DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 79     <-- 79 -->        PDF

fakultetu u Zagrebu. Broj diplomiranih studenata i
ovako je prevelik i mnoge mnogo bogatije, veće i
šumovitije zemlje racionaliziraju upise i ne pomišljaju
na nove studije. Dakle, ne vidim ni jedan razlog
za pokretanje paralelnoga dislociranoga studija, a
zatvarati neki u Zagrebu i otvarati drugdje bilo bi za
sada potpuno besmisleno. Zamislite da se četrdeset
studenata upiše na zagrebačkom fakultetu i toliko na
nekom tek osnovanome. Nije mi jasno čime se to
može opravdati.


Želja županijskih vlasti za napretkom njihova
kraja mora se razumjeti i poštovati. Nikomu u
Hrvatskoj ne smije biti interes stanje u kojem je
primjerice BDP u Gradu Zagrebu pet puta viši nego u
Brodsko-posavskoj ili Ličko-senjskoj županiji. To je
potpuno u suprotnosti s policentričnim razvojem i u
prvom redu sa strateškim interesom opstanka Republike
Hrvatske. No, za to je potrebno smišljeno ulagati
i podizati proizvodnju, infrastrukturu, zdravstvo,
temeljno obrazovanje i slično, a ne osnivati učilišta
za koja nema prostora, opreme, kadrova i ostalih
uvjeta i koji će kopirati programe postojećih središnjih
sveučilišnih ustanova. Hrvatska mora ostvariti
postotak akademski obrazovanih građana do prosjeka
EU-a na drugačiji način. Naravno da i manje sredine
moraju imati odgovarajuće obrazovne institucije
na svim razinama, ali njihovo osnivanje mora biti
opravdano. Primjer obrazovanja koje sigurno nije
našlo svoju pravu svrhu jest stručni preddiplomski
studij Lovstva i zaštite prirode na Veleučilištu u Karlovcu,
za koji sam 1998. dao negativnu recenziju. To
ne znači da on nema svojih vrijednosti, ali ga ovakva
smatram nepotrebnim i nisu mi poznati slični primjeri
u drugim europskim državama. Iz drugih stručnih
područja imamo primjere da se dislocirani studiji
često koriste za upis i završavanje studentima koji
nisu uspjeli na središnjim fakultetima u zemlji. Kakvoća
izvedbe programa nikako ne može zadovoljavati
jer na njima ne predaju najbolji stručnjaci za
pojedine discipline, a predavači često nemaju nikakve
pedagoške naobrazbe ni iskustva. Mnogi profesori
koji s vodećih fakulteta preuzmu predmete na
takvim studijima prepuštaju ih asistentima ili drugim
manje angažiranim kolegama, što često samo zadovoljava
nerealne osobne ambicije.


Umjesto novih, nepotrebnih i neopravdanih studija,
a sukladno raspravi na Vijeću Šumarskoga odsjeka
Šumarskoga fakulteta, ostvarimo nešto drugo:
posvetimo se permanentnomu obrazovanju koje u
nas gotovo i ne postoji. Prema podacima Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa u Hrvatskoj se
neprekidno obrazovanje tri puta manje provodi od
prosjeka zemalja EU-a, a ono je danas nužnost.
Otvorimo takve centre u četiri velike hrvatske regije,


predstavimo tamo dostignuća znanstvenoga rada,
obrazujmo tamo stručnjake za pojedine specijalnosti
i najrazličitije poslove u šumarstvu. Neće doći do
pada kakvoće obrazovanja i udvostručavanja programa
i kapaciteta, neće biti hiperprodukcije inženjera.
Obrazovat ćemo vrsne stručnjake specijaliste
uz mogućnost angažiranja većega broja različitih
stručnjaka praktičara. Moramo sami sebi priznati da
je u današnje vrijeme veoma brzoga napretka i protoka
informacija teško zamisliti da netko u dvadeset
godina radnoga staža ne prođe ni jedan veći specijalistički
tečaj, ozbiljnu radionicu, seminare s povratnom
informacijom i slično, a to je u nas čest slučaj.
Danas je nužnost stalno obrazovanje svakih 5 godina
radnoga staža, po potrebi i češće. Svjedoci smo da to
druge struke (veoma često u organizaciji svojih komora
i fakulteta) rade i u Hrvatskoj.


