DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 81     <-- 81 -->        PDF

koje je trebalo istražiti, rezultate testirati i primijeniti u
praksi. Malo je struka koje se mogu pohvaliti tako dobrom
suradnjom znanosti i stručne prakse. Ovogodišnji
znanstveni skup ima posebnu težinu, jer je posvećen
jednom velikom znanstveniku i učitelju mnogih generacija
šumarskih stručnjaka, akademiku Milanu Aniću.
Ovako, bez pretjerivanja, značajan skup trebao bi imati
bolji tretman javnosti, jer on to zaslužuje, no to je i odraz
naše samozatajnosti i nenametanja, što nije dobro za
struku. Dekan je posebno istakao rad na novim programima
nastave, sukladno Bolonjskoj deklaraciji te rad na
izgradnji i opremanju novih prostora Fakulteta. Otvarajući
ovo znanstveno savjetovanje, izrazio je nadu i želju
da se ovakav rad i suradnja nastavi, “jer to nije želja i
potreba samo zaposlenika Šumarskog fakulteta, nego
potreba i obveza svih djelatnika šumarske struke”.


Sudionike skupa zatim je pozdravio akademik Branko
S oka č , tajnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti, zaželivši uspješan
rad ovom skupu u godini posebnih obljetnica značajnih
za šumarsku struku; 160. obljetnice Hrvatskoga šumarskog
društva, 130. obljetnice Šumarskoga lista i 100.
obljetnice rođenja akademika Milana Anića, sa željom
da se osvježi uspomena na njegov život i rad, koji je iz
šumarskih redova dao značajan doprinos unaprjeđenju
nastave na Šumarskom fakultetu te unaprjeđenju gospodarstva
i šumarske znanosti. Kao član Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti i član mnogih odbora, svojom
organizacijom šumarskih istraživanja, dao je značajan
doprinos životu i radu Hrvatske akademije. Ta uspješna
veza šumarske znanosti i Hrvatske akademije
nastavljena je poslije njega, a traje i danas. Osvrćući se
na nedavnu prošlost i prenoseći je u sadašnjost, prigoda
je da se sumira i osvrne na ono što je učinjeno, ali i da se
sagleda mogućnost i potreba novih projekata i njihovo
oživotvorenje u bližoj i daljoj budućnosti.


Akademik Slavko Matić izrazio je zadovoljstvo
što nazoči ovome skupu, posebno kada uz ostale obljetnice
obilježavamo 100. obljetnicu rođenja akademika
Milana Anića, koji je svima nama usadio osnove uzgajanja
šuma na biološko-ekološkim načelima. Još 1962.


godine on je predavao biološko-ekološke osnove uzgajanja
šuma, kada se još gotovo na niti jednom fakultetu
nije predavala ekologija. On nam je usadio temeljni odnos
prema šumi i struci. Drago nam je, što je na jednom
skupu u Krasnu, kojemu je nazočio i predsjednik Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan
M o g uš , nikla, a zatim i ostvarena ideja da se pred školom
koja nosi njegovo ime, u Krasnu, rodnom mjestu
akademika Milana Anića, podigne njegova spomen-bista.
Kao struka koja djeluje gotovo 250 godina, jasno da
imamo više jubileja, pa uz spomenute možemo navesti
da je sutra, 20. listopada, 108 godina od početka visokoškolske
šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu u
zgradi Šumarskog doma, kojega je izgradilo Hrvatsko
šumarsko društvo. Taj dan 20. listopada Šumarski fakultet,
četvrta visokoškolska institucija Sveučilišta, odredio
je i kao Dan Šumarskog fakulteta. Mnogi tehnički
fakulteti iznjedreni su iz naših Katedara, što je malo poznato
i priznato. Naravno da jubilejem možemo označiti
i čvrstu suradnju šumarske znanost i šumarske prakse
(danas nju predstavljaju Hrvatske šume d.o.o.) još od
1962. godine, kada počinje organizirana suradnja, pa je
i ovaj današnji dan rezultat te dugogodišnje suradnje.
Stoga, rekao je, treba zahvaliti svim djelatnicima Hrvatskih
šuma d.o.o. na ovoj dugodišnjoj uspješnoj suradnji,
s naznakom da se rezultati te suradnje odražavaju na
znanosti, ali i na stručnoj praksi. Te, 1962. godine započeo
je i magistarski studij na Šumarskom fakultetu, također
možda među prvima na Svečilištu. Sve to govori
u prilog tome, da se svi založimo da se ovako uspješna
suradnja znanosti i prakse nastavi, a sve u korist šumarske
struke.


Ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko pozdravio
je nazočne u ime Znanstvenog vijeća Instituta i svoje
osobno, te također zahvalio Hrvatskim šumama


d.o.o. na financijskoj i stručnoj potpori na zajedničkim
zadacima. Uz radove koji će biti prezentirani i objavljeni,
naglasio je kako je potrebno navesti još mnogo rezultata
proizašlih iz ovih istraživanja, pa je tako izrađeno
i obranjeno više doktorata i magisterija te izrađeno
više referata i članaka, referiranih na domaćim i inozemnim
skupovima i objavljenih u znanstveno-stručnim
časopisima. Ovaj će skup raspraviti i dati primjedbe
i mišljenje o rezultatima izloženih istraživanja, ocijeniti
ih, ali i na temelju novostečenih saznanja odrediti
smjernice za budući rad.
Skupu se zatim obratio Herman Sušnik, dipl. ing.,
državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva, upućujući pozdrave i želje za
uspješan rad u svoje i uime ministra Petra Čobankovi
ć a , dipl. ing. I on je naglasio značaj skupa koji se
održava u okviru spomenutih obljetnica šumarske struke,
koja je sačuvala naše šume prirodnima i stabilnima,
tako da i danas osiguravaju gospodarsku i socijalno


gekološku ulogu, neophodnu napredak svake države.


