za smolenice X = 9,9; SD = 5,5, Klorenhim SD
Minimum
37,1
16,0
21,1
0,0
za endodermu X = 13,8; SD = 5,8, za transfuzijski
parenhim X = 45,9; SD = 16,8, za ksilem žile X = 4,1;
SD = 2,4 i za floem X = 4,2; SD = 2,9. Na razini postotka
oštećenosti aritmetička sredina i standardna deviSmolenice
Maksimum
X
SD
Minimum
200,0
16,2
5,2
7,0
95,0
9,9
5,5
0,0
jacija su: X = 8,1 i SD = 2,5.
Analiza varijance (D i l l on i G ol d s t e i n, 1984;
Pe t z, 1985) pokazala je statističku razliku u aritmetičkim
sredinama između definiranih grupa (lokacija
uzorkovanja), kako je to prikazano u tablici 3. Između
9 analiziranih varijabli najbolju diskriminaciju uvjetuju
(p=0) tri varijable i to: epidermske stanice, stanice
hipoderme i stupanj oštećenja.
Endoderma
Transfuzijski
parenhim
Maksimum
X
SD
Minimum
Maximum
X
SD
Minimum
Maksimum
25,0
25,5
16,0
5,0
74,0
59,6
21,6
27,0
114,0
21,0
13,8
5,8
0,0
26,0
45,9
16,8
0,0
86,0
X 5,8 4,1
Ksilem SD
Minimum
3,2
1,0
2,4
0,0
Maximum 14,0 11,0
X 5,1 4,2
Tablica 2. Osnovni statistički parametri za tanine u 8 vrsta
tkiva i stupnja oštećenja stabla na lokacijama
uzorkovanja; X – aritmetička sredina; SD – standardna
devijacija.
Table 2 The basic statistical parameters for tannins in the
eight type of tissues and decline stage of trees on
the location of co lecting samples; X – aritmetical
medium; SD – standard deviation
Floem
Oštećenost
stabla (%)
SD
Minimum
Maksimum
X
SD
Minimum
Maximum
2,4
2,0
12,0
59,0
18,9
35,0
85,0
2,9
0,0
9,0
8,1
2,5
5,0
10,0


Tablica 3. Analiza varijance izmedu dviju lokacija F – odnos varijabilnosti između grupa i varijabilnosti unutar grupa;
p – razina značajnosti


Table 3 Analysis of variance between two location F – relation variability between groups and variability into groups;
p – level of significant


Vrste tkiva – Type of tissues SS df MS SS df MS F p
Epiderma 40748,75 40748,75 42250,30 60 704,1717 57,86763 0,000000
Hipoderma 26406,95 26406,95 43336,09 60 722,2681 36,56115 0,000000
Klorenhim 23103,81 23103,81 53244,09 59 902,4422 25,60142 0,000004
Smolenice 604,49 604,49 1683,51 59 28,5341 21,18487 0,000023
Endoderma 2114,31 2114,31 8480,94 60 141,3489 14,95807 0,000273
Transfuzijski parenhim 2902,633 2902,633 22210,87 60 370,1811 7,841117 0,006861
Ksilem 43,35 43,35 461,63 58 7,9592 5,44653 0,023094
Floem 12,30 12,30 392,81 56 7,0144 1,75301 0,190878
Oštećenost stabla ( %) 40076,37 1 40076,37 10507,50 60 175,1250 228,8444 0,000000
497




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 22     <-- 22 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
Slika 3. Oblici tanina u stanicama u odnosu na oštećenost stabala u svibnju 2000. (Donja Dobra)
Figure 3 Shape of tannins in the cells in the relation on the decline trees in May 2000 (Donja Dobra)


Slika 4. Stanice iglica na Donjoj Dobri u svibnju mjesecu 2000.
godine (a – stanica ispunjena taninima i b – stanica
s granuliranim taninima, 20x/0,50). Slika 5. Oblici tanina u stanicama iglica na Risnjaku u srpnju
Figure 4 Cells in the needles on Donja Dobra in May 2000 mjesecu 2000. godine (izgled stanica smolenice,
(a – cell with tannins and b – cell with granulated a – ispunjene taninima, b – u oblicima tanke vrpce
tannins, 20x/0,50) i c – debele vrpce), 20x/0,50.


Figure 5 Shape of tannins in the cells of needles on Risnjak in July
2000 (appearance of cells of rosin, a – with tannins,
b – in the shape of thin ribbon and c –in the shape
of thick ribbon), 20x/0,50


Rezultati statističke analize tanina u iglicama na lokaciji Risnjak i Donja Dobra
Results of statistical analysis of tannins in the needles on the locations Risnjak and Donja Dobra


Rezultati provedene statističke analize temeljnih nje Dobre kao kontrolnog, s obzirom na pojavu tanina
statističkih parametara (aritmetička sredina X i stan- u različitim tkivima prikazani su u tablici 2.
dardna devijacija SD) primijenjene na uzorcima iglica Aritmetička sredina i standardna devijacija u epiders
lokacije Risnjak, kao eksperimentalnog staništa i Do- mi na lokaciji Risnjak iznosile su: X=107,3; SD=33,0,




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 21     <-- 21 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
HNO3 + H2O2 (w = 30 %) + koncentrirana HClO4. također analizirane metodom fluorescencije rendgenPostupak
je ponavljan do pojave bijelog sedimenta. skih zraka koja koristi energijsku disperziju (Energy


Nastali sediment otopljen je u malom volumenu Dispersive X-ray Fluorescence, EDXRF).
1M HNO3 i razrijeđen sa 100 ml redestilirane vode do Dobiveni rezultati obrađeni su statistički primjepH
3. Nakon toga uzorci su filtrirani kroz filtar papir nom programskog paketa STATISTICA 6.0 (Statsoft
(veličina pore 0,45 µm) i pripremljeni u mete koje su Inc., 1995).


REZULTATI – Results
Provedena mikroskopska analiza stanica jednogo-kaciji (Risnjak i Donja Dobra). Najveće razlike između
dišnjih iglica jele u odnosu na postotak oštećenosti kroš-lokacija s obzirom na pojavu tanina bile su u mjesecu
nje pokazala je da oblici tanina, kao i njihov smjer šire-svibnju. Unutar pojedine lokacije, godina i razdoblja sanja
u stanicama, varira u širokom rasponu ovisno o lo-kupljanja uzoraka vrijednosti nisu bile toliko različite.