Osim toga moramo priznati i biti svjesni činjenice
da postojeće programe treba stalno usavršavati na
svakoj razini i težiti izvrsnosti. Njoj treba težiti i
Šumarski fakultet u Zagrebu u svakom dijelu svoga
znanstveno-nastavnoga djelovanja i jasno ju označiti
svojom razvojnom strategijom. To do danas nije učinjeno,
a prošlogodišnja rasprava na tu temu na Danima
šumarstva u Karlovcu izazvala je više zabune
nego predstavila što jasno želimo i kako ćemo to
ostvariti. Tu je potrebna meritorna rasprava i konsenzus
struke za učinkovitu i jasnu budućnost. Najbolje
stručnjake, financijska sredstva, opremu i ostalo
moramo objediniti na ostvarivanju programa koji
će osigurati vrstan studij, solidne rezultate i stručnjake
na europskoj razini. Nažalost, negativnu pouku
imamo iz srednjih šumarskih škola u Hrvatskoj.
Umjesto najviše dva vrhunska centra osnovano je
desetak škola u kojima se rasipaju snaga i sredstva, a
ostvareni su rezultati u svakom pogledu daleko od
izvrsnosti.


U nadi da sam kratko, ali jasno predstavio svoje
stavove, želim u ovoj rubrici potaknuti raspravu na
temu otvaranja novih šumarskih studija. Nema sumnje
da ću se vrlo precizno i argumentirano očitovati
kad se javno obznani sjedište, program i nositelji
eventualnoga studija. Istina, logika i zdrav razum
upućuju na to da do toga ne bi trebalo doći, no oni
uvijek ne pobjeđuju.


Prof. dr. sc. Joso Vukelić




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 80     <-- 80 -->        PDF

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


Znanstveno savjetovanje o obavljenom programu
istraživačkih radova za razdoblje 2001 – 2005.


ŠUMARSKA ZNANOST HRVATSKE U DANAŠNJIM
EKOLOŠKIM I GOSPODARSKIM PRILIKAMA


Cjelogodišnji program obilježavanja 160. obljetnice
Hrvatskoga šumarskog društva i 130. obljetnice neprekidnog
izlaženja Šumarskoga lista, obogaćen je još jednim
značajnim doprinosom šumarskoj znanosti i praksi.
Naime, nakon isteka još jednoga petogodišnjeg razdoblja
znanstveno-istraživačke djelatnosti u šumarstvu
(2001–2005), ugovaratelji istraživanih projekata: Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šumarski institut
Jastrebarsko, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatske
šume d.o.o, uz Hrvatsko šumarsko društvo, a povodom


100. obljetnice rođenja akademika Milana Anića, organizirali
su 19. listopada 2006. u prostorijama Šumarskog
fakulteta znanstveno savjetovanje pod naslovom
“Šumarska znanost Hrvatske u današnjim ekološkim i
gospodarskim prilikama”. Plenarni dio znanstvenog savjetovanja
uz otvaranje skupa i referat prigodom 100.
obljetnice rođenja akademika Milana Anića, odvijao
se u amfiteatru zgrade Šumarskog fakulteta. U ime Organizacijskog
odbora (I. Anić, B. Prpić, J. Franjić, T.
Pentek, M. Benko, D. Vuletić, D. Cvrković i D. Delač)
sve sudionike, zahvalivši im se na odazivu, pozdravio je
njegov predsjednik doc. dr. sc. Igor A n ić , a potom članove
Počasnog odbora: akademika Branka Sokača,
tajnika Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, akademika Slavka Ma ti ća ,
člana istoga Razreda i predsjednika Akademije šumarskih
znanosti, izv. prof. dr. sc. Jozu F ra n jić a , dekana
Šumarskog fakulteta, dr. sc. Miroslava Be n ka , ravnatelja
Šumarskog instituta, mr. sc. Darka B e u k a, predsjednika
Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., mr. sc. Petra
J u rje v ić a , predsjednika Hrvatskoga šumarskog društva,
te posebno Hermana Sušnika, državnog tajnika
u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
i gosp. Milana Anića, sina pokojnog akademika
Milana Anića. Naglasio je, kako je ovaj dan
praznik šumarske znanosti, jer će biti predočeni rezultati
istraživanja znanstvenika Šumarskog fakulteta, Šumarskog
instituta i Akademije šumarskih znanosti, grupirani
u 4 projekta, 8 potprojekata i čak 120 zadataka.


U ime domaćina skup je pozdravio dekan Šumarskoga
fakulteta izv. prof. dr. sc. Jozo F ra n j i ć , zaželivši
svima dobrodošlicu, zahvalivši se Hrvatskim šumama


d.o.o. na dugogodišnjoj suradnji i posebno na financijskoj
i stručnoj potpori zajednički odabranim zadacima,