z
zza
aa




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Danas, kada je javnost posebno okrenuta šumi koja
predstavlja nezamjenjivi prirodno obnovljivi resurs, šumarska
struka ima i imat će sve veću ulogu i obvezu.
Uputio je posebne čestitke svima koji su istraživali i radili
u ovome petogodišnjem istraživačkom razdoblju
2001–2005., istaknuvši sveopće potrebe povezanosti
znanosti s gospodarstvom, što u našem slučaju nije upitno,
a što dokazuju zajednička dugogodišnja istraživanja
i primjena znanstvenih šumarskih istraživanja u praksi.
Sigurno da u jednom istraživačkom ciklusu nije moguće
obuhvatiti sve trenutne probleme struke, pa se stoga
otvaraju novi zahtjevi i potrebe novih istraživanja, te
izražava zadovoljstvo što su usklađeni projekti za novo
istraživačko razdoblje 2006–2010. Nadzorni odbor Hrvatskih
šuma d.o.o. jednoglasno je podržao znanstvenoistraživačke
projekte u odnosnom razdoblju u zajednici
sa Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i Akademijom
šumarskih znanosti. Resorno ministarstvo je i
dalje potvrdilo financiranje znanstvenih programa iz
sredstava OKFŠ-a, čime je osigurana finanacijska potpora.
Na kraju zaželio je uspješan rad ovog savjetovanja,
kao i želju da rezultati istraživanja i dalje doprinose
unaprjeđenju šumarske struke.


Mr. sc. Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih
šuma d.o.o. pozdravio je nazočne u ime svih djelatnika i
svoje osobno, čestitajući svim znanstvenicima i suradnicima
završetak znanstveno-istaživačkog razdoblja
2001–2005., koje je bilo uspješno, kako za znanstvenike-
istraživače, tako i za šumarsku praksu. Istakao je
vrlo dobru suradnju znanstvenika Šumarskog fakulteta,
Šumarskog instituta i Akademije šumarskih znanosti i
stručnjaka iz prakse, očekujući još bolju suradnju u sljedećem
istraživačkom razdoblju 2006–2010. Upravo želja
za daljnjim povezivanjem znanosti i prakse i primjena
rezultata istraživanja na šume i šumarstvo, bila je vodilja
na utvrđivanju programa daljnjih istraživanja. Sve
uprave šuma vrlo aktivno su se uključile u pripremu
programa istraživanja za novo razdoblje, očekujući da
će uvrštenjem njihovih prijedloga u program riješiti
mnoga goruća pitanja struke, a čija će rješenja rezultirati
općim boljitkom. Svjesni smo da bez znanstvenih
činjenica dokazanih u praksi, koje se odnose na rad i poslovanje
u šumarstvu, nema napretka i razvoja. Isto tako


uvjereni smo da hrvatska šumarska znanost ima tu snagu,
koja uz zajedničku saradnju svih iz prakse, može
pokrenuti zamašnjak razvoja šumarske struke i gospodarstva
općenito, kao što je to do sada činila i dokazala
stanjem naših šuma, koje su izuzetne kvalitete u svjetskim
razmjerima. Za sve to zaslužni su mnogi naraštaji
naših šumarskih stručnjaka školovanih na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu, radeći predano do današnjih dana.


Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva mr. sc.
Petar J u r j e v i ć također je pozdravio sve nazočne, naglasivši
kako je ovo znanstveno savjetovanje značajan
doprinos znanosti i šumarskoj praksi 21. stoljeća. U godini
spomenutih obljetnica i ovdje je potrebno naglasiti


kako je napredak u struci uvijek bio potican temama
raspravljanim na godišnjim skupštinama Hrvatskoga
šumarskog društva. Svaka tema bila je poticaj za jedan
korak naprijed. Slijedeći zasade biološko-ekološkog
gospodarenja šumama pok. akademika Milana Anića,
čiju 100. obljetnicu rođenja danas obilježavamo, očekujemo
rezultate istraživanja zanimljive nama, ali i inozemnim
šumarskim stručnjacima, posebno onima iz
EU, čijem pridruživanju težimo. Prirodne šume, koje mi
imamo i način gospodarena njima, posebno su interesantne
onima koji takvih šuma nemaju, a žele svoje
šume privesti sličnom stanju. Šuma, kao jedan od najznačajnijih
ekoloških čimbenika, danas je ugrožena civilizacijskim
postignućima, posebno raznim zagađenjima,
ali i prenamjenom u druge infrastrukturne objekte.
Potrebno je založiti se da struka ima veći utjecaj na sveopću
zaštitu šuma i cilj naše strukovne udruge je izboriti
se da tih loših utjecaja bude što manje. Sa stručnog
gledišta zanimaju nas nove tehnologije uzgajanja, obnove
i zaštite šume, te posebno vrednovanje svih općekorisnih
uloga šume, koje svakim danom dobivaju sve
veće značenje. Pa i iz ovih istraživanja koja će nam biti
danas predočena, očekujemo odgovore na mnoga pitanja,
upravo iz područja ekološko-socijalne uloge šume,
naravno ne zanemarujući klasično gospodarske koristi.


Prof. dr. sc. dr. h. c. Branimir P r p i ć povodom


100. obljetnice rođenja akademika Milana Anića
(1906–2006), sažeto je prikazao njegov lik i djelo, i taj
prikaz donosimo u cijelosti.


ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Akademik Milan Anić, dr. šumarskih znanosti, redoviti
profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
rodio se 8. listopada 1906. godine u Plitvičkom
Ljeskovcu, gdje mu je otac zaposlen kod tamošnje Šumarije.
U drugoj godini njegova života, roditelji mu se
vraćaju u zavičajno Krasno, ubavo mjesto u srednjemu
Velebitu, gdje akademik Anić provodi djetinjstvo i prvu
mladost.


Pučku školu pohađa u Krasnu, a gimnaziju u Senju i
Sušaku. Ljubav prema velebitskim šumama, koja se
razvila uz očevo zanimanje, određuje njegov budući životni
put. Godine 1924. upisuje se na Šumarski odjel
Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
gdje 1929. diplomira. Iste godine izabran je za
asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskoga
odjela Fakulteta te za šumarskoga vježbenika fakultetskoga
dobra.