Slika 1. Oblici tanina u stanicama u odnosu na oštećenost stabala u svibnju 2000. (Risnjak)
Figure 1 Shape of tannins in cells in the relation on the decline trees in May 2000 (Risnjak)


Slika 2. Stanice iglica na Risnjaku u svibnju mjesecu 2000. godine
(a – stanica ispunjena taninima i b stanica s granuliranim
taninima, 20x/0,50).


Figure 2 Cells in the needles on Risnjak in May 2000 (a – cell with
tannins and b - cell with granulated tannins 20x/0,50)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 20     <-- 20 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
MATERIJALI I METODE Material and methods


Za istraživanja su upotrebljavane jednogodišnje iglice
jele (Abies alba Mill.) sakupljene u prirodnim uvjetima
2000. i 2001. godine na dvije lokacije, Risnjaku
(onečišćenom staništu, kao eksperimentalnom) i Donjoj
Dobri (čistom staništu, kao kontrolnom). Sa stabala različitih
stupnjeva oštećenja tijekom tri razdoblja, u svibnju,
srpnju i rujnu, ubrane su iglice iz godine uzorkovanja.
Na staništu Risnjak analizirane su iglice sa stabala
koja su imale oštećenost krošnje od 35 %, 45 %, 55 %,
75 % i 85 %.


Na staništu u Donjoj Dobri analizirane su iglice iz
krošanja stabala s neznatnim oštećenjima (od 5 % do


10 %). Za analizu tanina sa svakog stabla uzete su po
dvije jednogodišnje iglice. Ukupno je analizirano 20
iglica s pet stabala s oba lokaliteta. Sa istih stabala na
obje lokacije sakupljene su iglice jele za analizu mikroelemenata.


Pčelinji med, u ovom slučaju više medljikovac, sakupljen
je na kraju vegetacijske sezone iz košnica koje
su se nalazile u neposrednoj blizini lokacija sa kojih su
sakupljane iglice jele.


Priprema uzorka za analizu tanina – Preparation of samples for tannins analysis


Svježi uzorci iglica uklopljeni su u tekući parafin u
laboratoriju Patologije Klinične bolnice u Osijeku. Parafinirane
iglice rezane su mikrotomom u poprečnom
prerezu veličine od 12 do 15 µm. Potom je proveden
postupak deparafiniranja, koji se sastojao u uranjanju
preparata u čisti ksilol u trajanju 5 do 6 minuta, a zatim
nakratko u smjesu od 1 ksilola i 1 pola apsolutnog


etanola. Tada je preparat nakratko uranjan u 100 %-tni
etanol, 96 %-tni, 70 %-tni etanol i 50 %-tni etanol. Na
kraju se preparat ispirao vodom. Nakon provedenog
postupka deparafiniranja slijedio je postupak bojanja
(Soikkeli, 1978). Svjetlosnim mikroskopom analizirana
je pojava tanina, oblici i njihov smjer širenja te
struktura stanica u iglica jele.


Određivanje vrste i količina mikroelemenata u iglicama i pčelinjem medu
Determination of type and quantification of microelements in the needles and bee’s honey


Analiza mikroelemenata u iglicama obuhvatila je persive X-Ray Fluorescence, EDXRF (Oreščanin i
određivanje koncentracije 10 elemenata (Ca, Fe, Rb, sur., 2004 a, b). Na istim uzorcima u nastavku određen
Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr) primjenom fluorescencije je i sadržaj radionuklida 7Be 137Cs i 40K metodom gama
X-zraka koja koristi energijsku disperziju, Energy Dis- spektrometrije (B ari š i ć i sur., 1994).


Priprema uzoraka iglica Preparation of samples needles


Uzorci iglica osušeni su na 80 oC do konstantne todom fluorescencije rendgenskih zraka koja koristi
težine, prosijani kroz sito od 0,5 mm i samljeveni u energijsku disperziju (Energy Dispersive X-ray Fluoprah.
Oko 2 g uzorka sprešano je u disk promjera 2 cm rescence, EDXRF). Detaljan opis metode nalazi se u
(debela meta). Tako priređene mete analizirane su e- Oreščanin, 2001 i Oreščanin, 2003.


Priprema uzoraka meda – Preparation of samples honey


Za rastvaranje organske materije masa od 1 gsvakog uzorka tretirana je smjesom koncentrirane


Tablica 1. Certificirane i mjerene vrijednosti elemenata u


Table 1


standardnom referentnom materijalu IAEAORCHARD
LEAVES na osnovi 10 uzastopnih
mjerenja istog uzorka standardnog referentnog
materijala, najniža vrijednost za svaki element
koju je moguće pouzdano detektirati (MDL) i
postotak standardne devijacije mjerenja.


K ( %)


Ca ( %)


Cr (ppm)
Mn (ppm)


Certificated and measured values of elementsFein (ppm)
the standard referent material IAEA-ORCHARD


Cu (ppm)


LEAVES on the base ten continuos measuring of


Zn (ppm)


the same sample (standard referent material), the


Rb (ppm)


lowest level for each element that is possible to


Sr (ppm)


detect (MDL) and percent of standard deviation


Pb (ppm)


of measurement.


