DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Br. 1 u svijetu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 35 <-- 35 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 clides 7Be 137Cs and 40K were determined on the same sample by the method of gamma spectrometry. The results collected were statistically processed by the computer program STATISTICA 6.0. The analysis of the structure of tannins in fir-tree needles (Abies alba Mill.) showed the existence of significant differences between the sites of Risnjak and Donja Dobra. The changes in the tannin structure on Risnjak location were visible earlier than the ones on the Donja Dobra location, i.e. already in May. The biggest changes of the tannin structure were found in the epidermis, hypodermis and also in the mezzophyll and the central rib (xylem and phloem). A positive correlation between the site and stage of damage of the needles was established. The structural changes of the tannin are evident with the increase of the stage of needle damage. The differences are less significant between the years and the periods of sample on the individual locations. The concentrations of microelements in the fir needles on Risnjak location statistically significantly differ from the one of the Donja Dobra location. All measured concentrations of the elements show higher values in the samples from the Donja Dobra location. The increase of Zn, Cu and Cr was by 1.2 times; Fe and Pb increased by 1.4 times, while the respective values of Ca and Rb were higher by 1.6 and 1.7 times. The biggest increase was found with Sr (4.2 times) and Mn (14.2 times). It can be concluded that the concentrations of manganese and strontium are best indicators for the degree of crown damage. The concentration of nutritive elements decreases proportionally with the increase of crown damage on Risnjak location. This correlation is mostly supported by Mn, Sr, Fe and Ca. The concentration of the measured microelements in honeydew honey on both locations is approximately equal. The concentration of Pb and Cu is slightly bigger in the sample from the Risnjak location, but the concentration of other measured elements (Cr, Fe, Ni and Zn) is slightly bigger on the location Donja Dobra. Based on the research, we can conclude that the tannins are good indicators for the observation of tree needles. Their morphological characteristics are correlated with the concentration of microelements and the stage of tree damage. The concentration of the microelements in honeydew honey did not show any significant differences between the different locations. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 34 <-- 34 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 riation and Molarity of the Fixative Buffer. Pro- Tuovinen, T., 1979.: Damage in Mesophyll Ultra toplasma 103: 241–252. structure of Needles of Norway Spruce in Two Soikkeli, S., 1981a.: Comparison of Cytological Industrial Environments in Central Finland. An- Injuries in Conifer Needles from Several Pollu- nales Botanici Fennici 16: 50–64. ted Industrial Environments in Finland. Annales Tuo v i n e n , J. P., T. La r i l a , H. L ät ti l ä , A. Ry a - Botanici Fennici 18: 47–61. boshapko, P. Brukhanov, S. Korovlev, Soikkeli, S. 1981b.: A Review of Structural Effects 1993.: Impact of Sulfur Dioxide Sources in the of the Air Pollution on Mesophyll Tissue in the Kola Penisula on Air Quality in Northernmost Plants at the Light and Transmission Electron Europe. Atmosphere and Environment 27A (9). Microscope level. Savonia 4: 11–54. Veleminsky, M., P. Laznička, P. Stary, 1990.: Soikkeli, S., T. Tuovinen, 1979.: Damage in Me- Honeybees (Apis melifera) as Environmental sophyll Ultrastructure of Needles of Norway Monitors of Heavy Metals in Czechoslovakia. Spruce in the Industrial Environments in Central Acta Entomologca Bohemoslov 87: 37–44. Finland. Annales Botanici Fennici 16: 50–64. Vu k e l i ć, J., D. B ari č ev i ć , 2001.: Šumske zajedni ce obične jele u Hrvatskoj, Obična jela u Hrvat skoj (monografija), 162–196, Zagreb. SUMMARY: Air pollution has a great impact on the damage and the vitality decrease of fir trees (Abies alba Mill.). The damage of fir trees is largely visible in Gorski Kotar in the Risnjak National Park. More than 50 % of trees have significant crown damage. Their decline is connected with air pollution and the heavy metal elements found in the forest ground. The research on fir damage was carried out through structure analysis of the tannins in the cells of fir needles, in reference to the quantity of the microelements in the needles, and as to the kind and quantity of microelements in bee honey. The research included one-year-old fir tree needles (Abies alba Mill.), which were collected in natural conditions in the years 2000 and 2001 on two locations. The first was Risnjak, which represented a polluted site of experimental type. The second was Donja Dobra, representing a clean site of a control or reference type. The needles were collected from the trees with various stage of damage, during three periods of time: May, July, and September of each sample year. On the Risnjak site, the needles were collected from the crowns with significant damage. This means that these trees had over 20 % of needle loss. The trees with crown damage of 35 %, 45 %, 55 %, 75 % and 85 % were chosen on this site. The needles from the trees with slightly damaged crowns, between 5 % and 10 %, were collected on the site of Donja Dobra. The needles used for the analysis of microelements were collected from the trees on both locations. Bee honey, in this case honeydew honey, was collected at the end of vegetation season from the beehives near the location where the needles were collected. The needles were moulded in paraffin wax and coloured using a special technique. The appearance of tannin, the shape and spreading, as well as the cell structure were analysed using a light microscope. The analysis of the microelements in the needles was carried out for ten elements (Ca, Fe, Rb, Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn and Cr), the concentrations of which were determined by X-ray fluorescence using energetic dispersion, Energy Dispersive X-Ray Fluorescence, and the EDXRF method. The bee an honey was analysed by the same method.In In addition, the contents of radionu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 za hipodermu X = 80,7; SD = 32,0, za klorenhim X = 79,5; SD = 37,1, za smolenice X = 16,2; SD=5,2, za endodermu X = 25,2; SD = 16,0, za transfuzijski parenhim X = 59,6; SD = 21,6, za ksilem središnje žile X = 5,8; SD = 3,2 i za floem X = 5,1; SD = 2,4. Na raVrste tkiva Type of tissues Epiderma Parametri Parameters X SD Minimum Risnjak 107,3 33,0 50,0 Donja Dobra 56,0 18,6 0,0 zini postotka oštećenosti aritmetička sredina i stanMaksimum 191,0 90,0 dardna devijacija iznose X = 59,0 i SD = 18,9. X 80,7 39,4 Rezultati provedene statističke analize primijenjene na uzorcima iglica s lokacije Donja Dobra, s obziHipoderma SD Minimum 32,2 32,0 20,7 13,0 rom na pojavu tanina u različitim tkivima prikazani u Maksimum 148,0 82,0 tablici 2 iznosili su: za epidermu X = 56,0; SD = 18,6, X 79,5 40,5 za hipodermu X = 39,4; SD = 20,7, za klorenhim X = 40,5; SD = 21,1, za smolenice X = 9,9; SD = 5,5, Klorenhim SD Minimum 37,1 16,0 21,1 0,0 za endodermu X = 13,8; SD = 5,8, za transfuzijski parenhim X = 45,9; SD = 16,8, za ksilem žile X = 4,1; SD = 2,4 i za floem X = 4,2; SD = 2,9. Na razini postotka oštećenosti aritmetička