Predstojnik u Zavodu za uzgajanje šuma prof. dr.
Andrija Petračić, poznati uzgajivač, Milana Anića
brzo uvodi u znanstveno područje i šumarsku praksu.
Godine 1931. polaže stručni ispit, a 1934. asistentski
ispit. Vrlo je nadaren i marljiv, a posebno ga zanimaju
ondašnji iskoraci šumarske znanosti iz područja proučavanja
šumske vegetacije te ekologije i biologije


e V


šumskoga drveća i šuma


za il


Godine 1939. obranio je doktorsku disertaciju pod
naslovom: Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, a 1940.
habilitira s temom: Sociologija bilja i njezina važnost za
naše šumarstvo. Poslije izložene habilitacije izabran je i
postavljen za docenta iz predmeta Dendrologija i Biljno-
sociološke osnove uzgajanja šuma. Za izvanrednoga
profesora izabran je 1945., a za redovitoga 1949. godine
kada mu Znanstveno-nastavno vijeće Fakulteta povjerava
predmete Šumarska fitocenologija i Uzgajanje šuma.


Od tada pa sve do svoje prerane smrti 1968. godine
akademik Anić je znanstvenik koji apsolutno vlada silvikulturom
i područjem šumske vegetacije, te kao vrstan
dendrolog, poznavatelj šumskoga drveća i grmlja,
uključujući ukrasno drveće i grmlje kao i rasadničarstvo,
obuhvatio je i najveći dio hortikulture u Hrvatskoj.


Zahvaljujući sretnoj okolnosti, u razdoblju pedesetih
i šezdesetih godina surađuju akademik Anić i izvrstan
crtač bilja Vladimir Buday, koji pomaže akademiku svojim
zasigurno neponovljivim crtežima za prikaz i determinaciju
šumskoga drveća i grmlja, kao i ukrasne dendroflore
u sva tri izdanja Šumarske enciklopedije Leksikografskoga
zavoda “Miroslav Krleža” (1980, 1983,
1987). Posebno vrijedan prilog su klijanci autohtonoga
šumskoga drveća i grmlja te ukrasnoga drveća i grmlja
alohtone dendroflore. Sjeme stranih vrsta nabavljeno je
zamjenom iz svih krajeva svijeta kako bi se dobili klijanci
s kotiledonima i prvim listovima za izradu crteža. Prikazana
su i opisana 323 klijanca od kojih 46 crnogorice.
Ovaj prikaz sadrži vrijedan uradak koji omogućuje determinaciju
vrste u prvome stadiju razvoja.


Biološka šumarska erudicija akademika Anića praktički
nije imala granice. Sve što nije bilo vezano uz nastavu,
znanost i šumarsku struku, za njega je bio gubitak
vremena. Njegov radni dan daleko je prelazio uobičajeno
radno vrijeme.


Cilj profesora Anića u znanosti bilo je što bolje poznavanje
svih vrlo zamršenih komponenti šumskoga
ekosustava u kompleksu staništa, biocenoze s težištem
na šumskome drveću, grmlju, prizemnome rašću te na
biotskim utjecajima međusobne povezanosti ostalih čla-


Izlaganje prof. dr. sc. dr. h. c. B. Prpića




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 84     <-- 84 -->        PDF

nova biocenoze, posebno sa šumskim drvećem. Ta se
njegova težnja zrcali u skriptama iz uzgajanja šuma:
Ekologija šuma i šumsko drveće, Morfologija šuma i
šumskog drveća i Geografija šumskoga drveća i šuma te
Šumarske fitocenologije: Šumarska fitocenologija I. i II.
Prvi njegov udžbenik koji se još i danas djelomično koristi
je Dendrologija iz Velikoga šumarskoga priručnika
I., Zagreb 1946.


Akademik Milan Anić sudjeluje prilikom uvođenja
magistarskoga studija na Fakultetu. Vodi magistarski
studij iz Uzgajanja šuma te predaje prema potrebi programa
u drugim magistraskim studijima.


Njegov prvi rad odnosio se na biotske utjecaje, odnosno
na bolest Rhabdocline kod plave i zelene duglazije
(1933), a poslije toga se potpuno posvećuje istraživanju
pitomoga kestena u Hrvatskoj, što u konačnici rezultira
obranom doktorske disertacije. U znanstvenom radu
je vrlo sustavan. Baveći se dendrogeografijom i šumskom
vegetacijom, učvršćuje spoznaju o stabilnosti prirodne
šume, pa u bukovo-jelovoj prašumi “Čorkova
uvala” prvi u području bivše Jugoslavije 1957. godine
osniva trajnu pokusnu plohu u kojoj detaljno snima sastojinu,
utvrdivši prostorni položaj svakoga pojedinoga
stabla, njihove dendrometrijske parametre, stanje vitalnosti,
odumrla stabla i njihov položaj te fitocenološke
snimke po mikrostaništima unutar plohe. Rad u istraživanju
prašume nastavili su njegovi nasljednici, a rezultati
su još više učvrstili spoznaju o potrebi održavanja
prirodnosti šume i razumnih uzgojnih zahvata kojima se
izbjegavaju neproizvodne faze prašume, što daje veliku
prednost zagrebačkoj školi uzgajanja šuma.


Akademik Anić među prvima piše o općekorisnim
funkcijama šume. U općim časopisima (Narodno kolo,
1934., Kalendar Gospodarske sloge 1940) piše o uplivu
šume na zdravlje naroda, te kako čuvati naše šume, jer
nas iste štite od poplava i drugih vremenskih nepogoda.


Hortikulturi posvećuje više radova, pa tako piše o
nekoliko vrijednih i manje poznatih egzota prikladnih
za parkiranje u sjevernom Primorju, o smokvi penjačici,


o dendrološkoj i uzgojnoj važnosti parkova u području
Varaždina, o dekorativnim oblicima raznih vrsta drveća
i grmlja, iz prošlosti i problematici Maksimira i dr.
Šumama pitomoga kestena i dalje posvećuje znatnu
pozornost. O toj vrsti drveta piše knjigu o rasprostranjenosti
u Hrvatskoj i susjednim zemljama (1942), zatim o
hrvatskim i južnošvicarskim šumama pitomoga kestena
(1953), o pitomom kestenu na Cresu (1953) te o orijaškim
stablima pitomoga kestena kod nas i drugdje u Europi
(1966).


Istražuje žuti koprivić na litoralnim padinama Velebita
(1953, 1964) i opisuje šumsku zajednicu crnoga bora u
sjevernom Velebitu.