HNO3 + H2O2 (w = 30 %) + koncentrirana HClO4.
Otopina je potom isprana i opet tretirana smjesom


Certificirano Mjereno


Element


Certificated Measured N=10 N=10


1,47
2,09
2,3
91
300
12
25
12
37
40


1,45 0,24 1,1
2,07 0,24 0,5
2,3 1,22 14,7
90 4,24 4,8
297 3,46 0,9
11,9 1,22 2,9
24,8 1,55 2,2
11,9 0,77 1,2
36,6 0,77 0,5
39,6 1,10 0,7




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 19     <-- 19 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509


UDK 630* 425 – 016.9 Abies alba Mill. (001)


TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE
(Abies alba Mill.) I MIKROELEMENTI U PČELINJEM MEDU KAO
POKAZATELJI STANJA ŠUMA JELE GORSKOG KOTARA*


TANNINS AND MICROELEMENTS IN THE CELLS OF SILVER FIR TREE NEEDLES
(Abies alba MILL.) AND THE MICROELEMENTS IN BEE HONEY AS INDICATORS
OF THE SILVER FIR FORESTS CONDITION IN THE AREA OF GORSKI KOTAR


Jadranka ROŠA**


SAŽETAK: Zračno onečišćenje ima velik učinak na oštećenje i smanjenje
vitalnosti stabala obične jele (Abies alba Mill.). Značajna oštećenost jele posebno
je vidljiva u Gorskom kotaru i to u Nacionalnom parku Risnjak. Za sakupljanje
iglica izabrane su dvije lokacije: jedna na staništu Risnjak sa stablima
oštećenosti 25 %, 45 %, 55 %, 75 % i 85 %, te druga na lokaciji Donja
Dobra (kontrolna) s relativnom zdravim stablima, oštećenost 5 % do 10 %.
Kao pokazatelji oštećenosti upotrijebljene su morfološke karakteristike tanina
u stanicama iglica s obzirom na različite stupnjeve oštećenja krošanja,
vrste i količina mikroelemenata u iglicama, te mikroelementi u pčelinjem
medu. Svjetlosnim mikroskopom analizirani su oblici i smjer širenja tanina.
Vrsta i količina mikroelemenata i radionuklida određivana je primjenom fluoroscencije
X-zraka, EDXRF metodom. Također su provedena istraživanja
medljikovca. Istraživanja su pokazala da su tanini dobar indikator praćenja
oštećenja iglica. Njihove morfološke karakteristike korelirane su sa zastupljenošću
mikroelemenata i stupnjem oštećonosti stabala. Medljikovac nije pokazao
značajnu razliku u zastupljenosti mikroelemenata s obzirom na odabrane
lokacije.


Kl j u čn e r i j eč i : Zračno onečišćenje, obična jela (Abies alba Mill.), tanini,
mikroelementi, medljikovac, radionuklidi


UVOD – Introduction


Obična jela (Abies alba Mill.) je jednodomna i ane-mokrim i suhim taloženjima štetnih tvari iz onečišćenog
mofilna vrsta. U Republici Hrvatskoj zastupljena je na zraka (Komlenović i Rastovski, 1992).
200 000 ha površine i jedna je od najznačajnijih gospo


Istraživana je struktura tanina u stanicama iglica, vrs


darskih i ekoloških vrsta drveća (Vu k el i ć i B a r i


te i količina mikroelemenata u iglicama, te vrste i količi


č e vi ć , 2001).


na mikroelemenata u pčelinjem medu, tj. medljikovcu.


Zdravstveno stanje jele neprestano se pogoršava i u Istraživanja su pokazala da su promjene strukture taposljednjih
deset godina postala je najoštećenija vrsta u nina u stanicama iglica jele u međusobnoj vezi sa stupEuropi
(Huttunen, 1976a, b; Bernadzki, 1983). njem oštećenja krošnje i količinom mikroelemenata u
Najveće sušenje jele u nas dogodilo se u Gorskom kotaiglicama.
Pčelinji med upotrijebljen je kao pokazatelj
ru, gdje je ustanovljeno da su staništa šuma opterećena prosječnog stanja okoliša s obzirom na stanje mikroele


menata u iglicama jele.


Članak je sažetak doktorske diserzacije obranjene 17. 7. 2006. Dobiveni rezultati doprinose produbljivanju spoznana
Prorodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a izrađe-ja o utjecaju različitih mikroelemenata na stanične prone
pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikole Ljubešića i prof. dr. sc.


mjene u iglicama jele i otvaraju mogućnost korištenja


Tomislava Bačića


Dr. sc. Jadranka Roša, Hrvatske šume d.o.o., pčelinjeg meda kao pokazatelja prosječnog stanja šum-


Zagreb, Vukotinovićeva 2 skog okoliša.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 32     <-- 32 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
LITERATURA – Reference


Adamowicz, A., JM. Skelly, LH. McCormick,
1993.: Temporal Changes in Norway Spruce
Foliar Nutrients and Response to Fertilization.
In: Huettl R. Mueller N (eds) Forest Decline in
the Atlantic and Pacific region, Springer, Berlin,
Heidlberg. New York pp 144–161.


Bačić, T., Ž. Popović, 1998.: Preliminry Report on
Epicuticular Wax Surface Condition on Stomata
of Abies alba Mill. Needles from Risnjak National
Park in Croatia. Acta Biologica Cracoviensia
Seties Botanica 40: 25–31.


B a č i ć , T., Z. Už a r e v i ć, Lj. G rg i ć, J. R o š a, Ž.
Popović, 2003.: Chlorophylls and Carotenoides
in Needles of Damaged Fir (Abies alba
Mill.) from Risnjak National Park in Croatia.
Acta Biologica Cracoviensia Series Botanica
45/2: 87–92.


B a či ć, T., N. Lj u b eši ć, Z. Už a re v i ć , Lj. Grgi ć,


J. Roša, 2004.: TEM Investigations of Tannins
and Chloroplasts Structure in Needles of Damaged
Silver Fir trees (Abies alba Mill.). Acta
Biologica Cracoviensia Series Botanica 46:
145–149.
B a r i š i ć , D., K. L a z ari ć , S. Lu l i ć, A. Vert a č nik,
M. Dražić, N. Kezić, 1994.: 40K, 134Cs
and 137Cs in Pollen, Honey and Soil Surface
Layer in Croatia. Apidologie 25: 585–595.


B a r i š i ć , D., A. Ve r t a č n ik , S. L u l i ć , 1999.: Caesium
Contamination and Verical Distribution in
Undisturbed Soils in Croatia. J. Environ. Radio-
act. 46: 361–374.