sredina i standardna deviSmolenice Maksimum X SD Minimum 200,0 16,2 5,2 7,0 95,0 9,9 5,5 0,0 jacija su: X = 8,1 i SD = 2,5. Analiza varijance (D i l l on i G ol d s t e i n, 1984; Pe t z, 1985) pokazala je statističku razliku u aritmetičkim sredinama između definiranih grupa (lokacija uzorkovanja), kako je to prikazano u tablici 3. Između 9 analiziranih varijabli najbolju diskriminaciju uvjetuju (p=0) tri varijable i to: epidermske stanice, stanice hipoderme i stupanj oštećenja. Endoderma Transfuzijski parenhim Maksimum X SD Minimum Maximum X SD Minimum Maksimum 25,0 25,5 16,0 5,0 74,0 59,6 21,6 27,0 114,0 21,0 13,8 5,8 0,0 26,0 45,9 16,8 0,0 86,0 X 5,8 4,1 Ksilem SD Minimum 3,2 1,0 2,4 0,0 Maximum 14,0 11,0 X 5,1 4,2 Tablica 2. Osnovni statistički parametri za tanine u 8 vrsta tkiva i stupnja oštećenja stabla na lokacijama uzorkovanja; X – aritmetička sredina; SD – standardna devijacija. Table 2 The basic statistical parameters for tannins in the eight type of tissues and decline stage of trees on the location of co lecting samples; X – aritmetical medium; SD – standard deviation Floem Oštećenost stabla (%) SD Minimum Maksimum X SD Minimum Maximum 2,4 2,0 12,0 59,0 18,9 35,0 85,0 2,9 0,0 9,0 8,1 2,5 5,0 10,0 Tablica 3. Analiza varijance izmedu dviju lokacija F – odnos varijabilnosti između grupa i varijabilnosti unutar grupa; p – razina značajnosti Table 3 Analysis of variance between two location F – relation variability between groups and variability into groups; p – level of significant Vrste tkiva – Type of tissues SS df MS SS df MS F p Epiderma 40748,75 40748,75 42250,30 60 704,1717 57,86763 0,000000 Hipoderma 26406,95 26406,95 43336,09 60 722,2681 36,56115 0,000000 Klorenhim 23103,81 23103,81 53244,09 59 902,4422 25,60142 0,000004 Smolenice 604,49 604,49 1683,51 59 28,5341 21,18487 0,000023 Endoderma 2114,31 2114,31 8480,94 60 141,3489 14,95807 0,000273 Transfuzijski parenhim 2902,633 2902,633 22210,87 60 370,1811 7,841117 0,006861 Ksilem 43,35 43,35 461,63 58 7,9592 5,44653 0,023094 Floem 12,30 12,30 392,81 56 7,0144 1,75301 0,190878 Oštećenost stabla ( %) 40076,37 1 40076,37 10507,50 60 175,1250 228,8444 0,000000 497 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 22 <-- 22 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 Slika 3. Oblici tanina u stanicama u odnosu na oštećenost stabala u svibnju 2000. (Donja Dobra) Figure 3 Shape of tannins in the cells in the relation on the decline trees in May 2000 (Donja Dobra) Slika 4. Stanice iglica na Donjoj Dobri u svibnju mjesecu 2000. godine (a – stanica ispunjena taninima i b – stanica s granuliranim taninima, 20x/0,50). Slika 5. Oblici tanina u stanicama iglica na Risnjaku u srpnju Figure 4 Cells in the needles on Donja Dobra in May 2000 mjesecu 2000. godine (izgled stanica smolenice, (a – cell with tannins and b – cell with granulated a – ispunjene taninima, b – u oblicima tanke vrpce tannins, 20x/0,50) i c – debele vrpce), 20x/0,50. Figure 5 Shape of tannins in the cells of needles on Risnjak in July 2000 (appearance of cells of rosin, a – with tannins, b – in the shape of thin ribbon and c –in the shape of thick ribbon), 20x/0,50 Rezultati statističke analize tanina u iglicama na lokaciji Risnjak i Donja Dobra Results of statistical analysis of tannins in the needles on the locations Risnjak and Donja Dobra Rezultati provedene statističke analize temeljnih nje Dobre kao kontrolnog, s obzirom na pojavu tanina statističkih parametara (aritmetička sredina X i stan- u različitim tkivima prikazani su u tablici 2. dardna devijacija SD) primijenjene na uzorcima iglica Aritmetička sredina i standardna devijacija u epiders lokacije Risnjak, kao eksperimentalnog staništa i Do- mi na lokaciji Risnjak iznosile su: X=107,3; SD=33,0, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 HNO3 + H2O2 (w = 30 %) + koncentrirana HClO4. također analizirane metodom fluorescencije rendgenPostupak je ponavljan do pojave bijelog sedimenta. skih zraka koja koristi energijsku disperziju (Energy Nastali sediment otopljen je u malom volumenu Dispersive X-ray Fluorescence, EDXRF). 1M HNO3 i razrijeđen sa 100 ml redestilirane vode do Dobiveni rezultati obrađeni su statistički primjepH 3. Nakon toga uzorci su filtrirani kroz filtar papir nom programskog paketa STATISTICA 6.0 (Statsoft (veličina pore 0,45 µm) i pripremljeni u mete koje su Inc., 1995). REZULTATI – Results Provedena mikroskopska analiza stanica jednogo-kaciji (Risnjak i Donja Dobra). Najveće razlike između dišnjih iglica jele u odnosu na postotak oštećenosti kroš-lokacija s obzirom na pojavu tanina bile su u mjesecu nje pokazala je da oblici tanina, kao i njihov smjer šire-svibnju. Unutar pojedine lokacije, godina i razdoblja sanja u stanicama, varira u širokom rasponu ovisno o lo-kupljanja uzoraka vrijednosti nisu bile toliko različite. Slika 1. Oblici tanina u stanicama u odnosu na oštećenost stabala u svibnju 2000. (Risnjak) Figure 1 Shape of tannins in cells in the relation on the decline trees in May 2000 (Risnjak) Slika 2. Stanice iglica na Risnjaku u svibnju mjesecu 2000. godine (a – stanica ispunjena taninima i b stanica s granuliranim taninima, 20x/0,50). Figure 2 Cells in the needles on Risnjak in May 2000 (a – cell with tannins and b - cell with granulated tannins 20x/0,50) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 MATERIJALI I METODE Material and methods Za istraživanja su upotrebljavane jednogodišnje iglice jele (Abies alba Mill.) sakupljene u prirodnim uvjetima 2000. i 2001. godine na dvije lokacije, Risnjaku (onečišćenom staništu, kao eksperimentalnom) i Donjoj Dobri (čistom staništu, kao kontrolnom). Sa stabala različitih stupnjeva oštećenja tijekom tri razdoblja, u svibnju, srpnju i rujnu, ubrane su iglice iz godine uzorkovanja. Na staništu Risnjak analizirane su iglice sa stabala koja su imale oštećenost krošnje od 35 %, 45 %, 55 %, 75 % i 85 %. Na staništu u Donjoj Dobri analizirane su iglice iz krošanja stabala s neznatnim oštećenjima (od 5 % do 10 %). Za analizu tanina sa svakog stabla uzete su po dvije jednogodišnje iglice. Ukupno je analizirano 20 iglica s pet stabala s oba lokaliteta. Sa istih stabala na obje lokacije sakupljene su iglice jele za analizu mikroelemenata. Pčelinji med, u ovom slučaju više medljikovac, sakupljen je na kraju vegetacijske sezone iz košnica koje su se nalazile u neposrednoj blizini lokacija sa kojih su sakupljane iglice jele. Priprema uzorka za analizu tanina – Preparation of samples for tannins analysis Svježi uzorci iglica uklopljeni su u tekući parafin u laboratoriju Patologije Klinične bolnice u Osijeku. Parafinirane iglice rezane su mikrotomom u poprečnom prerezu veličine od 12 do 15 µm. Potom je proveden postupak deparafiniranja, koji se sastojao u uranjanju preparata u čisti ksilol u trajanju 5 do 6 minuta, a zatim nakratko u smjesu od 1 ksilola i 1 pola apsolutnog etanola. Tada je preparat nakratko uranjan u 100 %-tni etanol, 96 %-tni, 70 %-tni etanol i 50 %-tni etanol. Na kraju se preparat ispirao vodom. Nakon provedenog postupka deparafiniranja slijedio je postupak bojanja (Soikkeli, 1978). Svjetlosnim mikroskopom analizirana je pojava tanina, oblici i njihov smjer širenja te struktura stanica u iglica jele. Određivanje vrste i količina mikroelemenata u iglicama i pčelinjem medu Determination of type and quantification of microelements in the needles and bee’s honey Analiza mikroelemenata u iglicama obuhvatila je persive X-Ray Fluorescence, EDXRF (Oreščanin i određivanje koncentracije 10 elemenata (Ca, Fe, Rb, sur., 2004 