DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 76 <-- 76 --> PDF |
SMEĐA STELA Na više nalazišta u Hrvatskoj raste ugledna i velika, i u odnosu na svoj areal još nedostatno istražena papratnjača smeđa stela (Matteuccia struthiopteris /L./ Todaro). Ova biljka razvija dvije vrste listova. Tijekom svibnja iz snažnog podanka visokog do 20 cm razvijaju se brojni veliki svijetlozeleni listovi koji u toj ranoj fazi razvoja stoje gotovo uspravno. Tijekom mjeseca lipnja još se više razvijaju zeleni, sterilni listovi, trofofili, koji će se međusobno sve više raširiti i u središnjem dijelu oblikovati šupljinu u obliku lijevka. Narastu do 195 cm visoko. Dvostruko su perasti, a skraćeni isperci prvog reda nalaze se skoro do dna lisnih peteljki. Na gornjoj uz obalu Dobre u Lukama strani lisnih peteljki imaju dubok uzdužni žlijeb. Slika i::č,u,: Na starijim biljkama još su se zadržali i plodni, fertilni smeđi lanjski listovi, sporofili, jednostruko pera-Uz lijevu obalu Dobre kod naselja Gladi, dijela Vrsti, kruti, ukočeni, do 60 cm visoki. Krajem lipnja razbovskog, raste veća populacija. Uz obalu rijeke nazovijaju se u središnjem dijelu biljke novi sporofili koji čan je veći broj starijih primjeraka. Raste na svježem, su u početku zelenkaste boje i gusto prekriveni ljuskavlažnom tlu uz rub vode u blizini joha. Biljke u punoj ma, a kasnije poprimaju smeđu boju. Potpuno se razvivegetaciji toliko su velike i snažne da prekrivaju čitav ju krajem VII mjeseca, a u VIII dozrijevaju spore u obalni pojas uz Dobru. mnogo sporangija u sorusima. Slika zi:proljeće u vrijeme rasta trofofila Slika 3. :;;s,nČ mjeseca rujna |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Slika 4. Dio sporofila Drugo nalazište paprati stele nalazi se oko 1300 m nizvodno uz desnu obalu Dobre. Ova populacija je još veća i, čini se, nije ničim ugrožena, osim, eventualno, visokim vodama rijeke. Biljke rastu u sjeni i polusjeni između stabala crne johe i osobito su snažne. Međutim, najveća populacija stele nazočna je na lokalitetu Luke između Moravica i Donje Dobre. Biljke u velikim količinama rastu uz obje obale rijeke Dobre i dostižu maksimalne dimenzije. Sporofili narastu gotovo dva metra visoki. Unatoč odbačenom smeću na ovom mjestu, biljke se uspješno održavaju na svim okolnim prostorima. Uzvodno od ovog nalazišta, bliže naselju Donja Dobra, stela raste samo uz lijevu obalu rijeke. Iako je ova ugledna biljka u Hrvatskoj poznata prije više od 100 godina, nisu još poznata sva njezina nalazišta. Tako su i ova četiri nalazišta uz rijeku Dobru od Vrbovskog do Donje Dobre nova, do sada nepoznata. Nalazimo je najviše u Gorskom kotaru, Hrvatskom zagorju i Kordunu. Zbog ugroženosti većine njezinih staništa i biljka je ugrožena te bi je trebalo i zakonom zaštititi. Slika 5. Naselje gljivice ;::Č na obamrlim listovima stele Na donjim dijelovima obamrlih listova smeđe stele mogu se naći kolonije male gljivice vodmarije (Woldmaria crocea /Katst./ Cooke). Veći broj primjeraka ove gljivice zabilježio sam posebice na nalazištu Luke kod Donje Dobre. Tekst i fotografije: Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 78 <-- 78 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA OSNIVANJE NOVIH DISLOCIRANIH STUDIJA ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ u posljednje se vrijeme neslužbeno moglo čuti o inicijativama s određenoga područja Hrvatske i iz određenih stručnih krugova o potrebi i nastojanjima da se u Hrvatskoj osnuje dislocirani šumarski studij - usporedni sa studijem na Zagrebačkom sveučilištu. Prvu službenu raspravu o toj problematici proveli su članovi Vijeća Šumarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 10. studenoga 2006. godine. Neovisno o raspravi i zaključcima Vijeća, iznijet ću svoje sažeto