U dnevnom i periodičnom nešumarskom tisku objavio
je više napisa u kojima govori o potrebi čuvanja


šume zbog njezina značenja za kakvoću okoliša, zatim o
postupku sa šumama na Zagrebačkoj gori, o odnosu planinara
i šume, o uzrocima katastrofalnih poplava u Samoborskoj
gori, kako sačuvati naše šume od požara, o
našim šumama i njihovoj gospodarskoj vrijednosti, o
šumskoj paši, o važnosti šuma i kakve bi trebale biti iste
u okolici Zagreba, o narodno-gospodarskoj važnosti naših
nizinskih šuma, o obnovi njezi šumskih sastojina u
Maksimiru, povodom pretvorbe crnikove šume u borovu
kulturu na otoku Rabu. Kako vidimo akademik Anić
posegnuo je za dnevnim tiskom kada se radilo o šumarskim
problemima o kojima je trebalo izvijestiti javnost.


Bez već spomenutoga vrlo značajnog priloga u Šumarskoj
enciklopediji, akademik Anić objavio je 154
znanstvena i stručna rada. Više puta boravio je u inozemstvu.
Godine 1934. na studijskom je boravku u bivšoj Čehoslovačkoj,
godine 1948. sudjeluje na Šumarskom kongresu
u Pragu, na Silvikultumom seminaru FAO sudjeluje
u Rimu 1956. godine., na Međunarodnom Šumarskom
kongresu u Oxfordu 1956., a iste godine na Silvikulturnom
seminaru za kulture obične smreke i običnoga bora u
Čehoslovačkoj, na Internacionalnoj komisiji FAO za kesten
u Grčkoj 1958, u radnoj skupini IUFRO za primjenu
fitocenologije u Oxfordu 1956. i u Varšavi 1959. godine.
Na studijskom je boravku u SSSR-u 1963., dok na
Međunarodnom šumarskom kongresu u Madridu sudje


udjeluje
1966. godine, predlažući u svome referatu zaštitu


titu u
ekstremnim sredozemnim lokalitetima.
Kao vrhunski znanstvenik i stručnjak biran je u više
savjeta šumarskih i prirodozaštitarskih institucija, Izabran
je za predsjednika Savjeta Instituta za šumarska istraživanja
i Savjeta Zavoda za četinjače u Jastrebarskom.
Biran je za člana Savjeta za zaštitu prirode, Savjeta za
kontrolu šumskoga sjemena, Savjeta za nacionalne parkove
i Savjeta za rekreaciju građana Zagreba.
Glavni je urednik Glasnika za šumske pokuse od
1962–1966., član fakultetskoga savjeta od 1954–1960,
predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva 1945. i
glavni urednik Šumarskoga lista 1945. i 1946. godine.
Za dvogodišnji mandat dekana Poljoprivredno-šumarskoga
fakulteta izabran je 1951. godine. Izabran je
za dopisnoga člana bivše Jugoslavenske, danas Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Prošavši sve stupnjeve
izbora te institucije, godine 1968. u suton života
izabran je za njezinoga redovitoga člana. Samo je prerana
smrt mogla prekinuti jednu golemu životnu i intelektualnu
snagu velikana šumarske znanosti.
Proučavajući šumsku vegetaciju te ekologiju i biologiju
šumskoga drveća i šuma, spoznao je golemo edifikatorsko
značenje i utjecaj drveća tih šumskih gorostasa
na strukturu, a još više na funkcioniranje šumskih zajednica
i šire na funkcioniranje šumskih ekosustava, prozvavši
iste po šumskome drveću. Neke njegove nazive
prihvaćaju i drugi istraživači toga područja izvan Šumarske
struke.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Akademik Anić bio je zaljubljenik u prirodu, ali i
vrlo hrabar čovjek. Tijekom Drugog svjetskog rata njemačka
vojska htjela je zbog potrebe za ogrjevnim drvom
posjeći Maksimir. On se tome energično i uz velik
rizik protivio, spasivši tako taj jedinstveni spomenik
parkovne arhitekture.


Profesor Anić neposredno je odgojio 28 generacija
šumarskih stručnjaka, diplomiranih inženjera šumarstva,
dok je posredno utjecao na čitavu šumarsku struku
održavajući brojne seminare. Za svoj rad primio je više
odličja i priznanja, između ostaloga i orden 1966. godine.
Na dvadesetogodišnjicu smrti 1988. godine podi


gnuta mu je bista, koju je izradio akademski kipar Lovro
Findrik, a postavljena je u Zavodu za uzgajanje šuma
Šumarskog fakulteta u Zagrebu te u Osnovnoj školi u
Krasnu koja nosi njegovo ime.


Potrebno je naglasiti kako je akademik Anić vrlo zaslužan
za razvoj Zagrebačke škole uzgajanja šuma koja
se temelji na prirodnosti šume i podržavanju njezine optimalne
faze koja ispunjava sve općekorisne funkcije:
ekološke, socijalne i skupinu integriranih te ekološkosocijalnih
funkcija te istovremeno pruža sirovinsku i
energetsku korist.


Izbor literature akademika Milana Anića


Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Glasnik za šumske
pokuse, br. 7, 1940: 103–312.
Dendroflora otoka Brača. Glasnik za šumske pokuse, br.
8, 1942: 239–290.


Pogled na dendrosociološke odnošaje državnih šuma
otoka Mljeta. Glasnik za šumske pokuse, br. 8,
1942: 307–340.


Šume Hrvatske, Zemljopis Hrvatske, Zagreb, 1942:
539–558.
Sociologija bilja i njena važnost za hrvatsko šumarstvo,
Šum. list, 1943, br, LXVIII (10–12): 297–309.


Hrvatske i južnošvicarske šume pitomoga kestena sa
biljnosociološkog gledišta, Šum. list, 1943, br,
LXVIII (9): 257–260.


Dendrologija, U J. Šafar (Ur.), Šumarski priručnik I.
dio, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb,
1964: 475–582.


Putevima modernog uzgajanja šuma, Šum. list, 1948,
br, LXXII (11): 345–363.
Pitomi kesten na Cresu, Glasnik za šumske pokuse,
1953, br. 11: 312–356.
Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko starih parkovau području Varaždina, Šum. list, 1943, br,


LXXVIII: 413–433.
Slijedio je prikaz fotografija iz života i rada pok.
akademika Milana Anića, čime je okončano plenarno
zasjedanje.


