DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 69     <-- 69 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
3.5.3.5. Klorpikrin – Chloropicrin
Može se koristiti kao fumigantni rodenticid tretiranjem
aktivnih rupa ili zatvorenih prostora i pritom sepostiže redukcija broja populacije i do 87 %. Kako postoje
učinkovitija fumigantna sredstva ne preporučuje


3.5.4. Kemosterilanti
U posljednjih tridesetak godina razvila se jedna relativno
nova kategorija sredstava namijenjenih suzbijanju
populacija štetnih glodavaca, koja se temelji na
reguliranju procesa reprodukcije u smislu njegova privremenog
ili pak trajnog zaustavljanja. Takvi su preparati
nazvani antifertilantima ili kemosterilantima.


Steroidni hormoni su do sada najviše istraživani i
kao inhibitori se koriste estrogeni i androgeni. Nekoliko
jakih steroida dobivenih umjetnim putem (npr. Mestranol,
Quinestrol, Glyzophol, Diethylstilbestrol i dr.)
pokazali su vrlo dobre osobine u reguliranju procesa
reprodukcije. Znatna prednost mnogih kemosterilanata
u odnosu na do sada korištene rodenticide je u tome,
što njihova selektivnost i način uporabe malo štete čovjeku,
iako se preporučuje odgovarajuća preventiva.


Za sada još uvijek ima mnogo više spoznaja o fiziološkim
mogućnostima kemosterilanata nego o ekološ


4.
ZAKLJUČAK
Šumske sastojine, plantaže, kulture, rasadnike, skladišta
sjemena i objekte koji se nalaze pored ovih površina
vrlo često ugrožavaju određene vrste mišolikih
glodavaca (Apodemus spp., Microtus spp., Clethrionomys
glareolus Sehr., Mus musculus L. i djelomično Rattus
spp.), izazivajući pritom značajne ekonomske štete,
posebice ukoliko se pojave u gustim populacijama. Masovna
pojava određenih vrsta štetnih glodavaca uvjetovana
je nizom različitih čimbenika, od kojih su najvažniji
obilje odgovarajućih izvora hrane, povoljne klimatske
prilike, kao i njihov snažno izražen reprodukcijski
potencijal.


Dosadašnja su istraživanja u svezi sa suzbijanjem
glodavaca dala smjernice i potrebna rješenja, ali uspjeh
koji bi zadovoljio uglavnom izostaje, jer se suzbijanje
populacija štetnih glodavaca ne provodi sustavno i organizirano,
a time ni stručno i pravovremeno.


Najznačajniji elementi pravilnog provođenja mjera
suzbijanja populacija štetnih glodavaca uključuju:


1.
utvrđivanje vrste glodavaca i njegove gustoće populacije;
2.
poznavanje njegove biologije i ekologije, a posebice
prehrane i reprodukcije;
3. precizno određivanje razdoblja u kojemu će primijenjene
mjere suzbijanja dati najbolje rezultate;
se za suzbijanje štetnih glodavaca. Najčešće se koristi
kao lakrimator (H rg o v ić , Vu k i če vi ć , Ka t r a novski,
1991).


-
Chemosterilants
kim gledištima njihove primjene u kontroli brojnosti
štetnih glodavaca. Učinkovitost primjene kemosterilanata
ubuduće će sve više zavisiti od poznavanja biologije
i ekologije određene vrste štetnog glodavca, nego
što je to bio slučaj kod uporabe letalnih rodenticida. Ni
jedan kemosterilant neće samostalno u potpunosti udovoljiti
zahtjevima deratizacije, ali u kombinaciji s antikoagulatnim
mamcima činit će moćno oružje u borbi
protiv mišolikih glodavaca.


Do danas je poznato 16 potencijalnih kemosterilanata,
od kojih je većina testirana i u prirodnim uvjetima.
Većina kemosterilanata pripada skupini steroida
(npr. NEU, Mestranol, Quinstrol, BDH-10131, AY20121
i dr.), dok od nesteroidnih kemisterilirajućih preparata
pozornost zahtijevaju alfa-klorohidrin (U-5897) i
CI-628.


-
Conclusion
4.
pravilan izbor rodenticidnih preparata, njihove optimalne
zastupljenosti u mamcima, izbor najatraktivnije
hranjive podloge, pravilno odabiranje mjesta
izlaganja zatrovanih mamaca, praškastih ili fumigantnih
preparata, te poznavanje načina njihova sigurnog
izlaganja.
Najveća važnost u borbi protiv mišolikih glodavaca
danas svakako imaju kemijske metode suzbijanja. Koriste
se akutni i kumulativni rodenticidi u obliku mamaca,
zatim kao praškasti preparati za posipanje aktivnih
rupa i fumiganti. Od trenutnih otrova za pripremanje
mamaca najčešće se koristi cink-fosfid. No, umjesto
cink-fosfidom najbolje je mamce zatrovati preparatom
bez mirisa i okusa, odnosno antikoagulantom. U tu svrhu
preporučuje se Faciron - uljni ili vodotopivi koncentrat,
kao i bromadiolon. No, svakako valja istaći da i ostali
antikoagulantni preparati nalaze široku primjenu.


Bez obzira da li su mamci zatrovani akutnim ili antikoagulantnim
preparatima, treba ih postavljati izravno
u aktivne rupe ili na skrovita mjesta, a ne rasijavati
po površini, kako bi se smanjila mogućnost trovanja
drugih neciljanih životinja, odnosno čovjeka. S druge
strane mnoge međunarodne konvencije i rezolucije,
kojih je i Republika Hrvatska potpisnica, u cilju očuvanja
okoliša i bioraznolikosti u šumskim ekosustavima,
preporučuju i nalažu postepeno smanjivanje, odnosno