mišljenje o razlozima, potrebi i uvjetima osnivanja takva studija i o posljedicama koje bi mogle nastati zbog toga. Pri tome imam na umu stihijsku pojavu otvaranja sličnih studija s istovrsnim programima izvan postojećih sveučilišta i prijašnjih visokih škola u Republici Hrvatskoj, a koji nisu postigli rezultate koji bi opravdali njihovo ustrojavanje. Razlozi za njihovo pokretanje najčešće su političke prirode i odvijaju se po poznatoj shemi: inicijativu pokrene lokalna samouprava, dio sredstava osiguravaju veća poduzeća, a sve prihvati i ozakoni pragmatična državna vlast, i to obično pred parlamentarne izbore. Pri tome izostaju prave analize opravdanosti pokretanja studija, njegova održivost, adekvatnost kadrova, ocjena uspješnosti, kriteriji izvrsnosti, uvjeti za ostvarivanje programa, usporedivost s drugim studijima i slično. Bio sam čvrsto uvjeren da ovakve rasprave u šumarskoj struci u Hrvatskoj neće biti potrebne, no očigledno je spomenuti scenarij našao uporište i u našim redovima. U idućim raspravama krucijalno je pitanje potrebe i opravdanosti otvaranja studija šumarstva po bolonjskom procesu uz onaj na Šumarskom odsjeku Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Da podsjetim, on se ostvaruje u dva preddiplomska studija za stjecanje zvanja prvostupnika i tri diplomska smjera za stjecanje zvanja magistra šumarstva. Prvu godinu preddiplomskih studija upiše 150 studenata, a 0 uspješnosti studiranja još je prerano govoriti. Pri odgovoru na pitanje potrebe i opravdanosti pokretanja takvih programa izvan zagrebačkoga fakulteta prijeko je potrebno uzeti u obzir ove činjenice: Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, ali i na drugim visokim učilištima u Hrvatskoj još nema nikakvih zaključnih spoznaja o uspješnosti primjene bolonjskoga procesa. Naprotiv, u medijima i na stručnim skupovima samo se ističu brojni problemi, dvojbe i vrlo velike teškoće u ostvarivanju programa, pa bi pokretanje novih studija u ovoj fazi bilo veoma rizično. Bolonjski proces ne prate na odgovarajući način ostale promjene u zakonodavno-organizacijskoj sferi u hrvatskom šumarstvu, primjerice na relaciji obrazovne institucije —> resorno ministarstvo i komora —> Hrvatske šume, privatni sektor, županijski, gradski uredi i ostalo. Usporedno s pokretanjem studija trebala su biti licencirana zvanja i sistematizirani poslovi i radna mjesta. Preko dvije stotine inženjera šumarstva prijavljeno je na Zavodu za zapošljavanje bez ozbiljnijega izgleda da se zaposle u skoro vrijeme. Iskustva zemalja EU-a pokazuju da je sve manji interes za studij klasičnoga šumarstva (ekstreman primjer Italija), što dobro ilustrira činjenica da je na II. godinu studija Urbanoga šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisano 6 studenata. Sve je manje sredstava kojima resorno ministarstvo financira primjerice terensku nastavu i režijske troškove postojećega fakulteta. Osiguran je suvremen i dostatan prostor u novoj zgradi u Zagrebu (u dnevnom tisku navedeni smo s 24 mČ po studentu, što je maksimalno na Zagrebačkom sveučilištu), ali opremanje zgrade bit će dugoročno problematično zbog nedostatka sredstava. Postoji pet nastavnih poligona u različitim područjima i šumskim ekosustavima za koje smo ne jedanput dobili priznanja s najviših domaćih i međunarodnih instancija. Zagrebački šumarski fakultet ima vrsne mlade nastavnike koji predaju na šumarskim fakultetima u Beču, Bmu, Zvolenu, Ljubljani i mnogim drugim fakultetima u Hrvatskoj. Postoji 108-godišnja tradicija u visokoškolskoj nastavi (podsjećam da smo po godini osnutka četvrti fakultet Zagrebačkoga sveučilišta). Zaključno, programe, opremu, terenske objekte i stručnjake ne može nitko i nijedna sredina u Hrvatskoj ostvariti da budu barem približni Šumarskomu |