Nakon pauze, u dvoranama nove zgrade Šumarskog


a
fakulteta sljedila su izlaganja po zadacima svrstanim u
projekte:
Projekt 1. Zaštita i unaprjeđenje proizvodnje biomase


u ulozi podržavanja višestrukih uloga
i funkcija šuma.
Projekt 2. Korištenje i upravljanje kapitalom
u šumarstvu.
Projekt 3. Aktualni problemi gospodarenja jelom u RH.


Crni bor u sjevernom Velebitu, Glasnik za šumske pokuse,
1957, br. 123: 321–356.


Weitere Erfahrungen ueber den Rhutmus des Hoehenwachstums
bein verschieden Holzarten im Laufe
ihrer Vegetations periuode Internationaler Verband
forstlicher Forschungsanstalten, Berichte
des 13. Kongresses in Wien 1961. Bd 1,2. Teil
Wien 1962. No 23–29.


Proučavanje crnog koprivića i ekstremnih nalazišta česmine
i zelenike, Ljetopis JAZU, br. 69, 1963:
301–302.


Kotiledoni i klijanci, Šumarska enciklopedija 2. dio Zagreb,
1963: 1-12.


Il dinamisimo di longitudinale di alcuni specie arboree
durante il periodo vegertative, Annali dell Accademia
Italiana di Scienze Forestali, Vol, XII, Firence,
1964: 317–354.


Žuti koprivić (Celtis toianefortii Lam.) u Jugoslaviji,
Krš Jugoslavije, 4, 1964: 65–102.
Iz novije fitocenološke nomenklature, Šum. list, 1965,
br, LXXXIX (7–8): 305–315.


Šume i šumarstvo na području slavonskoga dijela Vojne
krajine, Centar za organizaciju znanstveno-istraživačkoga
rada JAZU u Vinkovcima, Zagreb, 1971.


Projekt 4. Strukturne, proizvodne i prostorne osobine
miniranih šuma i šumski zemljišta u RH.


Naravno, da zbog kratkoće vremena nije u jednom danu
bilo moguće izložiti rezultate istraživanja svih 120 zadataka,
ali ih je u prijepodnevnom i poslijepodnevnom
terminu u sekcijama A, B, C i D. izloženo 58.


U sekciji A. predstavljeni su rezultati istraživanja iz
potprojekta: 1/1 Osiguranje obnove kao mjere stabilnosti
i potrajne proizvodnje fitomase u prirodnim šumskim
ekosustavima.


U sekciji B. po potprojektima 1/2 Povećanje proizvodnje
i stabilnosti šumskih ekosustava i 1/4 Osiguranje




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 86     <-- 86 -->        PDF

održivog asortimana proizvodnje i uporabe prirodnih sas-ka i tehnologija, 2/3 Vrednovanje kapitalnih dobara i
tojina po EGT šuma. gubitaka uzrokovanih utjecajem štetnih činitelja i 2/4
U sekciji C. po potprojektu 1/3 Izloženost šuma štet-Uspostavljanje sustava ekonomike poslovanja.
nim utjecajima i povećanje njihove zaštite. No, svi referati tiskani su u posebnim brojevima znanU
sekciji D. po potprojektima 2/1 Iskorištavanje bio-stvenih časopisa Glasnik za šumske pokuse i Radovi.
mase, 2/2 Razvoj i korištenje ekološki prihvatljivih tehni-
U znanstvenom časopisu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Glasnik za šumaske pokuse
(Annales experimentis silvarum culturae provehendis), posebno izdanje 5, str. 1–736,


Zagreb 2006., tiskani su sljedeći radovi:
Branimir Prpić
U povodu stogodišnjice rođenja akademika Milana Anića (1906 – 2006)
One hunderedth anniversary of the birth of academician Milan Anić (1906 – 2006)
Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić
Aktualni problemi gospodarenja običnom jelom (Abies alba Mill.) u Republici Hrvatskoj
Current problems of Silver fir management (Abies alba Mill.) in the Republic of Croatia


Slavko Matić, Ivica Milković
Strukturna, proizvodna i prostorna obilježja minski sumnjivih šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj
Structural, productive and spatial properties of mine-suspicious forests and forestland in the Republic of Croatia


Igor Anić, Slavko Matić, Milan Oršanić, Stjepan Mikac
Strukturni odnosi i šumskouzgojni postupci u raznodobnim bukovim sastojinama hrvatskih Dinarida
Structural relations and silvicultural activities in uneven-aged beech stands of the Dinaride mountains in Croatia


Milan Oršanić, Igor Anić, Damir Drvodelić
Prilog poznavanju morfološko-bioloških značajki plodova i sjemena grmaste čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)
A contribution to the knowledge of morphological-biological properties of fruits and seeds of the false indigo
(Amorpha fruticosa L.)


Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković
Odnos razvoja fenoformi hrasta lužnjaka i mikroklime šumskoga tla
The relationship between phenoform development of pedunculate oak and forest soil microclimate


Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Nikola Magdić
Dinamika razvoja i odumiranja stabala u prašumi Čorkova uvala Nacionalnoga parka Plitvička jezera
Dynamics of tree development and mortality in Čorkova uvala virgin forest in the Plitvice lakes National park


Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Zlatko Balta
Procjena propadanja šuma hrasta lužnjaka na temelju indeksa odumiranja stabala
Estimating the decline of Pedunculate oak forests on the basis of tree mortality indeks


Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Gordana Žnidarić
Utjecaj endomikoriznoga inokuluma na rast sadnica poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i crne johe (Alnus
glutinosa Gaertn.) u rasadniku
The effect of endomycorrhizal inoculum on nursery-grown seedlings of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia
Vahl) and european alder (Alnus glutinosa Gaertn.)


