DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 49     <-- 49 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 523-531


UDK 630* 156 (001)


TROFEJNI PARAMETRI MUFLONA (Ovis ammon musimon Pallas, 1811)
U DRŽAVNOM LOVIŠTU VIII/6 “KALIFRONT”


MOUFLON (Ovis ammon musimon Pallas, 1811) TROPHY PARAMETERS
IN THE STATE HUNTING GROUND VII/6 “KALIFRONT”


Krešimir KRAPINEC1, Marijan GRUBEŠIĆ1,
Viktor ŠEGRT1, Kristijan MARIČIĆ2


SAŽETAK: U radu je načinjena analiza ovisnosti elemenata izmjere muflonskog
trofeja, analiza prirasta duljine i opsega tuljca te usporedba s nekim
srednjeeuropskim populacijama i korzičkom populacijom. Glede elemenata
ocjene rogova muflona s lovišta “Kalifront” najveću ovisnost o starosti pokazuju
duljina tuljaca (r = 0,83), opseg na trećoj trećini roga (r = 0,83) i ukupna
vrijednost trofeja (r = 0,82). Na ukupnu trofejnu vrijednosti najviše utječe duljina
tuljaca (r = 0,98), nakon toga slijedi opseg rogova na trećoj trećini roga
(r = 0,91). Nešto manje su ovisnosti ukupne trofejne vrijednosti i opseg na drugoj
trećini roga, odnosno raspon rogova (r = 0,82) te zakrivljenost. Krivulja


prirasta opseg
opsegopsega
aa rogov
rogovrogova
aa populacij
populacijpopulacije
ee s
ss Rab
RabRaba
aa u
uu prve četiri godine pokazuje velike
sličnosti s
ss krivuljo
krivuljokrivuljom
mm slovačk
slovačkslovačke
ee populacije
populacijepopulacije,
,, a
aa one zajedno, imaju veće vrijednosti
od ostalih populacija. Međutim, za razliku od rabske populacije, slovačka populacija
ne pokazuje pad opsega pršljenova godova, nego on raste čak do 8.
godine starosti grla. Rabska populacija nakon 6. godine pokazuje nagli pad
ove vrijednosti, odnosno najveći pad među uspoređivanim populacijama.


Ključne riječi: trofej, rogovi, muflon, Ovis ammon musimon, korelacija,
duljina tuljca, raspon, C-indeks, zakrivljenost, CIC-točke, prirast, usporedba


Uvod – Introduction


Prema pisanim podacima muflona je, u park oko Muflon predstavlja u Hrvatskoj, posebice u njenom
dvorca Belvedere kod Beča, naselio princ Eugen Sa-sredozemnom pojasu, jednu od glavnih vrsta krupne
voyski negdje oko 1729. godine. Divljač je bila iz Sardlakave
divljači (G r u b eši ć i K ra p i ne c , 2000.).
dinije (Tomiczek i Türcke, 2003.). Eugen Savojski


Budući da lovački trofej predstavlja najskuplji, ali i


nije bio lovac, ali je za njega, kao i za većinu lovaca,


najatraktivniji derivat divlje životinje, razumljivo je ka


muflon, zbog svojih izražajnih rogova, boje dlake i fi


ko su u većini europskih lovišta u kojima se gospodari


gure općenito, bio vrlo atraktivan. Vjerojatno je to i spa


muflonom provedena detaljna istraživanja o morfologi


silo muflona od izumiranja, jer je ubrzo iz Belvederea


ji rogova kako bi se selekcionirala što jača trofejna grla.


preseljen diljem Europe, a danas je rasprostranjen u nje


Tako su se znanstvenici uglavnom bavili zakonitostima


nom većem dijelu, s time da mu je najveća koncentraci


prirasta muflonskih rogova, koji se još zovu i tuljci


ja u srednjoj Europi (J o ne s -M i tc h e l l i sur., 1999).


(Loc hm an i sur., 1979.; Tell e, 1979.; H o e f s ,


1982.; Husak, 1986.; Koubek i Hrabe, 1987.;


Markov i Penev, 1990.; Ludwig, 1993.; Piegert


Doc. dr. sc. Krešimir Krapinec, i Ul o t h , 2000.; To m i c ze k i Tür c k e, 2003.), kore


Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Viktor Šegrt, dipl. ing. šum.


lacijom pojedinih elemenata rogova (R egni er, 1936.;


Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za zaštitu šuma


i lovno gospodarenje, p.p. 422, HR-10 002 Zagreb, B á n i sur., 1973.; B a n i I zr ae l , 1973.; H r o ma s ,


krapinecŽsumfak.hr 1978.; Te l l e , 1979., 1984.; L u d w i g i P e u k er t ,2 Kristijan Maričić, dipl. ing. šum., Andrije Kačića 92,


1992.; Pie ge rt i Ul o t h , 2000.) te određivanjem po


31 540 Donji Miholjac


523