B a r i š i ć , D., A. Ve r ta č n i k , J. J. B r o m e n s h e n k ,


N. Kezić, S. Lulić, M. Hus, P. Kraljević,
M. Šimpraga, Z. Seletković, 1999.: Radionuclides
and Selected Elements in Soil and
Honey From Gorski Kotar, Croatia. Apidologie
30: 277–287.
Barišić, D., J. J. Bromenshenk, N. Kezić, A.
Vertačnik, 2002.: The Role of Honey Bees in
nvironmental Monitoring in Croatia. In Honey
Bees: Estimating the Environmental Impact of
Chemicals ed. J. Devillers and M. Pham-Delčgue,
Taylor and Francis Inc. New York, ISBN
0-415-27518-0.
Bayçu, G., 1998.: Cadmium Tolerance and Cadmium


Binding Polypeptides in Ailanthus altissima.


B a či ć, T., Lj. Kr s ti n , J. R o š a , Ž. P o povi ć, 2005.:


Teskos, M Moustakas (eds), Progress in Botani


Epicuticular Wax on stomata of Damaged Silver


cal Research, Kluwer Academic Publ. Dord


Fir Tress (Abies alba Mill.). Acta Societatis Bo


recht, The Netherlands, pp 273–276.


tanicorum Poloniae 74: 159–166.


Bayçu, G., M. Önal, 1992.: The Effects and the


B a či ć, T., Lj. Kr s ti n , J. R o š a , Ž. P o povi ć, 2005.:


Accumulation of Cadmium in Ailanthus altissi-


Microanalysis of Relative Weight Elements Percentage
in Needles of Damaged Silver fir Trees
(Abies alba Mill.) at Two Sites. Acta Botanica
Hungarica 47 (1–2): 1–8.


B a r a t ta , E. J., 1994.: Radionuclides in Food. In: Manuals
of Food Quality Control. FAO of United
Nations, Roma, 1979.


B a r i š i ć , D., K. K o š ut i ć , K. K v a st ek , S. L ul i ć ,


J. Tuta, A. Vertačnik, A. Vrhovac, 1987.:
Procjena kontaminacije područja SR Hrvatske
putem radioaktivnih oborina kao posljedica nesreće
u NE “Lenin”. Zbornik radova XIV Jugoslavenski
simpozij za zaštitu od zračenja. Jugoslavensko
društvo za zaštitu od zračenja. Novi
Sad, 77–82.
B a r i š i ć , D., S. L u li ć , A. Ve r t a č n i k , 1991.: Predčernobilski
137CS na području Republike Hrvatske
u tlu do dubine 262,5 mm. Zbornik radova.
XVI Jugoslavenski simpozij za zaštitu od zračenja.
Jugoslavensko društvo za zaštitu od zračenja.
Neum, 15–18.


B a r i š i ć , D., S. L ul i ć , N. K e zi ć , A. Ve r t a č n ik ,
1992.: 137CS in Flowers, Pollen and Honey From
the Republic of Croatia Four Years After the
Chernobyl Accident. Apidologie 23: 71–78.


ma. Abstract, Physoil Plant 85 Part 2: A74.


Bayçu, G., M. Önal, 1993.: An Investigation of the
Levels of Cadmium and Lead in the Soil and in
the Leaves of Selected Specimens of Ailanthus
altissima Found Growing Beside a Freeway in
Istambul. The Journal of Biology, Faculty of
Science, Istambul University Press, Istambul,
Turkey, Vol 56: 21–34.


Beckman, CH., WC. Muller, WE. McHardy,
1972.: The Localization of Stored Phenols in
lant hairs. Physiology and Plant Pathology 2:
69–74.


Davies, ME., 1972.: Polyphenol synthesis in cell
suspension cultures of Paul’s Scarlet rose. Planta
104: 50–65.


Behrens, A., M. Nagamitsu, H. Knicker, I. Kögel-
Knabner, 2003.: Maldi-Tof mass Spectrometry
and PSD Fragmentation as Means for
the Analysis of Condensed Tannins in Plant Leaves
and Needles. Phitochemistry 62: 1159–1170.


Bernadzki, E., 1983.: Zamieranie jodly w granicach
naturalnego zasiegu. In: Jodla pospolita Abies
alba Mill. Instytut Dendrologii PAN w Kórniku
kolo Poznania, Warszawa-Poznan, 483–501.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 30     <-- 30 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
blica 5). Razlika u srednjim vrijednostima između dvije
grupe uzoraka (Risnjak i Donja Dobra) testirana je
T- testom i na razina signifikantnosti od 0,05 je ustanovljena
za elementa: Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb, kao i za
stupanj oštećenja.


Stupanj korelacije između zastupljenosti elemenata
i postotka oštećenja testiran je kanoničkom korelacijskom
analizom. Ustanovljena je jaka pozitivna korelacija
(r = 0,63-0,81) za elemente Mn, Sr, Ca i jaka negativna
korelacija ovih elemenata sa stupnjem oštećenja
(tablica 6). Nađena je i jaka statistička signifikantnost
(.2 = 33,397; p = 0,00046, korelacija R = 0,87) za šest
varijabli (elementi Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb). S obzirom
na koeficijente korelacije (tablica 7) koncentracije elemenata
i stupnja oštećenja, zaključujemo da je najveći
doprinos korelaciji od elemenata Mn, Sr, Fe i Ca.


Taj porast kreće se od 1,2 puta u slučaju K, 1,3 puta
za Zn, Cu i Cr, 1,4 puta za željezo i olovo 1,6 i 1,7 puta
Ca, odnosno Rb, dok su najveći porasti nađeni za
Sr 4,2 puta i Mn 14,2 puta. Nasuprot zastupljenosti elemenata,
stupanj oštećenja bio je otprilike sedam puta
manji u kontrolnim uzorcima u odnosu na eksperimentalne
uzorke. To se može protumačiti velikom zastupljenošću
mangana i stroncija.


Na lokaciji Donja Dobra, kao čistom staništu, koncentracija
elemenata bila je veća u prošlogodišnjim
iglicama. To podupire mišljenje mnogih istraživača da
je lakša akumulacija elemenata u mlađim iglicama
(Tuovinen, 1979; Tuovinen i sur., 1993; Raitio
i sur., 1995). Iz provedene statističke analize vidljivo je
da je na lokaciji Risnjak, (u godinama uzorkovanja kao
razdobljima uzorkovanja), prisutan trajni nedostatak
nutritivnih elemenata u iglicama, što doprinosi njihovu
oštećenju. Proporcionalno sa stupnjem oštećenja smanjuje
se koncentracija nutritivnih elemenata. Na lokaciji
Risnjak s povećanjem oštećenosti krošnje najviše
se smanjivala koncentracija Mn, Sr, Fe i Ca.