Joso Vukelić, Dario Baričević, Stjepan Mikac, Miroslav Rukavina, Dalibor Tomljanović
šu


Karta
aa šumske vegetacije sjevernoga Velebita
f


Map o
oof
ff forest communities on northern Velebit
Dario Baričević, Joso Vukelić, Nikola Pernar, Darko Bakšić
Acidotermofilne zajednice hrasta kitnjaka u šumskoj vegetaciji Požeškoga gorja
Acidothermophilic communities of sessile aok in the forest vegetation of Požega hills
Roman Rosavec, Željko Španjol, Damir Barčić
Sanacija opožarenih površina alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.) na području šumarije Dubrovnik
Recovery of the burnt Allepo pine (Pinus halepensis Mill.) areas in the Forest office Dubrovnik
Željko Španjol, Damir Barčić, Roman Rosavec, Andrej Mandić, Marko Vučetić
Procjena ugroženosti mediteranskih šuma od požara uporabom tehnologije GIS
Using GIS technology to assess fire risk in Mediterranean forests




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Damir Barčić, Željko Španjol, Roman Rosavec
Uloga borovih kultura u zaustavljanju degradacije staništa na mediteranskom kršu
The pine culture role stopping of site degradation on Mediterranean karst


Nikola Pernar, Darko Bakšić
Kontaminiranost tla u naftnom polju
Contaminated state of the soil in the oil field area


Nikola Pernar, Darko Bakšić, Joso Vukelić, Dario Baričević
Organska tvar tla šumskoga ekosustava Bilogore
Soil organic matter of Mt. Bilogora forest ecosystem


Želimir Borzan, Dario Kremer, Edith Stabentheiner
Mikromorfološke značajke sjevernoameričkih vrsta jasena unesenih u Hrvatskoj
Micromorphological traits of north American ash species introduced in Croatia


Davorin Kajba, Joso Gračan, Mladen Ivanković, Saša Bogdan, Marija Gradečki-Poštenjak,
Tibor Littvay, Ida Katičić
Očuvanje genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj
Conservation of forest genetic resources in Croatia


Davorin Kajba, Saša Bogdan, Ida Katičić
Procjena genetskoga poboljšanja bujnosti rasta putem klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Estimation of genetic gain for vigorous growth by clonal seed orchards of pedunculate oak (Quercus robur L.)


Saša Bogdan, Davorin Kajba, Ida Katičić
Produkcija biomase u klonskim testovima stablastih vrba na marginalnim staništima u Hrvatskoj
Biomass production in willow clonal tests on marginal sites in Croatia


Jozo Franjić, Andraž Čarni, Željko Škvorc, Urban Šilc
Vegetacija šumskih rubova u sjevernoj Hrvatskoj
Vegetation of forest fringes of the northern Croatia


Željko Škvorc, Jozo Franjić
FranjićFranjić, Zlatk
ZlatkZlatko Libe
LibeLiberr
Unutarpopulacijsk međupopulacijska varijabilnost hrasta medunca (Quercus pubescens Willd., Fagaceae)


,o


U ulacijska
aa i
ii među


u HrvatskojIntra-and interpopulation variability of Quercus pubescent Wild., Fagaceae in Croatia


j
Marilena Idžojtić, Marko Zebec, Damir Drvodelić
Varijabilnost populacija brekinje u kontinentalnom dijelu Hrvatske prema morfološkim obilježjima lišća i plodova
The variability of Wild service tree populations in the continental part of Croatia according to morphology of
leaves and fruits
Marilena Idžojtić, Marko Zebec
Rasprostranjenost pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i širenje invazivnih drvenastih neofita u Hrvatskoj
Distribution of the Tree of Heaven (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) and spreading of invasive woody alien
species in Croatia
Milan Glavaš, Andrija Vukadin
Rosellinia mycophila (Fr. : Fr.) Sacc. uzročnik opasne bolesti smrekovih sadnica
Rosellinia mycophila (Fr. : Fr.) Sacc. an important disease on spruce saplings
Boris Hrašovec, Milan Pernek, Dinka Matošević
Rezultati jednogodišnjega motrenja populacija potkornjaka na širem području Risnjačkoga masiva sustavom
feromonskih klopki
One year bark beetle monitoring results in the wider area of Mt. Risnjak with the aid of pheromone traps
Danko Diminić, Maja Gršković, Antonija Mozer
Gljivične bolesti šumskoga drveća u kulturama četinjača sjevernojadranskoga područja Hrvatske
Fungual diseases of coniferous trees in plantations in north Adriatic area of Croatia
Danko Diminić, Željko Kauzlarić
Zaraženost stabala obične jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis /Wiesb./Abromeit) u
Gorskom kotaru
The occurence of common mistletoe (Viscum album ssp. abietis /Wiesb./Abromeit) on silver fir (Abies alba Mill.)
in Gorski kotar (Croatia)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Josip Margaletić, Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec, Karlo Kauzlarić, Silvija Krajter
Dinamika i struktura populacije sivoga puha (Glis glis L.) u šumama u Hrvatskoj u razdoblju
od 2002. do 2004. godine
Dynamics and structure of fat dormouse (Glis glis L.) population in Croatian forests in the period from 2002 to 2004


Josip Margaletić, Alemka Markotić, Marica Miletić-Medved, Lidija Cvetko, Nenad Turk, Zoran Milas,
Heikki Hentonnen, Ana Pavelić
Sitni glodavci kao rezervoari hantavirusa i leptospira na području zapadne Slavonije
Small rodents as reservoirs of hantaviruses and leptospires on the area of west Slavonija


Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec, Viktor Šegrt
Utvrđivanje optimalnoga broja krupne divljači u otvorenom i ograđenom lovištu
Determining the optimal number of big game in open and fenced hunting grounds


Krešimir Krapinec, Marijan Grubešić, Viktor Šegrt, Boris Šabić
Usporedba trofejnih vrijednosti muflona (Ovis ammon musimon Pallas, 1811) s trima lokalitetima sredozemnoga
dijela Hrvatske
Comparison of mouflon (Ovis ammon musimon Pallas, 1811) trophy values from three localities in the
Mediterranean part of Croatia


Juro Čavlović, Mario Božić, Krunoslav Teslak
Mogućnosti uspostave potrajnoga gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u budućim gospodarskim razdobljima
Possibility of establishment of sustainable Pedunculate oak forest management in future management periods


