DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 52 <-- 52 --> PDF |
K. Krapinec, M. Grubešić, V. Šegrt, K. Maričić: TROFEJNI PARAMETRI MUFLONA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 523-531 Dinamika duljinskog prirasta tuljca (Grafikon 2) je signifikantna i relativno visoka (R2 = 0,72; p = 0,0000). Dakle, vidljivo je kako je prirast najviši u drugoj godini rasta tuljca, u prvoj je nešto manji, a nakon toga rapidno pada do otprilike četvrte godine. Nakon toga pad više nije strm nego je do osme godine nazočan, ali slabije izražen. Što se tiče prirasta opsega dinamika je prilično drugačija. Ova ovisnost izražena je kvadratnom funkcijom i nešto je viša od prethodne (R2 = 0,73; p = 0,0000). Iz Grafikona 2. razvidno je kako ova vrijednost raste do pete godine rasta tuljca, a nakon toga opseg tuljca pada, a krivulja je simetrična. Promatra li se Tablica 2. može se uočiti kako oštećenost rogova najviše pokazuje ovisnost s opsegom na trećoj trećini (r = 0,81), a zatim s duljinom roga i trofejnom vrijednošću (r = 0,80). Zanimljivo je kako sa starošću oštećenost pokazuje relativno manju, ali još uvijek signifikantnu ovisnost (r = 0,68), a za očekivati je kako bi ova ovisnost trebala biti veća. Visoku ovisnost između oštećenosti i opsega na trećoj trećini može se objasniti tako, da što je duljina Grafikon 4. Duljinski prirast tuljaca u lovištu “Kalifront” i nekim europskim zemljama Graph. 4 Mouflon horn growth in length in the hunting ground “Kalifront” and some European countries Usporedivši krivulje prirasta tuljaca rabske populacije muflona s onima drugih europskih zemalja (Grafikon 4.) može se vidjeti kako je rapska populacija gotovo u samom vrhu prema ovoj značajci. Ona je u prve dvije godine najbolja, a kasnije su vrijednosti ispod prosjeka bivše ČSSR, odnosno Češke (lokalitet Svitavsko). Najlošije priraste ima populacija s Korzike, Slovenije, ali i iz Danske i Švedske. Zanimljivo je kako krivulja prirasta populacija iz Slovenije i Korzike ne pokazuje maksimum u drugoj godini rasta tuljca nego u prvoj. izbrušenog dijela vrha tuljca veća, to će se opseg na trećoj trećini mjeriti bliže bazi tuljca. Opseg roga prema bazi tuljca raste. Ovo, zapravo i objašnjava zašto u određenim populacijama kraći tuljci kod starijih muflona imaju veću trofejnu vrijednost. Kako je već navedeno oštećenost pokazuje najveću ovisnost s opsegom na trećoj trećini roga. Najveći koeficijent multiple determiniranosti (R2 = 0,60; p = 0,05) ovisnost pokazuje pri izjednačenju funkcijom potencija (Grafikon 3.). Pri tome je vidljivo kako zreli mufloni (to su uglavnom grla s trećim opsegom preko 18 cm) mogu imati izbrušene plohe vrhova čak preko 3,5 cm. Ovako jaka izbrušenost može “odnijeti” i preko 10 cm duljine roga. Međutim, pri tome se ne gubi 10 točaka u ukupnoj ocjeni, nego se dio ovog gubitka nadomješta spuštanjem mjesta izmjere trećeg opsega bliže bazi roga čime se dobiva veći opseg. Stvarni gubitak teško je izračunati jer ovakve izmjere iziskuju izračun ovisnosti povećanja opsega u odnosu na udaljenost od vrha roga, a za to je potrebno imati određeni uzorak rogova neoštećenih vrhova. Grafikon 5. Udio duljinskog prirasta u ukupnoj duljini tuljca u u lovištu “Kalifront” i nekim europskim zemljama Graph. 5 Proportion of length growth in the overall horn length in the hunting ground “Kalifront” and some Europe an countries Pri ovakvim udjelima vidljivo je kako se krivulja rapske populacije poklapa s onom iz Slovenije. Međutim, nakon druge godine krivulja rapske populacije pokazuje sličnost s krivuljom populacije s lokaliteta Svitavsko (Češka). Nadalje, krivulja udjela duljinskog prirasta u ukupnoj duljini tuljca pokazuje najveći pad ponovo kod rapske pupulacije, dok je kod sjevernih populacija (Danska i švedska) taj pad isto dosta izražen. Dapače kod sjevernih populacija prirast je tijekom prve i treće godine gotovo isti. |