Dosadašnja istraživanja koncentracije elemenata C,
O, N, Mg i drugih, u godišnjim i prošlogodišnjim iglicama
jele (rendgenskom X-mikroanalizom EDAX u
skening elektronskom mikroskopu) pokazala su da je
akumulacija elemenata, posebno teških, u obje godine
veća u onečišćenom staništu Risnjak (B ač i ć i sur.,
2005). Ovogodišnje iglice imale su dvostruko više elemenata
u odnosu na prošlogodišnje.


Istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja na crnogorične
vrste drveća, koje je provedeno na području
sjeverne Europe, gdje je prisutno izrazito industrijsko
onečišćenje, pokazala su da se različiti zračni polutanti
talože na površini iglica i uzrokuju oštećenja u strukturama
na površini i u samoj unutrašnjosti (Ma i e i sur.,
2003). Plinoviti polutanti, kao što su SO2 i O3, ulaze
kroz puči i uzrokuju promjene najprije u u izvanstaničnoj
tekućini, kasnije na membranama i potom na unutarstaničnoj
strukturi. Deponiranje kiselina uzrokuje
propadanje kutikule, što vodi pojačanom curenju staničnog
sadržaja. Prevelika depozicija sumpora i teških
metala uzrokuje abnormalnosti u statusu nutrijenata,
što dovodi do folijarnih oštećenja (Adamowicz i
sur., 1993; K u k k o l a i sur., 1995, 1996; S o i k k e li i
Tuovinen, 1979; Soikkeli, 1981a i b ).


Analiza tanina pokazala je statistički značajnu razliku
za većinu varijabli između dviju lokacija, a slično je
utvrđeno i za mikroelemente. Unutar pojedine lokacije
nije utvrđena signifikantna razlika na razini godišnjeg i
periodičnog uzorkovanja. Na temelju toga možemo zaključiti
da je na lokaciji Risnjak trajno prisutno taloženje
kemijskih elemenata koji utječu na smanjenje korisnih
biljnih nutrijenata. To sugeriraju i podaci o mjerenim
količinama S02 u zraku i povećana kiselost tla
(Komlenović i Rastovski, 1992).


Mikroelementi u medljikovcu na lokacijama Risnjak i Donja Dobra
Microelements in honeydew honey on the location Risnjak and Donja Dobra


Da bi se dobila što potpunija slika o razlozima sušenja
jele, provedena je i analiza mikroelemenata u medljikovcu
koji je sakupljen u košnicama na Risnjaku i
Donjoj Dobri. Za razliku od analiziranih tanina i mikroelemenata
u iglicama, rezultati nisu pokazali značajnu
razliku u količinama analiziranih mikroelemenata
(tablica 8, slika 7).


Međutim, ovi podaci nisu dovoljno pouzdani s obzirom
na broj uzoraka meda i pojavu medenja kod jele.
Pojava medenja ne događa se svake vegetacijske sezone
i nije jednakog intenziteta, tako da bi istraživanja
trebalo provoditi u višegodišnjem periodu medenja jele.
Razlog zbog kojeg se u medu ne očituje povišena


pkoncentracija mikroelemenata koji se nalaze u okolišu,


u


može biti kratkoća pojave medenja ili pojave medne
rose. Med se pokazao kao dobar pokazatelj opterećenosti
biljaka radionuklidima nakon Černobila (B a r i šić
i sur., 1992; Bunzl i sur., 1988). Stoga, možemo
zaključiti da med daje sliku prosječnog stanja mikroelemenata
u okolišu. U svakom slučaju med bi trebalo
uključiti u sva istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja
na šume, što potvrđuju do sada provedena istraživanja
u svijetu (Jones, 1987; Bromenshenk i sur.,
1985; Veleminsky i sur., 1990).


Da bi se dobila što potpunija slika o razlozima
sušenja jele u Gorskom kotaru, posebno na Risnjaku,
gdje je i oštećenje krošanja najveće, otpočelo se i s
mjerenjima radionuklida u različitim dijelovima jela




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 29     <-- 29 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
kovana promjenama u osmotskom potencijalu, kao rezultat
zračnog onečišćenja (B e h re n s i sur., 2003).


Pojava velikog broja stanica potpuno ispunjenih taninima
posebice u epidermi i hipodermi na početku vegetacijske
sezone ukazuje na veliku osjetljivost mladih
iglica na prisutnost zračnih onečišćivača. Različite čestice
ulaze izravno kroz puči u stanice zapornice i mijenjaju
strukturu tanina. Stanice epiderme gotovo su u
potpunosti ispunjene s taninima, što može biti prva reakcija
na zračne onečišćivače i pokretanje zaštitnog mehanizma
biljke. U kasnijem vegetacijskom razdoblju ne
primjećuju se tako velike razlike u oblicima tanina i njihovom
smjeru širenja. Dosadašnja istraživanja ukazuju
na stres koji je uzrokovan prisutnošću SO2 u zraku (Fi sc
h e r i sur., 1973; S o i kke li, 1978, 1981a i b).


Povećan broj stanica s taninima u svim tkivima, kao
i razlike u njihovim oblicima u iglicama s lokacije Risnjak
u odnosu na one s lokacije Donja Dobra, pretpostavljamo
da je potaknut povećanom količinom SO2 iz


ce,


zraka i taloženjem kiselih otopina na površinu iglice
ali nisu isključeni i drugi razlozi (metali i nemetali i u
tlu). Ta opažanja su u skladu s opažanjima provedenim
na igicama iz područja s izrazitim sumpornim onečišćenjem
(B ač i ć , 2005; F i s c h e r i sur., 1973). Tako je
na Risnjaku, prema Komlenoviću i Rastovskom
(1992) povećana količina sumpora u tlu povezana
s plastoglobulinima unutar kloroplasta u iglicama
oštećenih stabala, a što potvrđuje povećano onečišćenje
staništa na tom području. Utjecaj zračnih polutanata
potvrđen je i na stanju epikutikularnog voska na pučima
u jele (Abies alba Mill.) što je utvrđeno elektronskom
mikroskopijom (Bačić i sur. 2005).