Juro Čavlović, Mario Božić, Krunoslav Teslak, Mislav Vedriš
Struktura prirodne obnove preborne sastojine u uvjetima povećanja intenziteta preborne sječe
Natural regeneration structure of a selection stand under conditions of increased intensity of selection cut


Mario Božić, Juro Čavlović, Krunoslav Teslak
Modeliranje prirasta jelovih stabala na temelju sastojinskih čimbenika
Modelling fir tree increment on the basis of stand factors


Mario Božić, Juro Čavlović, Krunoslav Teslak
Istraživanje kriterija izdvajanja zaštitnih sastojina na primjeru UŠP Gospić
Research of criteries for detachment of protective stands – forest administration Gospić case study


Renata Pernar, Davor Šelendić
Prilog povećanju interpretabilnosti aerosnimaka i satelitskih snimaka za potrebe uređivanja šuma
A contribution to improved interpretability of aerial and satellite imagery in forest management


Renata Pernar, Vladimir Grgesina, Mario Ančić, Ante Seletković
Određivanje preciznosti snimanja točaka pomoću GPS-a u različitim fenološkim i strukturnim stanjima sastojina
Optimizing GPS accuracy of point recording in different phenological and structural stand conditions


Ante P. B. Krpan, Igor Stankić
Projekt 2 u istraživačkom razdoblju 2001 – 2005.
Project 2 in previous research period 2001 – 2005.


Ante P. B. Krpan, Tomislav Poršinsky
Proizvodnost sječe i izradbe drva u Hrvatskoj ili – da li nam je nužan tehnološki skok?
Productivity of felling and processing in Croatia – or is there a need for technological jump?


Ante P. B. Krpan, Marinko Prka, Željko Zečić
Pojava i značajke neprave srži u bukovim prorednim i oplodnim sječama gospodarske jedinice “Bjelovarska bilogora”
Phenomenon and characteristic of false heartwood in the beech thinings and regenerative fellings in management
unit “Bjelovarska bilogora”


Željko Zečić, Ante P. B. Krpan
Primjena skupnoga rada pri pridobivanju drva u prorednim sastojinama brdskoga područja
Using of teamwork in timber harvesting from thinning stands in hilly terrains


Željko Zečić
Usporedba djelotvornosti traktora Ecotrac 120V pri privlačenju drva u brdskim i gorskim uvjetima
Comparison of productivity of skidder Ecotrac 120V at timber skidding in haily and mountains conditions


Tomislav Poršinsky, Igor Stankić
Djelotvornost forvardera Timberjack 1710B pri izvoženju oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske
Efficiency of Timberjack 1710B forwarder on roundwood extraction from Croatian lowland forests




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Tomislav Poršinsky, Igor Stankić
Okolišna pogodnost forvardera Timberjack 1710B pri izvoženju oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske
Environmental evaluation of Timberjack 1710B forwarder on roundwood extraction from Croatian lowland forests
Marijan Šušnjar, Dubravko Horvat
Dinamičko opterećenje kotača skidera pri privlačenju drva
Dynamic loading of skidder wheels at timber skidding


Dragutin Pičman, Tibor Pentek, Hrvoje Nevečerel
Otvaranje šuma šumskim cestama – odabir mogućih lokacija trasa budućih šumskih cesta
Forest opening by forest roads – choosing the potential locations of the future forest road routes


Dragutin Pičman, Tibor Pentek, Hrvoje Nevečerel
Katastar šumskih prometnica – postojeće stanje, metodologija izradbe i koristi od njega
Forest road cadastre – the present condition, the working methodology and obtained uses


Tibor Pentek, Dragutin Pičman, Hrvoje Nevečerel
Uspostava optimalne mreže šumskih cesta na terenu – smjernice za unapređenje pojedine faze rada
Establishing the optimum forest road network on the terrain – guidelines for improving individual work stages


Tibor Pentek, Dragutin Pičman, Hrvoje Nevečerel
Definiranje faza postupka optimiziranja mreže šumskih cesta dizajniranim dijagramima toka podataka
Defining procedure stages of forest road network optimizing with designed of data flow diagrams


Mario Šporčić, Ksenija Šegotić, Ivan Martinić
Efikasnost prijevoza drva kamionskim skupovima određena analizom omeđivanja podataka
Efficiency of wood transport by truck assemblies determined by data envelopment analysis


Ivan Martinić, Mario Šporčić, Vencl Vondra
Jesu li kvaliteta i sigurnost šumskoga rada zaboravljene dimenzije šumarskoga inženjerstva?
Are the quality and safety of forest work the forgotten dimensions of forestry engineering?


Ivan Martinić, Mario Šporčić, Vencl Vondra
Inovacijski procesi kao ključ provedbe Hrvatske šumarske politike
Innovative processes as a key to effectuating the Croatian forestry policy


Stjepan Posavec
Analiza upravljanja troškovima u šumarstvu
Costs management analysis in forestry


Anđelka Šajković
Opstanak šuma kroz latentnu strukturu mišljenja studenata šumarstva
Forest’s survival through the latent structure of forestry students-,opinions


U znastvenom časopisu Šumarskog instituta Jastrebarsko: Radovi (Works),


izvanredno izdanje 9, str. 1–376, Jastrebarsko, 2006., tiskani su sljedeći radovi:
Izvorni znanstveni članci – Original scientific papers
Poštenjak K., M. Gradečki, M. Ivanković
Uloga selektivnih proreda u gospodarenju poznatim sjemenskim sastojinama bjelogorice panonskog područja
The role of selective thinning in management of acknowledged seed stands of boradleaves in pannonian region


Dubravac T., V. KrejčI
Prirodna obnova šuma hrasta lužnjaka vlažnog tipa narušenih stojbinskih uvjeta u Pokupskom bazenu
Natural regeneration of pedunculate oak stands wet type in disturbed conditions of Pokupsko basin


Dubravac T., B. Vrbek, Z. Lalić
Sukcesija vegetacije u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) nakon požara
Natural regeneration of alpo pine (Pinus halepensis Mill.) forests after fire


Medak J., J. Medvedović, S. Perić
Fitocenološka istraživanja u tipu šume II-E-11 na dijelu Slavonskog gorja
Phytocenological researches in II-E-11 type forests on Slavonsk
SlavonskSlavonskoo gorje


