DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 69 <-- 69 --> PDF |
G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544 3.5.3.5. Klorpikrin – Chloropicrin Može se koristiti kao fumigantni rodenticid tretiranjem aktivnih rupa ili zatvorenih prostora i pritom sepostiže redukcija broja populacije i do 87 %. Kako postoje učinkovitija fumigantna sredstva ne preporučuje 3.5.4. Kemosterilanti U posljednjih tridesetak godina razvila se jedna relativno nova kategorija sredstava namijenjenih suzbijanju populacija štetnih glodavaca, koja se temelji na reguliranju procesa reprodukcije u smislu njegova privremenog ili pak trajnog zaustavljanja. Takvi su preparati nazvani antifertilantima ili kemosterilantima. Steroidni hormoni su do sada najviše istraživani i kao inhibitori se koriste estrogeni i androgeni. Nekoliko jakih steroida dobivenih umjetnim putem (npr. Mestranol, Quinestrol, Glyzophol, Diethylstilbestrol i dr.) pokazali su vrlo dobre osobine u reguliranju procesa reprodukcije. Znatna prednost mnogih kemosterilanata u odnosu na do sada korištene rodenticide je u tome, što njihova selektivnost i način uporabe malo štete čovjeku, iako se preporučuje odgovarajuća preventiva. Za sada još uvijek ima mnogo više spoznaja o fiziološkim mogućnostima kemosterilanata nego o ekološ 4. ZAKLJUČAK Šumske sastojine, plantaže, kulture, rasadnike, skladišta sjemena i objekte koji se nalaze pored ovih površina vrlo često ugrožavaju određene vrste mišolikih glodavaca (Apodemus spp., Microtus spp., Clethrionomys glareolus Sehr., Mus musculus L. i djelomično Rattus spp.), izazivajući pritom značajne ekonomske štete, posebice ukoliko se pojave u gustim populacijama. Masovna pojava određenih vrsta štetnih glodavaca uvjetovana je nizom različitih čimbenika, od kojih su najvažniji obilje odgovarajućih izvora hrane, povoljne klimatske prilike, kao i njihov snažno izražen reprodukcijski potencijal. Dosadašnja su istraživanja u svezi sa suzbijanjem glodavaca dala smjernice i potrebna rješenja, ali uspjeh koji bi zadovoljio uglavnom izostaje, jer se suzbijanje populacija štetnih glodavaca ne provodi sustavno i organizirano, a time ni stručno i pravovremeno. Najznačajniji elementi pravilnog provođenja mjera suzbijanja populacija štetnih glodavaca uključuju: 1. utvrđivanje vrste glodavaca i njegove gustoće populacije; 2. poznavanje njegove biologije i ekologije, a posebice prehrane i reprodukcije; 3. precizno određivanje razdoblja u kojemu će primijenjene mjere suzbijanja dati najbolje rezultate; se za suzbijanje štetnih glodavaca. Najčešće se koristi kao lakrimator (H rg o v ić , Vu k i če vi ć , Ka t r a novski, 1991). - Chemosterilants kim gledištima njihove primjene u kontroli brojnosti štetnih glodavaca. Učinkovitost primjene kemosterilanata ubuduće će sve više zavisiti od poznavanja biologije i ekologije određene vrste štetnog glodavca, nego što je to bio slučaj kod uporabe letalnih rodenticida. Ni jedan kemosterilant neće samostalno u potpunosti udovoljiti zahtjevima deratizacije, ali u kombinaciji s antikoagulatnim mamcima činit će moćno oružje u borbi protiv mišolikih glodavaca. Do danas je poznato 16 potencijalnih kemosterilanata, od kojih je većina testirana i u prirodnim uvjetima. Većina kemosterilanata pripada skupini steroida (npr. NEU, Mestranol, Quinstrol, BDH-10131, AY20121 i dr.), dok od nesteroidnih kemisterilirajućih preparata pozornost zahtijevaju alfa-klorohidrin (U-5897) i CI-628. - Conclusion 4. pravilan izbor rodenticidnih preparata, njihove optimalne zastupljenosti u mamcima, izbor najatraktivnije hranjive podloge, pravilno odabiranje mjesta izlaganja zatrovanih mamaca, praškastih ili fumigantnih preparata, te poznavanje načina njihova sigurnog izlaganja. Najveća važnost u borbi protiv mišolikih glodavaca danas svakako imaju kemijske metode suzbijanja. Koriste se akutni i kumulativni rodenticidi u obliku mamaca, zatim kao praškasti preparati za posipanje aktivnih rupa i fumiganti. Od trenutnih otrova za pripremanje mamaca najčešće se koristi cink-fosfid. No, umjesto cink-fosfidom najbolje je mamce zatrovati preparatom bez mirisa i okusa, odnosno antikoagulantom. U tu svrhu preporučuje se Faciron - uljni ili vodotopivi koncentrat, kao i bromadiolon. No, svakako valja istaći da i ostali antikoagulantni preparati nalaze široku primjenu. Bez obzira da li su mamci zatrovani akutnim ili antikoagulantnim preparatima, treba ih postavljati izravno u aktivne rupe ili na skrovita mjesta, a ne rasijavati po površini, kako bi se smanjila mogućnost trovanja drugih neciljanih životinja, odnosno čovjeka. S druge strane mnoge međunarodne konvencije i rezolucije, kojih je i Republika Hrvatska potpisnica, u cilju očuvanja okoliša i bioraznolikosti u šumskim ekosustavima, preporučuju i nalažu postepeno smanjivanje, odnosno |