Na lokaciji Donja Dobra ukupno je bilo manje stanica
ispunjenih taninima. Prisutnost tanina i kod “zdravih”
iglica može biti pokazatelj promjena koje nastaju
prije vidljivih oštećenja ili normalnih sezonskih promjena.
Slična zapažanja promjena unutar staničnih
struktura uočili su i mnogi drugi autori (B ači ć i sur.,
2004; Godzik i Knabe, 1973; Godzik i Sassen,
1974; Soikkeli, 1978; Soikkeli i Tuovinen,
1979; S oi k k e l i , 1980).


Oblici tanina i njihov smjer širenja u stanicama iglica
s lokacije Donja Dobra bili su u skladu s već opisa


nim sezonskim promjenama (Feeny, 1970; Soikkel
i , 1978).


Statistička obrada dobivenih rezultata iz mikroskopske
analize tanina na lokaciji Risnjak, kao eksperimentalne
i lokaciji Donja Dobra kao kontrolne, potvrdila
je postojanje značajne razlike između ta dva staništa
(tablica 2).


Analiza varijance (D il l o n i G olds t ei n , 1984;
P et z, 1985) pokazala je da postoji statistički značajna
razlika osnovnih statističkih paramera (aritmetičke sredine
i standardne devijacije) između lokacija Risnjak i
Donja Dobra (kao definiranih grupa). Između 9 analiziranih
varijabli najbolju diskriminaciju uvjetuju (p = 0)
tri varijable i to: epidermske stanice, stanice hipoderme
i stupanj oštećenja (tablica 3). Najveća promjena varijabli
(vrste tkiva) dogodila se na početku vegetacijske sezone
(u svibnju), a nakon toga sve varijable zadržavaju
približno jednake vrijednosti.


Analiza tanina pokazala je statistički značajnu razliku
za većinu varijabli između dviju lokacija, a slično je
utvrđeno i za mikroelemente. Unutar pojedine lokacije
nije utvrđena signifikantna razlika na razini godišnjeg i
periodičnog uzorkovanja. Na temelju toga možemo zaključiti
da je na lokaciji Risnjak trajno prisutno taloženje
kemijskih elemenata koji utječu na smanjenj


nje
korisnih biljnih nutrijenata. To sugeriraju i podaci i o
mjerenim količinama S02 u zraku i povećana kiselost
tla (Komlenović i Rastovski, 1992).


Povećanom količinom tanina, ponajprije u epiderm-
skim stanicama, biljka vjerojatno reagira na prisutnost
zračnih polutanata. Između razdoblja uzorkovanja nema
razlike na lokaciji Risnjak. Jedinstvene promjene prouzročene
na strukturama stanica u iglicama bora i smreke
primijećene su na udaljenostima od 100 km od industrijskih
onečišćenja, gdje su godišnje emisije SO2 i Cu bile
značajno povišene (Lamppu i Huttunen, 1990).
Mnoga provedena istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja
koje dolazi iz različitih izvora, kao što su industrijska
postrojenja urbanih sredina, potvrdila su prva
vidljiva oštećenja stanica iglica i lišća šumskih vrsta drveća
(Kukkola i sur., 1996; Bayçu i Önal, 1993;
Bayçu,1998; Bayçu i Önal, 1992).


Mikroelementi na lokaciji Risnjak i Donja Dobra
Microelements on the location Risnjak and Donja Dobra


Rezultati određivanja koncentracije 10 elemenata
(Ca, Fe, Rb, Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr), primjenom
fluorescencije X-zraka koja koristi energijsku disperziju
na onečišćenom staništu Risnjaku (E – eksperimentalno
stanište) i Donje Dobre (K – kontrolno stanište)
pokazuju značajnu razliku (tablica 4).


Dobivene vrijednosti mikroelemenata u iglicama
utvrđene su na temelju certificiranih i mjerenih vrijed


nosti koncentracije elementa u referentnom materijalu
“Bold levs” prikazanih u tablici 1, zatim minimalne
granice i ponovljivosti metode prikazane u postocima
standradne devijacije od 10 uzastopnih mjerenja standardnog
referentnog materijala (MDL – minimalni detekcijski
minimum).


Osnovni statistički parametri za mjerene elemente
pokazuju više vrijednosti u kontrolnim uzorcima (ta




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 28     <-- 28 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
40


Rezultati mjerenja aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K
(Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jela (kompoziti
sa 10 stabala, grane do oko 6 m visine) s neoštećenih
krošanja stabala na lokaciji Risnjak, za priraste
iglica i grančica iz 2003. 2004. i 2005. godine pokazuje
istovjetan trend porasta aktivnosti u najmlađim segmen


en


tima (2004. i 2005. godine). Trend porasta aktivnosti


i u


kori s drvenastim dijelovima i u iglicama manje je izražen
u slučaju kalija u odnosu na cezij. Aktivnosti 7Be
u zdravim stablima s Risnjaka su dva do tri puta veće u
odnosu na također zdrava stabla iz Donje Dobre, pri
čemu je trend pada aktivnosti u vršnom dijelu grančica
istovjetan na obje lokacije, kako u slučaju iglica, tako i
slučaju drvenastog dijela grančica s korom (tablica 10).


Tablica 10.Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u grančicama (kora sa drvenastim dijelom) i iglicama jela
(zdrava satabla) uzorkovanih na Risnjaku 6. 7. 2005.


Table 10
Activity7Be, 137Csand 40K(Bq/kg dry weight) in twigs ( crust with wooden part) and needles of fir-tree
(health trees) co lected on Risnjak 06. 07. 2005.


God.


Year


2003.
2004.
2005.


