DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 29     <-- 29 -->        PDF

J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509
kovana promjenama u osmotskom potencijalu, kao rezultat
zračnog onečišćenja (B e h re n s i sur., 2003).


Pojava velikog broja stanica potpuno ispunjenih taninima
posebice u epidermi i hipodermi na početku vegetacijske
sezone ukazuje na veliku osjetljivost mladih
iglica na prisutnost zračnih onečišćivača. Različite čestice
ulaze izravno kroz puči u stanice zapornice i mijenjaju
strukturu tanina. Stanice epiderme gotovo su u
potpunosti ispunjene s taninima, što može biti prva reakcija
na zračne onečišćivače i pokretanje zaštitnog mehanizma
biljke. U kasnijem vegetacijskom razdoblju ne
primjećuju se tako velike razlike u oblicima tanina i njihovom
smjeru širenja. Dosadašnja istraživanja ukazuju
na stres koji je uzrokovan prisutnošću SO2 u zraku (Fi sc
h e r i sur., 1973; S o i kke li, 1978, 1981a i b).


Povećan broj stanica s taninima u svim tkivima, kao
i razlike u njihovim oblicima u iglicama s lokacije Risnjak
u odnosu na one s lokacije Donja Dobra, pretpostavljamo
da je potaknut povećanom količinom SO2 iz


ce,


zraka i taloženjem kiselih otopina na površinu iglice
ali nisu isključeni i drugi razlozi (metali i nemetali i u
tlu). Ta opažanja su u skladu s opažanjima provedenim
na igicama iz područja s izrazitim sumpornim onečišćenjem
(B ač i ć , 2005; F i s c h e r i sur., 1973). Tako je
na Risnjaku, prema Komlenoviću i Rastovskom
(1992) povećana količina sumpora u tlu povezana
s plastoglobulinima unutar kloroplasta u iglicama
oštećenih stabala, a što potvrđuje povećano onečišćenje
staništa na tom području. Utjecaj zračnih polutanata
potvrđen je i na stanju epikutikularnog voska na pučima
u jele (Abies alba Mill.) što je utvrđeno elektronskom
mikroskopijom (Bačić i sur. 2005).


Na lokaciji Donja Dobra ukupno je bilo manje stanica
ispunjenih taninima. Prisutnost tanina i kod “zdravih”
iglica može biti pokazatelj promjena koje nastaju
prije vidljivih oštećenja ili normalnih sezonskih promjena.
Slična zapažanja promjena unutar staničnih
struktura uočili su i mnogi drugi autori (B ači ć i sur.,
2004; Godzik i Knabe, 1973; Godzik i Sassen,
1974; Soikkeli, 1978; Soikkeli i Tuovinen,
1979; S oi k k e l i , 1980).


Oblici tanina i njihov smjer širenja u stanicama iglica
s lokacije Donja Dobra bili su u skladu s već opisa


nim sezonskim promjenama (Feeny, 1970; Soikkel
i , 1978).


Statistička obrada dobivenih rezultata iz mikroskopske
analize tanina na lokaciji Risnjak, kao eksperimentalne
i lokaciji Donja Dobra kao kontrolne, potvrdila
je postojanje značajne razlike između ta dva staništa
(tablica 2).


Analiza varijance (D il l o n i G olds t ei n , 1984;
P et z, 1985) pokazala je da postoji statistički značajna
razlika osnovnih statističkih paramera (aritmetičke sredine
i standardne devijacije) između lokacija Risnjak i
Donja Dobra (kao definiranih grupa). Između 9 analiziranih
varijabli najbolju diskriminaciju uvjetuju (p = 0)
tri varijable i to: epidermske stanice, stanice hipoderme
i stupanj oštećenja (tablica 3). Najveća promjena varijabli
(vrste tkiva) dogodila se na početku vegetacijske sezone
(u svibnju), a nakon toga sve varijable zadržavaju
približno jednake vrijednosti.


Analiza tanina pokazala je statistički značajnu razliku
za većinu varijabli između dviju lokacija, a slično je
utvrđeno i za mikroelemente. Unutar pojedine lokacije
nije utvrđena signifikantna razlika na razini godišnjeg i
periodičnog uzorkovanja. Na temelju toga možemo zaključiti
da je na lokaciji Risnjak trajno prisutno taloženje
kemijskih elemenata koji utječu na smanjenj


nje
korisnih biljnih nutrijenata. To sugeriraju i podaci i o
mjerenim količinama S02 u zraku i povećana kiselost
tla (Komlenović i Rastovski, 1992).


Povećanom količinom tanina, ponajprije u epiderm-
skim stanicama, biljka vjerojatno reagira na prisutnost
zračnih polutanata. Između razdoblja uzorkovanja nema
razlike na lokaciji Risnjak. Jedinstvene promjene prouzročene
na strukturama stanica u iglicama bora i smreke
primijećene su na udaljenostima od 100 km od industrijskih
onečišćenja, gdje su godišnje emisije SO2 i Cu bile
značajno povišene (Lamppu i Huttunen, 1990).
Mnoga provedena istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja
koje dolazi iz različitih izvora, kao što su industrijska
postrojenja urbanih sredina, potvrdila su prva
vidljiva oštećenja stanica iglica i lišća šumskih vrsta drveća
(Kukkola i sur., 1996; Bayçu i Önal, 1993;
Bayçu,1998; Bayçu i Önal, 1992).


Mikroelementi na lokaciji Risnjak i Donja Dobra
Microelements on the location Risnjak and Donja Dobra


Rezultati određivanja koncentracije 10 elemenata
(Ca, Fe, Rb, Sr, Cu, Zn, Pb, Ni, Mn i Cr), primjenom
fluorescencije X-zraka koja koristi energijsku disperziju
na onečišćenom staništu Risnjaku (E – eksperimentalno
stanište) i Donje Dobre (K – kontrolno stanište)
pokazuju značajnu razliku (tablica 4).


Dobivene vrijednosti mikroelemenata u iglicama
utvrđene su na temelju certificiranih i mjerenih vrijed


nosti koncentracije elementa u referentnom materijalu
“Bold levs” prikazanih u tablici 1, zatim minimalne
granice i ponovljivosti metode prikazane u postocima
standradne devijacije od 10 uzastopnih mjerenja standardnog
referentnog materijala (MDL – minimalni detekcijski
minimum).


Osnovni statistički parametri za mjerene elemente
pokazuju više vrijednosti u kontrolnim uzorcima (ta