a, b). Na istim uzorcima u nastavku određen Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr) primjenom fluorescencije je i sadržaj radionuklida 7Be 137Cs i 40K metodom gama X-zraka koja koristi energijsku disperziju, Energy Dis- spektrometrije (B ari š i ć i sur., 1994). Priprema uzoraka iglica Preparation of samples needles Uzorci iglica osušeni su na 80 oC do konstantne todom fluorescencije rendgenskih zraka koja koristi težine, prosijani kroz sito od 0,5 mm i samljeveni u energijsku disperziju (Energy Dispersive X-ray Fluoprah. Oko 2 g uzorka sprešano je u disk promjera 2 cm rescence, EDXRF). Detaljan opis metode nalazi se u (debela meta). Tako priređene mete analizirane su e- Oreščanin, 2001 i Oreščanin, 2003. Priprema uzoraka meda – Preparation of samples honey Za rastvaranje organske materije masa od 1 gsvakog uzorka tretirana je smjesom koncentrirane Tablica 1. Certificirane i mjerene vrijednosti elemenata u Table 1 standardnom referentnom materijalu IAEAORCHARD LEAVES na osnovi 10 uzastopnih mjerenja istog uzorka standardnog referentnog materijala, najniža vrijednost za svaki element koju je moguće pouzdano detektirati (MDL) i postotak standardne devijacije mjerenja. K ( %) Ca ( %) Cr (ppm) Mn (ppm) Certificated and measured values of elementsFein (ppm) the standard referent material IAEA-ORCHARD Cu (ppm) LEAVES on the base ten continuos measuring of Zn (ppm) the same sample (standard referent material), the Rb (ppm) lowest level for each element that is possible to Sr (ppm) detect (MDL) and percent of standard deviation Pb (ppm) of measurement. HNO3 + H2O2 (w = 30 %) + koncentrirana HClO4. Otopina je potom isprana i opet tretirana smjesom Certificirano Mjereno Element Certificated Measured N=10 N=10 1,47 2,09 2,3 91 300 12 25 12 37 40 1,45 0,24 1,1 2,07 0,24 0,5 2,3 1,22 14,7 90 4,24 4,8 297 3,46 0,9 11,9 1,22 2,9 24,8 1,55 2,2 11,9 0,77 1,2 36,6 0,77 0,5 39,6 1,10 0,7 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 UDK 630* 425 – 016.9 Abies alba Mill. (001) TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) I MIKROELEMENTI U PČELINJEM MEDU KAO POKAZATELJI STANJA ŠUMA JELE GORSKOG KOTARA* TANNINS AND MICROELEMENTS IN THE CELLS OF SILVER FIR TREE NEEDLES (Abies alba MILL.) AND THE MICROELEMENTS IN BEE HONEY AS INDICATORS OF THE SILVER FIR FORESTS CONDITION IN THE AREA OF GORSKI KOTAR Jadranka ROŠA** SAŽETAK: Zračno onečišćenje ima velik učinak na oštećenje i smanjenje vitalnosti stabala obične jele (Abies alba Mill.). Značajna oštećenost jele posebno je vidljiva u Gorskom kotaru i to u Nacionalnom parku Risnjak. Za sakupljanje iglica izabrane su dvije lokacije: jedna na staništu Risnjak sa stablima oštećenosti 25 %, 45 %, 55 %, 75 % i 85 %, te druga na lokaciji Donja Dobra (kontrolna) s relativnom zdravim stablima, oštećenost 5 % do 10 %. Kao pokazatelji oštećenosti upotrijebljene su morfološke karakteristike tanina u stanicama iglica s obzirom na različite stupnjeve oštećenja krošanja, vrste i količina mikroelemenata u iglicama, te mikroelementi u pčelinjem medu. Svjetlosnim mikroskopom analizirani su oblici i smjer širenja tanina. Vrsta i količina mikroelemenata i radionuklida određivana je primjenom fluoroscencije X-zraka, EDXRF metodom. Također su provedena istraživanja medljikovca. Istraživanja su pokazala da su tanini dobar indikator praćenja oštećenja iglica. Njihove morfološke karakteristike korelirane su sa zastupljenošću mikroelemenata i stupnjem oštećonosti stabala. Medljikovac nije pokazao značajnu razliku u zastupljenosti mikroelemenata s obzirom na odabrane lokacije. Kl j u čn e r i j eč i : Zračno onečišćenje, obična jela (Abies alba Mill.), tanini, mikroelementi, medljikovac, radionuklidi UVOD – Introduction Obična jela (Abies alba Mill.) je jednodomna i ane-mokrim i suhim taloženjima štetnih tvari iz onečišćenog mofilna vrsta. U Republici Hrvatskoj zastupljena je na zraka (Komlenović i Rastovski, 1992). 200 000 ha površine i jedna je od najznačajnijih gospo Istraživana je struktura tanina u stanicama iglica, vrs darskih i ekoloških vrsta drveća (Vu k el i ć i B a r i te i količina mikroelemenata u iglicama, te vrste i količi č e vi ć , 2001). na mikroelemenata u pčelinjem medu, tj. medljikovcu. Zdravstveno stanje jele neprestano se pogoršava i u Istraživanja su pokazala da su promjene strukture taposljednjih deset godina postala je najoštećenija vrsta u nina u stanicama iglica jele u međusobnoj vezi sa stupEuropi (Huttunen, 1976a, b; Bernadzki, 1983). njem oštećenja krošnje i količinom mikroelemenata u Najveće sušenje jele u nas dogodilo se u Gorskom kotaiglicama. Pčelinji med upotrijebljen je kao pokazatelj ru, gdje je ustanovljeno da su staništa šuma opterećena prosječnog stanja okoliša s obzirom na stanje mikroele menata u iglicama jele. Članak je sažetak doktorske diserzacije obranjene 17. 7. 2006. Dobiveni rezultati doprinose produbljivanju spoznana Prorodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a izrađe-ja o utjecaju različitih mikroelemenata na stanične prone pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikole Ljubešića i prof. dr. sc. mjene u iglicama jele i otvaraju mogućnost korištenja Tomislava Bačića Dr. sc. Jadranka Roša, Hrvatske šume d.o.o., pčelinjeg meda kao pokazatelja prosječnog stanja šum- Zagreb, Vukotinovićeva 2 skog okoliša. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 27 <-- 27 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 Mikroelementi u medljikovcu – Microelements in honeydew honey Rezultati provedene analize mikroelemenata u medljikovcu, prikupljenom iz košnica s područja Risnjaka i Donje Dobre, nisu pokazali značajnu razliku u količinama analiziranih mikroelemenata. Na lokaciji Risnjak utvrđena je samo nešto veća količina olova (Pb) koji je iznosio 0,54 ppm i bakra (Cu) koji je iznosio 0.98 ppm. Na lokaciji Donja Dobra utvrđena je veća količina svih ostalih mjerenih mikroelemenata, a najveće povećanje je utvrđeno za željezo (Fe) u iznosu od 3,03 ppm (tablica 8, slika 7). Tablica 8. Mikroelementi u medljikovcu s lokacije Donja Dobra i Risnjak Table 8 Microelements in honeydew honey on location Donja Dobra and Risnjak Mikroelementi (ppm) Microelements (ppm) Pb Cr (VI) Fe Ni Cu Zn Donja Dobra Risnjak 0,47 0,54 0,79 0,50 3,03 2,35 0,32 0,28 0,90 0,98 1,50 1,26 Slika 7. Mikroelementi u medljikovcu s lokacije Donja Dobra i Risnjak Figure 7 Microelements in honeydew honey on location Donja Dobra and Risnjak 40 Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jele na lokacijama Donja Dobra i Risnjak Activity 7Be, 137Cs and 40K (Bq/kg dry weight) in different parts of fir-tree on location Donja Dobra and Risnjak Rezultati mjerenja aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jela (kompoziti sa 10 stabala, grane do cca 6m visine) iz Donje Dobre za iglice i priraste grančica iz 2003. 2004. i 2005. godine pokazuju trend porasta aktivnosti 40K i 137Cs u kori s drvenastim dijelovima i u iglicama u mlađim segmentima. Za razliku od ovih radionuklida, aktivnosti 7Be najveće su u godini ili dvije godine starim segmentima grančica i iglica (tablica 9). Tablica 9. Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u grančicama (kora sa drvenastim dijelom) i iglicama jela Table 9 God. Year 2003. 2004. 2005. (zdrava stabla) uzorkovanih na lokaciji Donja Dobra 06. 07. 2005. Activity 7Be, 137Csand 40K(Bq/kg dry weight) in twigs ( crust with wooden part) and needles of fir-tree ( health trees) co lected on Donja Dobra 06. 07. 