Kora sa drvenastim dijelom
Crust with wooden part
40jČ
201.5 ± 10.3
247.6 ± 10.5
410.6 ± 17.0
"ČCs
5.5 ± 0.5
6.5 ± 0.6
25.0 ± 1.2
ČBe
663.2 ± 12.0
830.8 ± 13.6
372.4 ± 11.8
40jČ
136.9 ± 7.2
144.9 ± 7.3
262.6 ± 10.0
Iglice
Needles
"ČCs
4.2 ± 0.4
5.3 ± 0.4
20.3 ± 0.8
ČBe
73.7 ± 3.9
78.0 ± 3.9
38.4 ± 3.3
RASPRAVA – Discusion


Provedena mikroskopska analiza stanica jednogodišnjih
iglica jele u različitim sezonama (svibnju, srpnju
i rujnu 2000. i 2001. godine) na lokaciji Risnjak i
na lokaciji Donja Dobra pokazala je postojanje značajne
razlike u strukturi tanina i njihovom smjeru širenja.
Najveće razlike uočene su u svibnju mjesecu za obje
godine uzorkovanja..


Analizom poprečnih prereza iglica jele s lokacije
Risnjak u svibnju mjesecu 2000. godine, ukupno je
utvrđeno 1537 stanica s taninina. Kod iglica stabla koja
su imala oštećenost krošnje od 35 %, utvrđen je najveći
broj stanica s granuliranim taninima, ukupno 92, najviše
u transfuzijskom parenhimu 49, a potom u središnjoj
žili (ksilemu i floemu). Najveći broj stanica u potpunosti
ispunjenih taninima bio je u klorenhimu 21.
Kod uzoraka s većom oštećenosti krošnje smanjivao se
broj stanica s granuliranim taninima, a povećavao se
broj stanica s taninima u obliku tanke i debele vrpce.
Najveći broj stanica u potpunosti ispunjenih taninima
utvrđen je kod uzorka s oštećenosti krošnje od 85 %,
ukupno 226 stanica, od čega najviše u epidermi 79. U
ostalim tkivima broj takvih stanica se smanjivao, ali je i
dalje bio značajno veći u odnosu na manji stupanj
oštećenosti krošanja. Kod iglica iz krošnje s najvećim
stupnjem oštećenja (85 %) uočen je i velik broj raspadajućih
stanica. U srpnju i rujnu 2000. godine struktura
tanina nije se značajnije mijenjala. Granuliranh tanina u
ukupnom broju stanica bilo je nešto manje, no i dalje ih
je najviše utvrđeno kod uzorka s oštećenošću krošnje
od 35 %, dok kod oštećenosti krošnje stabla od 85 %
najviše je bilo epidrmskih stanica u potpunosti ispunjeno
taninima, potom hipodrmskih i klorenhimskih. S
obzirom na stupanj oštećenosti najosjetljivijima su se
pokazale stanice smolenica, koje su već kod oštećeno


sti krošnje od 35 % imale preko 50 % stanica ispunjenih
taninima. U srpnju i rujnu struktura tanina nije se
značajnije mijenjala.


Mikroskopska analiza tanina u stanicama iglica jele
s lokacije Risnjak ukazuje na pojavu trakaste strukture
tanina u iglicama kod stabala srednje oštećenosti
krošanja (35 do 55 %), a posebno kod stabala s velikom
oštećenošću krošnje (85 %). Opažene promjene
su u skladu s rezultatima koje su dobili Kukkola i
sur. (1997).


Pojava tanina već na počeku vegetacijske sezone, u
svibnju mjesecu, ukazuje da postoji pozitivna korelacija
između onečišćenosti staništa i stupnja oštećenja iglica.
Već u vrijeme kada iglice izlaze iz pupa mogu se primijetiti
promjene u strukturi tanina. Najčešće su u epidermi,
hipodermi, potom u endodermi, a tek na kraju promjene
su vidljive u mezofilu (slika 1 i 2). Velik broj stanica
smolenica bio je također ispunjen taninima (slika 5).


U iglicama s najvećim stupnjem oštećenja, od 85 %,
opažene su stanice u stadiju raspadanja. Početak raspadanja
stanica počinje s citoplazmom koja poprima izgled
tanke tamne mase između tanina i stanične stjenke.
Potom s porastom stupnja oštećenja tanini i citoplazma
stvaraju mješovitu masu, a zatim mezofilne stanice kolapsiraju
i potpuno nestaju (S o i k ke l i , 1980).


Iako je prisutnost tanina u biljnim stanicama široko
poznato, njihova funkcija još uvijek nije potpuno istražena.
Sinteza i akumulacija tanina opisuje se kao uobičajeni
biokemijski simptom obrambenog mehanizma
koji je povezan s biljnim bolestima (B e ckm an i sur.,
1972; Feeny, 1970; Kouki i Manetas, 2002;
M a i e i sur., 2003) i procesom nakon smrti stanice
(Da v ie s , 1972). Pojava tanina također može biti uzro




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 27     <-- 27 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
Mikroelementi u medljikovcu – Microelements in honeydew honey


Rezultati provedene analize mikroelemenata u medljikovcu,
prikupljenom iz košnica s područja Risnjaka i
Donje Dobre, nisu pokazali značajnu razliku u količinama
analiziranih mikroelemenata. Na lokaciji Risnjak
utvrđena je samo nešto veća količina olova (Pb) koji je
iznosio 0,54 ppm i bakra (Cu) koji je iznosio 0.98 ppm.
Na lokaciji Donja Dobra utvrđena je veća količina svih
ostalih mjerenih mikroelemenata, a najveće povećanje
je utvrđeno za željezo (Fe) u iznosu od 3,03 ppm (tablica
8, slika 7).


Tablica 8. Mikroelementi u medljikovcu s lokacije
Donja Dobra i Risnjak


Table 8 Microelements in honeydew honey
on location Donja Dobra and Risnjak


Mikroelementi (ppm)


Microelements (ppm)


Pb


Cr (VI)
Fe


Ni


Cu


Zn


Donja Dobra Risnjak
0,47 0,54
0,79 0,50
3,03 2,35
0,32 0,28
0,90 0,98
1,50 1,26


Slika 7. Mikroelementi u medljikovcu s lokacije Donja Dobra i Risnjak
Figure 7 Microelements in honeydew honey on location Donja Dobra and Risnjak


40


Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jele
na lokacijama Donja Dobra i Risnjak
Activity 7Be, 137Cs and 40K (Bq/kg dry weight) in different parts of fir-tree
on location Donja Dobra and Risnjak


Rezultati mjerenja aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K
(Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jela (kompoziti
sa 10 stabala, grane do cca 6m visine) iz Donje
Dobre za iglice i priraste grančica iz 2003. 2004. i
2005. godine pokazuju trend porasta aktivnosti 40K i


137Cs u kori s drvenastim dijelovima i u iglicama u mlađim
segmentima. Za razliku od ovih radionuklida, aktivnosti
7Be najveće su u godini ili dvije godine starim
segmentima grančica i iglica (tablica 9).