2005. Kora sa drvenastim dijelom Iglice 40 K Crust with wooden part 137Cs 7Be 40 K Needles 137Cs 7Be 277.6 ± 12.1 6.3 ± 0.6 265.7 ± 10.4 167.2 ± 8.4 6.9 ± 0.5 22.6 ± 3.1 332.6 ± 15.5 9.7 ± 0.8 223.6 ± 9.9 202.7 ± 9.6 10.4 ± 0.6 27.6 ± 3.8 606.4 ± 27.5 29.2 ± 1.8 94.0 ± 10.0 343.7 ± 11.2 22.6 ± 0.7 11.7 ± 2.9 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 26 <-- 26 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 Slika 6. Srednje vrijednosti, standardne pogreške i standardne devijacije za statistički značajne elemente na eksperimentalnom staništu u ovisnosti o datumu uzorkovanja Figure 6 Arithmetic mean, standard failure and standard deviation for statistical significant elements on the experimental site depending on the date of samples collecting |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 Tablica 5. Osnovni statistički parametri za izabrane elemente izmjerene u iglicama jele u ovisnosti o tipu uzorka. X - srednja vrijednost; SD - standardna devijacija Table 5 Basic statistical parameters for chosen elements that were measured in fir-tree needles depending on type of samples. X- arithmetic mean; SD -standard deviation. Element Parametar Parameter X Kontrola Control 17,7 Eksperiment Experiment 13,4 Ca (%) Minimum Maksimum X 0,30 0,70 0,6 0,09 0,46 0,5 Zn SD 5,0 6,4 K SD 0,3 0,3 (ppm) Minimum Maksimum X 6,7 26,1 4,5 5,6 25,7 3,6 (%) Minimum Maksimum X 0,1 1,2 2,1 0,2 1,1 0,5 Cu SD 1,1 1,4 Sr SD 1,0 0,2 (ppm) Minimum 2,9 2,2 (ppm) Minimum 0,9 0,3 Maksimum 6,6 6,6 Maksimum 4,8 1,0 X 60,7 42,5 X 9,3 5,4 Fe SD 12,4 15,9 Rb SD 4,2 4,6 (ppm) Minimum 36,3 22,0 (ppm) Minimum 3,7 1,4 Maksimum 87,0 81,0 Maksimum 18,6 20,8 X 525,8 37,0 X 4,2 3,0 Mn SD 189,6 23,6 Pb SD 1,9 1,2 (ppm) Minimum 172,0 6,0 (ppm) Minimum 1,8 1,2 Maksimum 864,0 86,0 Maksimum 9,5 4,8 X 1,7 1,3 X 8,3 56,9 Cr SD 0,7 0,5 Oštećenost SD 2,4 19,7 (ppm) Minimum 0,6 0,7 stabla (%) Minimum 5,0 35,0 Maksimum 3,0 2,6 Maksimum 10,0 85,0 Ca X 0,45 0,28 (%) SD 0,11 0,10 Tablica 6. T - test na temelju grupiranja prema tipu uzoraka Table 6 T - test on the base of group of samples type X Kont. X Exp. t-value df p Valid N Kont. Valid N Exp. SD Kont. SD Exp. F-ratio p Zn 17,6933 13,35000 2,08696 29 0,045791 15 16 5,0039 6,43894 1,65580 0,352589 Cu 4,5467 3,64375 1,97476 29 0,057884 15 16 1,1357 1,38755 1,49269 0,459914 Fe 60,6733 42,48750 3,53119 29 0,001404 15 16 12,4402 15,89180 1,63190 0,366561 Mn 525,7600 36,96250 10,24105 29 0,000000 15 16 189,5732 23,57108 64,68372 0,000000 Cr 1,6867 1,34375 1,54806 29 0,132454 15 16 0,7029 0,52277 1,80794 0,267201 Ca 0,4467 0,27606 4,60445 29 0,000076 15 16 0,1098 0,09647 1,29587 0,623497 K 0,5688 0,47375 0,97578 29 0,337244 15 16 0,2668 0,27495 1,06223 0,914969 Sr 2,1047 0,52063 5,93283 29 0,000002 15 16 1,0401 0,23946 18,86627 0,000001 Rb 9,2907 5,41063 2,45419 29 0,020362 15 16 4,1730 4,59989 1,21504 0,720707 Pb 4,2100 3,04250 2,01802 29 0,052924 15 16 1,9391 1,22489 2,50610 0,088276 Otećenost stabla 8,3333 56,87500 -9,44752 29 0,000000 15 16 2,4398 19,73787 65,45000 0,000000 (%) Tablica 7. Rezultati kanoničke korelacijske analize Table 7 Result of canonical correlation analysis Correlations, left set Factor Structure, ČČ -0,31 0,36 with right set left set Ca -0,62 0,71 Zn -0,46 0,53 K -0,22 0,26 Cu -0,39 0,44 Sr -0,67 0,77 Fe -0,63 0,72 Rb -0,44 0,50 Mn -0,79 0,91 Pb -0,39 0,45 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 33 <-- 33 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 Bromenshenk, J. J., S. R. Carlson, J. C. Simpson J. M. Thomas, 1985.: Polution Monitoring of Puget Sound with Honey Bees. Science 227: 632–634. Bunzl, K., W. Kracke, G. Vorwohl, 1988.: Transfer of Chernobyl-derived 134Cs, 137Cs, 131J, and 103Ru, from Flowers to Haney and Pollen. J. Environ. Radioact. 6: 261–269. Dillon, WR., M. Goldstein, 1984.: Methodes and Application. John Wiley and Sons, New York, 575. Feeny, P., 1970.: Seasonal Changes in Oak Leaf Tannins and Nutrients as Cause of Spring Feeding by Winter Moth Caterpillars. Ecology, 51: 565–581. Fi sc he r, F., D. Kra m e r, H. Z i eg l e r, 1973.: Elektronenmikroskopische Untersuchungen SO2 – begaster Blätter von Vicia faba L. Beobachtungen am Chloroplasten mit akuter Schädigung. Protoplasma 76: 83–96. Godzik, S., W. Knabe, 1973.: Vergleichende elektronmikroskopiche Untersunchungen der Feinstruktur von Chloroplasten einiger Pinus Arten aus den Industriegebieten en der Ruhr und Oberschlesien. In: Preceedings of the Third Int.ernational Clean Air Cingress. A 161–170. VDI-Verlag GmbH, Düsseldorf. Godzik, S., MA. Sassen, 1974.: Einwirkung von SO2 auf die Feinstrukturder Chloroplasten von Phaseolus vulgaris. Phytopatologia 79: 155–159. H u t t u n e n , S., 1976a.: The Influence of Air Pollution on the Nothern Forest Vegetation. In: Kärelampi L. (ed.), Proceedings of the Kuopio Meeting on Plant Damage Caused by Air Pollution, 97–101. Kuopio 1976. Huttunen, S., 1976b.: Cuurrent Research in Finland into the Effect of Air Pollution. In: Kärelampi L. (ed.), Proceedings of the Kuopio meeting on plant damage caused by air pollution, 102–109. Kuopio. Jones, K. C., 1987.: Honey as Indicator of Heavy Metal Contamination. Water Air Soil Pollut. 33: 179–189. Komelenović, N., P. Rastovski, 1992.: Research of Nutritional Status of Silver Fir (Abies alba Mill.) of Different Damage Degree. 6th IUFRO- Tannensymposium: 183–190. Kouki, M., Y. Manestas, 2002.: Resource Availability Affects Differentially of Gallotannins and Condesed Tannins in Ceratonia siliqua. Biochemical Systematics and Ecology 30: 631–639. Krutys, N., B. Delvaux, 2002.: Soil Organic Horizons as a Major Source for Radiocesium Biore cycling in Forest Ecosystems. J. Environ. Ra dioact. 58: 175–190. Kušan, V., Z. Kalafadžić, R. Pernar, Z. Horv a ti ć , 1993.: Procjena oštećenosti šuma u nacionalnom parku “Risnjak” fotointerpretacijom infracrvenih kolornih aerosnimaka. Zbornik radova 40 godina nacionalnog parka “Risnjak” (1953–1993). “Stuba”, Zagreb. Kukk o l a , E., S. H u t tune n , J. B ä ck, 1995.: Effects of Heavy Metals and Acidic Precipitation on Pine Needles in the Subarctic. In: Wilken R-D, Förstner U, Knöchel A (eds.) Heavy Metals in the Environment, Vol 1. CEP Consultants Ltd, 375–378. Kukkola, E., S. Huttunen, J. Bäck, P. Rautio, 1997.: Scots Pine Needles Injuries at Subarctic Industrial Sites. Trees-structure and function 11: 378–387. Lamppu, J., S. Huttunen, 2001.: Scots Pine Nneedle Longevity and Gradation of Needle Shedding along Pollution Gradients. Canadian Journal of Forest Research 31: 261–267 Lokobauer, N., 1988.: Radioaktivna kontaminacija i procjena rizika nakon nuklearnog acidenta. Disertacija. Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Lokobauer, N., Z. Franić, A. Bauman, D. Mara č i ć , D. C esa r, J. Se n ča r, 1998.: Radiation Contamination After Chernobyl Nuclear Accident and Effective Dose Received by the Population of Croatia. J. Environ. Radioact. 41: 137–146. Maie, N., H. Knicker, I. Kögel-Knabner, 2003.: Changes in the Structure and Protein Binding Ability of Condensed Tannins During Decomposition of Fresh Needles and Leaves. Soil Biology and Biochemistry 35: 577–589. Pe t z, B., 1985.: Osnovne statističke metode za ne mate- tičare Sv matičare. .. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 409. , Po p ij a č, M. M.M., ,, I II. .. S e l e tk o vi ć , M. Vo l ne r, I. L ov r e n č ić , D. B a r iš i ć , N. K ez i ć, 2004.: Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba Mill.) na Sljemenu. Šumarski list br. 5–6, 2004, 269–277. R a i t i o, H., J. P. Tu ov i ne n , P. A n tt i l a, 1995.: Relation Between Sulphur Concentrations in the Scots Pine Needles and the Air in Northernmost Europe. Water, Air and Soil Pollution 85: 1361–1366. Soikkeli, S., 1978.: Seasonal Changes in Mesophyll Ultrastructure of Needles of Norway Spruce (Picea abies). Canadian Journal of Botany 56: 1932–1940. So i kk e l i , S., 1980.: Ultastructure of the Mesophyll in Scots Pine and Norway Spruce: Seasonal Va |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 32 <-- 32 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 LITERATURA – Reference Adamowicz, A., JM. Skelly, LH. McCormick, 1993.: Temporal Changes in Norway Spruce Foliar Nutrients and Response to Fertilization. In: Huettl R. Mueller N (eds) Forest Decline in the Atlantic and Pacific region, Springer, Berlin, Heidlberg. New York pp 144–161. Bačić, T., Ž. Popović, 1998.: Preliminry Report on Epicuticular Wax Surface Condition on Stomata of Abies alba Mill. Needles from Risnjak National Park in Croatia. Acta Biologica Cracoviensia Seties Botanica 40: 25–31. B a č i ć , T., Z. Už a r e v i ć, Lj. G rg i ć, J. R o š a, Ž. Popović, 2003.: Chlorophylls and Carotenoides in Needles of Damaged Fir (Abies alba Mill.) from Risnjak National Park in Croatia. Acta Biologica Cracoviensia Series Botanica 45/2: 87–92. B a či ć, T., N. Lj u b eši ć, Z. Už a re v i ć , Lj. Grgi ć, J. Roša, 2004.: TEM Investigations of Tannins and Chloroplasts Structure in Needles of Damaged Silver Fir trees (Abies alba Mill.). Acta Biologica Cracoviensia Series Botanica 46: 145–149. B a r i š i ć , D., K. L a z ari ć , S. Lu l i ć, A. Vert a č nik, M. Dražić, N. Kezić, 1994.: 40K, 134Cs and 137Cs in Pollen, Honey and Soil Surface Layer in Croatia. Apidologie 25: 585–595. B a r i š i ć , D., A. Ve r t a č n ik , S. L u l i ć , 1999.: Caesium Contamination and Verical Distribution in Undisturbed Soils in Croatia. J. Environ. Radio- act. 46: 361–374. B a r i š i ć , D., A. Ve r ta č n i k , J. J. B r o m e n s h e n k , N. Kezić, S. Lulić, M. Hus, P. Kraljević, M. Šimpraga, Z. Seletković, 1999.: Radionuclides and Selected Elements in Soil and Honey From Gorski Kotar, Croatia. Apidologie 30: 277–287. Barišić, D., J. J. Bromenshenk, N. Kezić, A. Vertačnik, 2002.: The Role of Honey Bees in nvironmental Monitoring in Croatia. In Honey Bees: Estimating the Environmental Impact of Chemicals ed. J. Devillers and M. Pham-Delčgue, Taylor and Francis Inc. New York, ISBN 0-415-27518-0. Bayçu, G., 1998.: Cadmium Tolerance and Cadmium Binding Polypeptides in Ailanthus altissima. B a či ć, T., Lj. Kr s ti n , J. R o š a , Ž. P o povi ć, 2005.: Teskos, M Moustakas (eds), Progress in Botani Epicuticular Wax on stomata of Damaged Silver cal Research, Kluwer Academic Publ. Dord Fir Tress (Abies alba Mill.). Acta Societatis Bo recht, The Netherlands, pp 273–276. tanicorum Poloniae 74: 159–166. Bayçu, G., M. Önal, 1992.: The Effects and the B a či ć, T., Lj. Kr s ti n , J. R o š a , Ž. P o povi ć, 2005.: Accumulation of Cadmium in Ailanthus altissi- Microanalysis of Relative Weight Elements Percentage in Needles of Damaged Silver fir Trees (Abies alba Mill.) at Two Sites. Acta Botanica Hungarica 47 (1–2): 1–8. B a r a t ta , E. J., 1994.: Radionuclides in Food. In: Manuals of Food Quality Control. FAO of United Nations, Roma, 1979. B a r i š i ć , D., K. K o š ut i ć , K. K v a st ek , S. L ul i ć , J. Tuta, A. Vertačnik, A. Vrhovac, 1987.: Procjena kontaminacije područja SR Hrvatske putem radioaktivnih oborina kao posljedica nesreće u NE “Lenin”. Zbornik radova XIV Jugoslavenski simpozij za zaštitu od zračenja. Jugoslavensko društvo za zaštitu od zračenja. Novi Sad, 77–82. B a r i š i ć , D., S. L u li ć , A. Ve r t a č n i k , 1991.: Predčernobilski 137CS na području Republike Hrvatske u tlu do dubine 262,5 mm. Zbornik radova. XVI Jugoslavenski simpozij za zaštitu od zračenja. Jugoslavensko društvo za zaštitu od zračenja. Neum, 15–18. B a r i š i ć , D., S. L ul i ć , N. K e zi ć , A. Ve r t a č n ik , 1992.: 137CS in Flowers, Pollen and Honey From the Republic of Croatia Four Years After the Chernobyl Accident. Apidologie 23: 71–78. ma. Abstract, Physoil Plant 85 Part 2: A74. Bayçu, G., M. Önal, 1993.: An Investigation of the Levels of Cadmium and Lead in the Soil and in the Leaves of Selected Specimens of Ailanthus altissima Found Growing Beside a Freeway in Istambul. The Journal of Biology, Faculty of Science, Istambul University Press, Istambul, Turkey, Vol 56: 21–34. Beckman, CH., WC. Muller, WE. McHardy, 1972.: The Localization of Stored Phenols in lant hairs. Physiology and Plant Pathology 2: 69–74. Davies, ME., 1972.: Polyphenol synthesis in cell suspension cultures of Paul’s Scarlet rose. Planta 104: 50–65. Behrens, A., M. Nagamitsu, H. Knicker, I. Kögel- Knabner, 2003.: Maldi-Tof mass Spectrometry and PSD Fragmentation as Means for the Analysis of Condensed Tannins in Plant Leaves and Needles. Phitochemistry 62: 1159–1170. Bernadzki, E., 1983.: Zamieranie jodly w granicach naturalnego zasiegu. In: Jodla pospolita Abies alba Mill. Instytut Dendrologii PAN w Kórniku kolo Poznania, Warszawa-Poznan, 483–501. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 31 <-- 31 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 (iz kore i iglica), tala i u medu. Biljke unose radionuklide, kao i mikroelemente posredno preko korjena iz tala i izravnim taloženjem radionuklida na listu ili cvijetu (B ar e t t a , 1994). Prisutnost 137Cs u tlima na područj u Republike Hrvatske posljedica je nuklearnih pokusa u svijetu i radioaktivnih oborina nakon nesreće u nuklearnoj elektrani u Černobilu (B a r iši ć i sur., 1987, 1991, 1999a i b; Lokobauer, 1988; Lokobauer i sur., 1998). U šumskom tlu glavni izvor 137Cs je površinski organski sloj (Kr u y t s i D el v a u x , 2002). Rezultati mjerenja aktivnosti radionuklida pokazuju da je aktivnost 40K u stablima na obje lokacije približno jednaka, a nisu uočene bitne razlike u aktivnostima kod oštećenih stabala u odnosu na zdrava stabla. Aktivnosti 137Cs i 7Be značajno se razlikuju (tablica 9 i 10). U kori s drvenastim dijelom zdravih stabala na Risnjaku aktivnosti 137Cs kretale su se od 5.5 u najstarijim do 25.0 Bq/kg suhe težine u najmlađim dijelovima te u iglicama od 4.2 do 20.3 Bq/kg suhe težine. Iz dobivenih rezultata proizlazi da je aktivnost 137Cs približno šest puta veća u oštećenim stablima nego u zdravim. Potpuno suprotni rezultati dobiveni su za 7Be jer su izmjerene aktivnosti bile dva do tri puta veće u zdravim ZAKLJUČI - Mikroskopska analiza strukture tanina u iglicama jele (Abies alba Mill.) pokazala je postojanje značajne razlike između staništa Risnjak i Donja Dobra. Promjene u strukturi tanina bile su vidljive puno ranije na Risnjaku nego na lokaciji Donja Dobra, već u svibnju mjesecu. Najveće strukturne promjene tanina bile su u epidermi, hipodermi, potom u mezofilu i središnjoj žili (ksilemu i floemu). Nađena je i pozitivna korelacija između staništa i stupnja oštećenja iglica. S porastom stupnja oštećenja stabla strukturne promjene tanina su sve očitije. Između godina i razdoblja uzorkovanja na pojedinoj lokaciji razlike su manje značajne. I koncentracija mikroelemenata u iglicama jele na lokaciji Risnjak statistički se značajno razlikuje od količine mikroelemenata na lokaciji Donja Dobra. Svi mjereni elementi pokazuju veće vrijednosti u uzorcima s lokacije Donja Dobra. Taj porast se kreće od 1,2 puta za Zn, Cu i Cr, 1,4 puta za Fe i Pb, 1,6 i 1,7 puta Ca odnosno Rb, dok je najveći porast nađen za Sr 4,2 puta i Mn 14,2 puta, pa se može zaključiti da su mangan i stroncij najindikativniji