Tablica 9. Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u grančicama (kora sa drvenastim dijelom) i iglicama jela


Table 9


God.


Year


2003.
2004.
2005.


(zdrava stabla) uzorkovanih na lokaciji Donja Dobra 06. 07. 2005.
Activity 7Be, 137Csand 40K(Bq/kg dry weight) in twigs ( crust with wooden part) and needles of fir-tree (


health trees) co lected on Donja Dobra 06. 07. 2005.
Kora sa drvenastim dijelom Iglice
40 K
Crust with wooden part
137Cs 7Be 40 K
Needles
137Cs 7Be
277.6 ± 12.1 6.3 ± 0.6 265.7 ± 10.4 167.2 ± 8.4 6.9 ± 0.5 22.6 ± 3.1
332.6 ± 15.5 9.7 ± 0.8 223.6 ± 9.9 202.7 ± 9.6 10.4 ± 0.6 27.6 ± 3.8
606.4 ± 27.5 29.2 ± 1.8 94.0 ± 10.0 343.7 ± 11.2 22.6 ± 0.7 11.7 ± 2.9




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 26     <-- 26 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
Slika 6. Srednje vrijednosti, standardne pogreške i standardne devijacije za statistički značajne elemente
na eksperimentalnom staništu u ovisnosti o datumu uzorkovanja


Figure 6 Arithmetic mean, standard failure and standard deviation for statistical significant elements on the
experimental site depending on the date of samples collecting




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 25     <-- 25 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
Tablica 5. Osnovni statistički parametri za izabrane elemente izmjerene u iglicama jele u ovisnosti o tipu uzorka. X - srednja
vrijednost; SD - standardna devijacija


Table 5 Basic statistical parameters for chosen elements that were measured in fir-tree needles depending on type


of samples. X- arithmetic mean; SD -standard deviation.


Element Parametar
Parameter
X
Kontrola
Control
17,7
Eksperiment
Experiment
13,4
Ca
(%)
Minimum
Maksimum
X
0,30
0,70
0,6
0,09
0,46
0,5
Zn SD 5,0 6,4 K SD 0,3 0,3
(ppm) Minimum
Maksimum
X
6,7
26,1
4,5
5,6
25,7
3,6
(%) Minimum
Maksimum
X
0,1
1,2
2,1
0,2
1,1
0,5
Cu SD 1,1 1,4 Sr SD 1,0 0,2
(ppm) Minimum 2,9 2,2 (ppm) Minimum 0,9 0,3
Maksimum 6,6 6,6 Maksimum 4,8 1,0
X 60,7 42,5 X 9,3 5,4
Fe SD 12,4 15,9 Rb SD 4,2 4,6
(ppm) Minimum 36,3 22,0 (ppm) Minimum 3,7 1,4
Maksimum 87,0 81,0 Maksimum 18,6 20,8
X 525,8 37,0 X 4,2 3,0
Mn SD 189,6 23,6 Pb SD 1,9 1,2
(ppm) Minimum 172,0 6,0 (ppm) Minimum 1,8 1,2
Maksimum 864,0 86,0 Maksimum 9,5 4,8
X 1,7 1,3 X 8,3 56,9
Cr SD 0,7 0,5 Oštećenost SD 2,4 19,7
(ppm) Minimum 0,6 0,7 stabla (%) Minimum 5,0 35,0
Maksimum 3,0 2,6 Maksimum 10,0 85,0
Ca X 0,45 0,28
(%) SD 0,11 0,10


Tablica 6. T - test na temelju grupiranja prema tipu uzoraka
Table 6 T - test on the base of group of samples type


X
Kont.
X
Exp. t-value df p Valid N
Kont.
Valid N
Exp.
SD
Kont.
SD
Exp. F-ratio p
Zn 17,6933 13,35000 2,08696 29 0,045791 15 16 5,0039 6,43894 1,65580 0,352589
Cu 4,5467 3,64375 1,97476 29 0,057884 15 16 1,1357 1,38755 1,49269 0,459914
Fe 60,6733 42,48750 3,53119 29 0,001404 15 16 12,4402 15,89180 1,63190 0,366561
Mn 525,7600 36,96250 10,24105 29 0,000000 15 16 189,5732 23,57108 64,68372 0,000000
Cr 1,6867 1,34375 1,54806 29 0,132454 15 16 0,7029 0,52277 1,80794 0,267201
Ca 0,4467 0,27606 4,60445 29 0,000076 15 16 0,1098 0,09647 1,29587 0,623497
K 0,5688 0,47375 0,97578 29 0,337244 15 16 0,2668 0,27495 1,06223 0,914969
Sr 2,1047 0,52063 5,93283 29 0,000002 15 16 1,0401 0,23946 18,86627 0,000001
Rb 9,2907 5,41063 2,45419 29 0,020362 15 16 4,1730 4,59989 1,21504 0,720707
Pb 4,2100 3,04250 2,01802 29 0,052924 15 16 1,9391 1,22489 2,50610 0,088276
Otećenost
stabla 8,3333 56,87500 -9,44752 29 0,000000 15 16 2,4398 19,73787 65,45000 0,000000
(%)
Tablica 7. Rezultati kanoničke korelacijske analize
Table 7 Result of canonical correlation analysis


Correlations, left set Factor Structure, ČČ -0,31 0,36
with right set left set Ca -0,62 0,71
Zn -0,46 0,53 K -0,22 0,26
Cu -0,39 0,44 Sr -0,67 0,77
Fe -0,63 0,72 Rb -0,44 0,50
Mn -0,79 0,91 Pb -0,39 0,45