za stupanj oštećenosti krošnje. Proporcionalno s porastom stupnja oštećenja krošnje na lokaciji Risnjak smanjivale su se koncentracije nutrituvnih elemenata. Toj korelaciji najviše doprinose Mn, Sr, Fe i Ca. Koncentracija mjerenih mikroelemenata u medljikovcu na obje lokacije pribiližno je jednaka. U uzorku s lokacije Risnjak nešto je veća koncentracija Pb i Cu, stablima u odnosu na oštećena stabla na Risnjaku u obje vrste uzoraka. S obzirom da se berilij intenzivno ugrađuje u stanične membrane, pretpostavka je da se kod zdravih stabala tijekom vegetacijskog perioda 7Be ugrađuje dva do tri puta intenzivnije nego li je to slučaj kod oštećenih stabala. Mjerenjem radionuklida u medljikovcu također je pokazana veza između radionuklida u tlu i medljikovcu, kao i da rezultati određivanja kalija ukazuju da se u većini slučajeva ne radi o čistim medljikama nego da se radi o miješanom (poliflornom) medu (tablica 38). Dobiveni rezultati u skladu su s mnogim provedenim istraživanjima u svijetu i kod nas koja ukazuju na vezu radaionuklida u tlu i različitim dijelovima biljke, kao i medu iz istraživanog područja (Bari ši ć i sur., 1994, 1999a i b; B a r a t t a, 1994; K r uy t e s i D e l v au x , 2002; P o p i j ač i sur., 2004). Rezultati ovih istraživanja pokazuju da i radionuklidi mogu biti indikator oštećenosti šumskog drveća. Njihovim praćenjem upotpunjuje se slika utjecaja različitih komponenata globalnog onečišćenja koje dodatno opterećuje šumske ekosustave, a koje za posljedicu ima sušenje šumskih vrsta drveća, u ovom slučaju jele. Conclusions dok je koncentracija ostalih mjerenih elemenata (Cr, Fe, Ni i Zn) nešto veća u uzorku s lokacije Donja Dobra. Na temelju provedenih analiza tanina i mikroelemenata u iglicama jele i u medljikovcu na lokaciji Risnjak i Donja Dobra, možemo izvesti sljedeće zaključke: – Između staništa i stupnja oštećenja iglica postoji pozitivna korelacija koja se očituje kroz vidljive promjene u strukturi tanina. – Najveće promjene u strukturi tanina vidljive su u epidermskim stanicama i to u mladim iglicama, što ukazuje na prisutnost zračnih polutanata i njihov mogući utjecaj na površinu iglice i puči, što pak dovodi do degradacije stanica, a to djelomično objašnjava obrambeni mehanizam biljke. – Promjene strukture tanina u iglicama pratila je smanjena koncentracija svih kemijskih elemenata, a mangan i stroncij pokazali su se najindikativniji za stupanj oštećenosti stabla. – Pčelinji med, u našem slučaju medljikovac, nije dao očekivane rezultate s obzirom na oštećenost jele i dobivenu koncentraciju mikroelemenata u iglicama. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 30 <-- 30 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 blica 5). Razlika u srednjim vrijednostima između dvije grupe uzoraka (Risnjak i Donja Dobra) testirana je T- testom i na razina signifikantnosti od 0,05 je ustanovljena za elementa: Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb, kao i za stupanj oštećenja. Stupanj korelacije između zastupljenosti elemenata i postotka oštećenja testiran je kanoničkom korelacijskom analizom. Ustanovljena je jaka pozitivna korelacija (r = 0,63-0,81) za elemente Mn, Sr, Ca i jaka negativna korelacija ovih elemenata sa stupnjem oštećenja (tablica 6). Nađena je i jaka statistička signifikantnost (.2 = 33,397; p = 0,00046, korelacija R = 0,87) za šest varijabli (elementi Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb). S obzirom na koeficijente korelacije (tablica 7) koncentracije elemenata i stupnja oštećenja, zaključujemo da je najveći doprinos korelaciji od elemenata Mn, Sr, Fe i Ca. Taj porast kreće se od 1,2 puta u slučaju K, 1,3 puta za Zn, Cu i Cr, 1,4 puta za željezo i olovo 1,6 i 1,7 puta Ca, odnosno Rb, dok su najveći porasti nađeni za Sr 4,2 puta i Mn 14,2 puta. Nasuprot zastupljenosti elemenata, stupanj oštećenja bio je otprilike sedam puta manji u kontrolnim uzorcima u odnosu na eksperimentalne uzorke. To se može protumačiti velikom zastupljenošću mangana i stroncija. Na lokaciji Donja Dobra, kao čistom staništu, koncentracija elemenata bila je veća u prošlogodišnjim iglicama. To podupire mišljenje mnogih istraživača da je lakša akumulacija elemenata u mlađim iglicama (Tuovinen, 1979; Tuovinen i sur., 1993; Raitio i sur., 1995). Iz provedene statističke analize vidljivo je da je na lokaciji Risnjak, (u godinama uzorkovanja kao razdobljima uzorkovanja), prisutan trajni nedostatak nutritivnih elemenata u iglicama, što doprinosi njihovu oštećenju. Proporcionalno sa stupnjem oštećenja smanjuje se koncentracija nutritivnih elemenata. Na lokaciji Risnjak s povećanjem oštećenosti krošnje najviše se smanjivala koncentracija Mn, Sr, Fe i Ca. Dosadašnja istraživanja koncentracije elemenata C, O, N, Mg i drugih, u godišnjim i prošlogodišnjim iglicama jele (rendgenskom X-mikroanalizom EDAX u skening elektronskom mikroskopu) pokazala su da je akumulacija elemenata, posebno teških, u obje godine veća u onečišćenom staništu Risnjak (B ač i ć i sur., 2005). Ovogodišnje iglice imale su dvostruko više elemenata u odnosu na prošlogodišnje. Istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja na crnogorične vrste drveća, koje je provedeno na području sjeverne Europe, gdje je prisutno izrazito industrijsko onečišćenje, pokazala su da se različiti zračni polutanti talože na površini iglica i uzrokuju oštećenja u strukturama na površini i u samoj unutrašnjosti (Ma i e i sur., 2003). Plinoviti polutanti, kao što su SO2 i O3, ulaze kroz puči i uzrokuju promjene najprije u u izvanstaničnoj tekućini, kasnije na membranama i potom na unutarstaničnoj strukturi. Deponiranje kiselina uzrokuje propadanje kutikule, što vodi pojačanom curenju staničnog sadržaja. Prevelika depozicija sumpora i teških metala uzrokuje abnormalnosti u statusu nutrijenata, što dovodi do folijarnih oštećenja (Adamowicz i sur., 1993; K u k k o l a i sur., 1995, 1996; S o i k k e li i Tuovinen, 1979; Soikkeli, 1981a i b ). Analiza tanina pokazala je statistički značajnu razliku za većinu varijabli između dviju lokacija, a slično je utvrđeno i za mikroelemente. Unutar pojedine lokacije nije utvrđena signifikantna razlika na razini godišnjeg i periodičnog uzorkovanja. Na temelju toga možemo zaključiti da je na lokaciji Risnjak trajno prisutno taloženje kemijskih elemenata koji utječu na smanjenje korisnih biljnih nutrijenata. To sugeriraju i podaci o mjerenim količinama S02 u zraku i povećana kiselost tla (Komlenović i Rastovski, 1992). Mikroelementi u medljikovcu na lokacijama Risnjak i Donja Dobra Microelements in honeydew honey on the location Risnjak and Donja Dobra Da bi se dobila što potpunija slika o razlozima sušenja jele, provedena je i analiza mikroelemenata u medljikovcu koji je sakupljen u košnicama na Risnjaku i Donjoj Dobri. Za razliku od analiziranih tanina i mikroelemenata u iglicama, rezultati nisu pokazali značajnu razliku u količinama analiziranih mikroelemenata (tablica 8, slika 7). Međutim, ovi podaci nisu dovoljno pouzdani s obzirom na broj uzoraka meda i pojavu medenja kod jele. Pojava medenja ne događa se svake vegetacijske sezone i nije jednakog intenziteta, tako da bi istraživanja trebalo provoditi u višegodišnjem periodu medenja jele. Razlog zbog kojeg se u medu ne očituje povišena pkoncentracija mikroelemenata koji se nalaze u okolišu, u može biti kratkoća pojave medenja ili pojave medne rose. Med se pokazao kao dobar pokazatelj opterećenosti biljaka radionuklidima nakon Černobila (B a r i šić i sur., 1992; Bunzl i sur., 1988). Stoga, možemo zaključiti da med daje sliku prosječnog stanja mikroelemenata u okolišu. U svakom slučaju med bi trebalo uključiti u sva istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja na šume, što potvrđuju do sada provedena istraživanja u svijetu (Jones, 1987; Bromenshenk i sur., 1985; Veleminsky i sur., 1990). Da bi se dobila što potpunija slika o razlozima sušenja jele u Gorskom kotaru, posebno na Risnjaku, gdje je i oštećenje krošanja najveće, otpočelo se i s mjerenjima radionuklida u različitim dijelovima jela |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 29 <-- 29 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 kovana promjenama u osmotskom potencijalu, kao rezultat zračnog onečišćenja (B e h re n s i sur., 2003). Pojava velikog broja stanica potpuno ispunjenih taninima posebice u epidermi i hipodermi na početku vegetacijske sezone ukazuje na veliku osjetljivost mladih iglica na prisutnost zračnih onečišćivača. Različite čestice ulaze izravno kroz puči u stanice zapornice i mijenjaju strukturu tanina. Stanice epiderme gotovo su u potpunosti ispunjene s taninima, što može biti prva reakcija na zračne onečišćivače i pokretanje zaštitnog mehanizma biljke. U kasnijem vegetacijskom razdoblju ne primjećuju se tako velike razlike u oblicima tanina i njihovom smjeru širenja. Dosadašnja istraživanja ukazuju na stres koji je uzrokovan prisutnošću SO2 u zraku (Fi sc h e r i sur., 1973; S o i kke li, 1978, 1981a i b). Povećan broj stanica s taninima u svim tkivima, kao i razlike u njihovim oblicima u iglicama s lokacije Risnjak u odnosu na one s lokacije Donja Dobra, pretpostavljamo da je potaknut povećanom količinom SO2 iz ce, zraka i taloženjem kiselih otopina na površinu iglice ali nisu isključeni i drugi razlozi (metali i nemetali i u tlu). Ta opažanja su u skladu s opažanjima provedenim na igicama iz područja s izrazitim sumpornim onečišćenjem (B ač i ć , 2005; F i s c h e r i sur., 1973). Tako je na Risnjaku, prema Komlenoviću i Rastovskom (1992) povećana količina sumpora u tlu povezana s plastoglobulinima unutar kloroplasta u iglicama oštećenih stabala, a što potvrđuje povećano onečišćenje staništa na tom području. Utjecaj zračnih polutanata potvrđen je i na stanju epikutikularnog voska na pučima u jele (Abies alba Mill.) što je utvrđeno elektronskom mikroskopijom (Bačić i sur. 2005). Na lokaciji Donja Dobra ukupno je bilo manje stanica ispunjenih taninima. Prisutnost tanina i kod “zdravih” iglica može biti pokazatelj promjena koje nastaju prije vidljivih oštećenja ili normalnih sezonskih promjena. Slična zapažanja promjena unutar staničnih struktura uočili su i mnogi drugi autori (B ači ć i sur., 2004; Godzik i Knabe, 1973; Godzik i Sassen, 1974; Soikkeli, 1978; Soikkeli i Tuovinen, 1979; S oi k k e l i , 1980). Oblici tanina i njihov smjer širenja u stanicama iglica s lokacije Donja Dobra bili su u skladu s već opisa nim sezonskim promjenama (Feeny, 1970; Soikkel i , 1978). Statistička obrada dobivenih rezultata iz mikroskopske analize tanina na lokaciji Risnjak, kao eksperimentalne i lokaciji Donja Dobra kao kontrolne, potvrdila je postojanje značajne razlike između ta dva staništa (tablica 2). Analiza varijance (D il l o n i G olds t ei n , 1984; P et z, 1985) pokazala je da postoji statistički značajna razlika osnovnih statističkih paramera (aritmetičke sredine i standardne devijacije) između lokacija Risnjak i Donja Dobra (kao definiranih grupa). Između 9 analiziranih varijabli najbolju diskriminaciju uvjetuju (p = 0) tri varijable i to: epidermske stanice, stanice hipoderme i stupanj oštećenja (tablica 3). Najveća promjena varijabli (vrste tkiva) dogodila se na početku vegetacijske sezone (u svibnju), a nakon toga sve varijable zadržavaju približno jednake vrijednosti. Analiza tanina pokazala je statistički značajnu razliku za većinu varijabli između dviju lokacija, a slično je utvrđeno i za mikroelemente. Unutar pojedine lokacije nije utvrđena signifikantna razlika na razini godišnjeg i periodičnog uzorkovanja. Na temelju toga možemo zaključiti da je na lokaciji Risnjak trajno prisutno taloženje kemijskih elemenata koji utječu na smanjenj nje korisnih biljnih nutrijenata. To sugeriraju i podaci i o mjerenim količinama S02 u zraku i povećana kiselost tla (Komlenović i Rastovski, 1992). Povećanom količinom tanina, ponajprije u epiderm- skim stanicama, biljka vjerojatno reagira na prisutnost zračnih polutanata. Između razdoblja uzorkovanja nema razlike na lokaciji Risnjak. Jedinstvene promjene prouzročene na strukturama stanica u iglicama bora i smreke primijećene su na udaljenostima od 100 km od industrijskih onečišćenja, gdje su godišnje emisije SO2 i Cu bile značajno povišene (Lamppu i Huttunen, 1990). Mnoga provedena istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja koje dolazi iz različitih izvora, kao što su industrijska postrojenja urbanih sredina, potvrdila su prva vidljiva oštećenja stanica iglica i lišća šumskih vrsta drveća (Kukkola i sur., 1996; Bayçu i Önal, 1993; Bayçu,1998; Bayçu i Önal, 1992). Mikroelementi na lokaciji Risnjak i Donja Dobra Microelements on the location Risnjak and Donja Dobra Rezultati određivanja koncentracije 10 elemenata (Ca, Fe, Rb, Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr), primjenom fluorescencije X-zraka koja koristi energijsku disperziju na onečišćenom staništu Risnjaku (E – eksperimentalno stanište) i Donje Dobre (K – kontrolno stanište) pokazuju značajnu razliku (tablica 4). Dobivene vrijednosti mikroelemenata u iglicama utvrđene su na temelju certificiranih i mjerenih vrijed nosti koncentracije elementa u referentnom materijalu “Bold levs” prikazanih u tablici 1, zatim minimalne granice i ponovljivosti metode prikazane u postocima standradne devijacije od 10 uzastopnih mjerenja standardnog referentnog materijala (MDL – minimalni detekcijski minimum). Osnovni statistički parametri za mjerene elemente pokazuju više vrijednosti u kontrolnim uzorcima (ta |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 40 Rezultati mjerenja aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u različitim dijelovima jela (kompoziti sa 10 stabala, grane do oko 6 m visine) s neoštećenih krošanja stabala na lokaciji Risnjak, za priraste iglica i grančica iz 2003. 2004. i 2005. godine pokazuje istovjetan trend porasta aktivnosti u najmlađim segmen en tima (2004. i 2005. godine). Trend porasta aktivnosti i u kori s drvenastim dijelovima i u iglicama manje je izražen u slučaju kalija u odnosu na cezij. Aktivnosti 7Be u zdravim stablima s Risnjaka su dva do tri puta veće u odnosu na također zdrava stabla iz Donje Dobre, pri čemu je trend pada aktivnosti u vršnom dijelu grančica istovjetan na obje lokacije, kako u slučaju iglica, tako i slučaju drvenastog dijela grančica s korom (tablica 10). Tablica 10.Aktivnosti 7Be, 137Cs i 40K (Bq/kg suhe težine) u grančicama (kora sa drvenastim dijelom) i iglicama jela (zdrava satabla) uzorkovanih na Risnjaku 6. 7. 2005. Table 10 Activity7Be, 137Csand 40K(Bq/kg dry weight) in twigs ( crust with wooden part) and needles of fir-tree (health trees) co lected on Risnjak 06. 07. 2005. God. Year 2003. 2004. 2005. Kora sa drvenastim dijelom Crust with wooden part 40jČ 201.5 ± 10.3 247.6 ± 10.5 410.6 ± 17.0 "ČCs 5.5 ± 0.5 6.5 ± 0.6 25.0 ± 1.2 ČBe 663.2 ± 12.0 830.8 ± 13.6 372.4 ± 11.8 40jČ 136.9 ± 7.2 144.9 ± 7.3 262.6 ± 10.0 Iglice Needles "ČCs 4.2 ± 0.4 5.3 ± 0.4 20.3 ± 0.8 ČBe 73.7 ± 3.9 78.0 ± 3.9 38.4 ± 3.3 RASPRAVA – Discusion Provedena mikroskopska analiza stanica jednogodišnjih iglica jele u različitim sezonama (svibnju, srpnju i rujnu 2000. i 2001. godine) na lokaciji Risnjak i na lokaciji Donja Dobra pokazala je postojanje značajne razlike u strukturi tanina i njihovom smjeru širenja. Najveće razlike uočene su u svibnju mjesecu za obje godine uzorkovanja.. Analizom poprečnih prereza iglica jele s lokacije Risnjak u svibnju mjesecu 2000. godine, ukupno je utvrđeno 1537 stanica s taninina. Kod iglica stabla koja su imala oštećenost krošnje od 35 %, utvrđen je najveći broj stanica s granuliranim taninima, ukupno 92, najviše u transfuzijskom parenhimu 49, a potom u središnjoj žili (ksilemu i floemu). Najveći broj stanica u potpunosti ispunjenih taninima bio je u klorenhimu 21. Kod uzoraka s većom oštećenosti krošnje smanjivao se broj stanica s granuliranim taninima, a povećavao se broj stanica s taninima u obliku tanke i debele vrpce. Najveći broj stanica u potpunosti ispunjenih taninima utvrđen je kod uzorka s oštećenosti krošnje od 85 %, ukupno 226 stanica, od čega najviše u epidermi 79. U ostalim tkivima broj takvih stanica se smanjivao, ali je i dalje bio značajno veći u odnosu na manji stupanj oštećenosti krošanja. Kod iglica iz krošnje s najvećim stupnjem oštećenja (85 %) uočen je i velik broj raspadajućih stanica. U srpnju i rujnu 2000. godine struktura tanina nije se značajnije mijenjala. Granuliranh tanina u ukupnom broju stanica bilo je nešto manje, no i dalje ih je najviše utvrđeno kod uzorka s oštećenošću krošnje od 35 %, dok kod oštećenosti krošnje stabla od 85 % najviše je bilo epidrmskih stanica u potpunosti ispunjeno taninima, potom hipodrmskih i klorenhimskih. S obzirom na stupanj oštećenosti najosjetljivijima su se pokazale stanice smolenica, koje su već kod oštećeno sti krošnje od 35 % imale preko 50 % stanica ispunjenih taninima. U srpnju i rujnu struktura tanina nije se značajnije mijenjala. Mikroskopska analiza tanina u stanicama iglica jele s lokacije Risnjak ukazuje na pojavu trakaste strukture tanina u iglicama kod stabala srednje oštećenosti krošanja (35 do 55 %), a posebno kod stabala s velikom oštećenošću krošnje (85 %). Opažene promjene su u skladu s rezultatima koje su dobili Kukkola i sur. (1997). Pojava tanina već na počeku vegetacijske sezone, u svibnju mjesecu, ukazuje da postoji pozitivna korelacija između onečišćenosti staništa i stupnja oštećenja iglica. Već u vrijeme kada iglice izlaze iz pupa mogu se primijetiti promjene u strukturi tanina. Najčešće su u epidermi, hipodermi, potom u endodermi, a tek na kraju promjene su vidljive u mezofilu (slika 1 i 2). Velik broj stanica smolenica bio je također ispunjen taninima (slika 5). U iglicama s najvećim stupnjem oštećenja, od 85 %, opažene su stanice u stadiju raspadanja. Početak raspadanja stanica počinje s citoplazmom koja poprima izgled tanke tamne mase između tanina i stanične stjenke. Potom s porastom stupnja oštećenja tanini i citoplazma stvaraju mješovitu masu, a zatim mezofilne stanice kolapsiraju i potpuno nestaju (S o i k ke l i , 1980). Iako je prisutnost tanina u biljnim stanicama široko poznato, njihova funkcija još uvijek nije potpuno istražena. Sinteza i akumulacija tanina opisuje se kao uobičajeni biokemijski simptom obrambenog mehanizma koji je povezan s biljnim bolestima (B e ckm an i sur., 1972; Feeny, 1970; Kouki i Manetas, 2002; M a i e i sur., 2003) i procesom nakon smrti stanice (Da v ie s , 1972). Pojava tanina također može biti uzro |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 Mikroelementi u iglicama jele na lokaciji Risnjak i Donja Dobra Microelements in the needles fir-tree on the locations Risnjak and Donja Dobra U iglicama uzorkovanim na onečišćenom staništu s Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr) primjenom fluorescencije lokacije Risnjak (E-eksperimentalno onečišćeno sta- X-zraka koja koristi energijsku disperziju. Rezultati nište) i Donje Dobre (K-kontrolno “čisto” stanište) analize prikazani su u tablici 4. određena je koncentracija 10 elemenata (Ca, Fe, Rb, Tablica 4. Koncentracije elemenata u iglicama jele, datum i godina uzorkovanja, oznaka stabla i tip uzorka. K i Ca u %, ostali elementi u ppm. Donja Dobra kao K – kontrolno stanište; Risnjak kao E – eksperimentalno stanište Table 4 Concentration of elements in the needles fir-tree, data of co lecting samples, label of tree and type of samples. K and Ca in percentage, other elements in ppm Zn Cu Ni Fe Mn Cr Ca K Sr Rb Pb datum, god. data br. st. no. tree tip st. type of site % ošt. decline 21,3 4,0 1,6 62,0 560,0 1,1 0,36 0,5 3,2 7,2 5,2 9-9-K-01 2 K 5,0 6,7 2,9 1,0 36,3 172,0 0,6 0,34 0,1 1,5 3,7 4,2 9-9-K-01 3 K 10,0 16,6 4,3 1,0 58,0 320,0 1,3 0,54 0,3 2,4 14,7 5,0 9-9-K-01 4 K 10,0 24,1 4,2 1,3 66,0 620,0 1,2 0,46 0,5 4,8 10,4 9,5 9-9-K-01 5 K 10,0 20,2 4,1 0,9 62,0 860,0 0,9 0,35 0,5 3,0 6,7 6,2 9-9-K-01 8 K 10,0 15,6 3,3 1,0 36,0 50,0 0,7 0,34 0,3 1,0 3,7 4,8 9-9-E-01 1 E 35,0 10,8 3,3 0,5 44,0 26,0 0,9 0,26 0,3 0,3 4,1 4,3 9-9-E-01 2 E 55,0 7,8 2,7 1,3 33,0 6,0 1,2 0,21 0,2 0,4 2,8 3,1 9-9-E-01 6 E 75,0 20,9 3,6 0,5 39,0 72,0 1,0 0,46 0,3 1,0 7,2 4,6 9-9-E-01 7 E 45,0 11,1 3,3 0,7 33,0 29,0 1,0 0,31 0,3 0,7 3,3 4,2 9-9-E-01 8 E 85,0 25,0 6,5 1,5 81,0 34,0 2,6 0,19 0,9 0,6 7,0 2,7 18-5-E-01 1 E 35,0 19,7 6,6 0,7 57,0 42,0 2,0 0,19 0,8 0,6 5,9 3,2 18-5-E-01 2 E 55,0 9,9 3,6 0,5 27,0 16,0 0,9 0,16 0,6 0,3 6,2 1,6 18-5-E-01 6 E 75,0 25,7 5,4 0,6 68,0 62,0 1,1 0,33 1,1 0,4 20,8 3,1 18-5-E-01 7 E 45,0 11,7 3,7 0,4 35,0 8,4 1,1 0,24 0,6 0,3 3,5 1,5 18-5-E-01 8 E 85,0 14,8 4,3 0,8 55,0 520,0 1,2 0,43 0,7 0,9 8,5 1,8 13-7-K-00 1 K 5,0 26,1 6,0 1,2 70,0 640,0 1,9 0,63 0,6 2,5 11,1 2,4 13-7-K-00 2 K 5,0 20,5 4,2 0,9 59,4 422,4 1,3 0,40 0,7 1,4 14,7 2,6 13-7-K-00 3 K 10,0 20,3 6,6 0,6 87,0 450,0 1,8 0,44 1,2 1,6 18,6 3,9 13-7-K-00 4 K 10,0 18,0 6,4 2,4 48,0 684,0 2,8 0,52 0,4 2,3 6,4 2,8 13-7-K-00 8 K 10,0 12,0 3,2 1,1 42,0 450,0 1,5 0,40 0,4 1,5 5,2 2,9 13-9-K-00 1 K 5,0 14,7 5,7 1,8 72,0 540,0 3,0 0,43 1,0 1,2 11,1 5,4 13-9-K-00 2 K 5,0 13,8 3,3 1,2 69,0 432,0 2,1 0,40 0,8 1,3 6,0 3,3 13-9-K-00 3 K 10,0 15,2 4,4 1,6 64,0 352,0 2,4 0,30 0,6 1,2 9,2 4,8 13-9-K-00 4 K 10,0 21,1 4,6 1,4 59,4 864,0 2,2 0,70 0,4 2,7 5,9 3,2 13-9-K-00 8 K 10,0 5,6 2,2 0,5 27,0 15,0 1,4 0,09 0,4 0,3 1,7 4,7 13-9-E-00 1 E 35,0 8,6 2,2 0,8 46,0 24,0 2,1 0,29 0,4 0,5 2,8 3,2 13-9-E-00 6 E 75,0 10,6 2,2 0,7 32,0 47,0 1,4 0,32 0,2 0,4 4,6 1,5 13-9-E-00 7 E 45,0 6,8 2,9 1,8 46,8 56,0 1,3 0,37 0,3 0,8 1,4 2,9 13-7-E-00 1 E 35,0 16,2 4,0 1,6 53,0 86,0 1,8 0,41 0,6 0,5 8,7 2,1 13-7-E-00 7 E 45,0 7,6 2,8 0,4 22,0 18,0 1,0 0,25 0,3 0,4 2,9 1,2 13-7-E-00 8 E 85,0 SD-standardna devijacija bila 189,6 ppm. Kod eksna korelacija ovih elemenata sa stupnjem oštećenja. perimentalnog uzorka vrijednosti su bile znatno niže, Svi ostali elementi pokazuju negativnu korelaciju sa dok se za ostale elemente razlike osnovnih statističkih stupnjem oštećenja (tablica 6). parametara nisu značajno razlikovale (tablica 5). Kanoničkom korelacijskom analizom (tablica 7) Razlika u srednjim vrijednostima između ove dvije nađena je statistički značajna (.2) (Chi2 (11) = 33,397 grupe uzoraka testirana je T – testom. Na razini signi-p = 0,00046) odlična negativna korelacija (Canonical fikantnosti od 0,05 (5 %) ustanovljena je razlika za eleR: 0,87096) između stupnja oštećenja i koncentracije mente Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb, kao i za stupanj ošte-elemenata. Korelaciji najviše doprinose elementi Mn, ćenja. Ustanovljena je jaka pozitivna korelacija Sr, Fe i Ca. Kanonički R: 0,87096; .2 (11) = 33,397 (r = 0,63-0,81) za elemente Mn, Sr, i Ca i jaka negativ-p=0,00046 |