Orešković Ž., A. Dokuš, M. Harapin, T. Jakovljević, R.Maradin
Istraživanja tehnologije proizvodnje voćkarica
Research of the fruit-tree production technology




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Orešković Ž., A. Dokuš, M. Harapin, T. Jakovljević, R. Maradin
Uzgoj sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl)
u različitim tipovima kontejnera
Growing of seedlings common oak (Quercus robur L.) and sesille (Quercus petraea (Matt.) Liebl) in diferent
type of containers


Perić S., J. Medak, M. Ivanković
Komparativna istraživanja uspjevanja bukve u prirodnim sastojinama na 12 lokaliteta
Comparative research of the grwth of beech in natural stands of 12 localities


Perić S., I. Seletković, J. Medak, V. Topić
Istraživanje uspijevanja šest vrsta četinjača u ekološki karakterističnim regijama Hrvatske
Research of thriving of six coniferouse species in ecologically characteristic regions of Croatia


Roth V., T. Dubravac, I. Pilaš
Utjecaj dorade sjemena i gustoće sjetve na broj biljaka crnog bora (Pinus nigra Arn.)
The effect of seed processing and density of sowing on the number of plants of Austrian pine (Pinus nigra J.F. Arn.)


Seletković I., N. Potočić
Stanje ishrane obične bukve (Fagus sylvatica L.) i obične jele (Abies alba Mill.) na području Medvednice
The nutritional status of Common beech (Fagus sylvatica L.) and silver fir (Abies alba Mill.) on Medvednica


Topić V. , L. Butorac, G. Jelić
Površinsko otjecanje padalina i erozija tla u šumskim ekosustavima alepskog bora
Surface rainfall flowoff and soil erosian in forest ecosystems of alepo pine


Topić V. , L. Butorac, S. Perić
Biomasa šikara bijelog graba u submediteranskom dijelu Hrvatske
Biomass of oriental hornbeam (Carpinus orientalis Mill.) shrub in submediterranean part of Croatia


Topić V. , Z. Đurđević, L. Butorac, G. Jelić
Utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj sadnica pinije u rasadniku
Influence of container type on grwth and development of stone pine (Pinus pinea L.) seedlings in nursery


Vrbek B., I. Pilaš, N. Potočić, I. Seletković
Istraživanja razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenosti krošanja u šumskim ekosustavima Hrvatske
The research of groundwater table levels, input of heavy metals and crown condition in forest ecosystems
of Croatia


Liović B., M. Županić
Ispitivanje djelotvornosti fungicida za suzbijanje gljive Microsphera alphitoides, Griff et Maubl.
na hrastovom pomlatku
Testing of the effectiveness of fungicides for the control of fungus Microsphaera alphitoides, Griff et Maubl.
on oak seedling plants


Matošević D., M. Pernek, M. Županić, B. Liović, S. Novak Agbaba
Dijagnoza i prognoza štetnih biotskih i abiotskih čimbenika u šumama Hrvatske u razdoblju od 2001. do 2005. godine
Diagnosis and prognosis of harmful biotic and abiotic factors in Croatian forests during the period from 2001 to 2005


Novak Agbaba S.
Monitoring raka kore pitomog kestena na trajnim plohama
Monitoring of Sweet Chestnut Blight on Permanent Plots


Pernek M., D. Matošević, B. Hrašovec
Istraživanje feromona i klopki za prognozu jelovog potkornjaka
Pityokteines curvidens (Coleoptera, Scolytidae) Investigation of pheromones and traps for prognosis
of the fir bark beetlePpityokteines curvidens Germar (coleoptera, scolytidae)


Tončić J., B. Šoštarić, I. Vicković, I. Tarnaj
Zdravstveno i genetsko stanje divljih svinja u Hrvatskoj
Health and genetic status of the European wild boar in Croatia


Županić M., I. Pilaš, B. Liović
Utjecaj ugljikovodika na preživljavanje sadnica hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe
Influence of hydrocarbon on increment and survival of pedunculed oak, narrow-leaved ash
and common alder seedlings




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Novotny V., T. Dubravac, A. Seletković
Istraživanje tijeka razvoja volumena mješovitih sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-
Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.)
Investigation of the Developmental Course of the Volume of Mixed Stands of Peduncled Oak and Common
Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969)
Novotny V., T. Dubravac, A. Seletković, K. Indir
Istraživanje debljinske strukture sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum
roboris Anić ex. Rauš 1969.)
Research of diameter structure of Pedunculate Oak and Common Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum
roboris Anić ex. Rauš 1969.)
Paladinić E., D. Vuletić
Modeliranje sortimentne strukture dubećih stabala bukve
Modeling of standing beech trees assortiment structure
Seletković A., R. Pernar, M. Benko
Višefazni uzorak u inventarizaciji šumskog prostora
Multi-stage sample in forest inventory
Prethodna priopćenja – Preliminary notice
Gradečki M., K. Poštenjak, S. Crnković
Istraživanja kvalitativnih svojstava sjemena
Investigation of qualitative properties of the seeds
Roth V.
Rast biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske
tijekom prve dvije godine poljskog testa
First results on thriving of pedunculed oak (Quercus robur L.) in field experiments
Vuletić D., E. Paladinić, G. Petrač
Rezultati ankete o sporednim proizvodima (SŠP) i ne drvo proizvodnim uslugama šuma
Results of a questionnaire on secondary forest products and non-wood forest products and benefits
Pregledni članci – Rewievs
Gračan J., M. Ivanković, H. Marjanović, S. Perić
Istraživanje uspijevanja provenijencija domaćih i stranih vrsta drveća s osvrtom na međunarodni pokus
obične bukve (Fagus sylvatica L.)
Investigation of the growth of domestic and foreign provenances of tree species in relation
to an international experiment of common beech provenances (Fagus sylvatica L.)
Medvedović J., J. Milković
Vremenske prilike u Jastrebarskom i okolici u 2002., 2003. i 2004. godini
Weather conditions in Jastrebarsko and its surroundings in the years 2002, 2003 and 2004
Stručni članci – Professional papers
Jakovljević T.
Folijarne analize uzoraka sa ploha intenzivnog motrenja i interlaboratorijska ispitivanja u sklopu
programa ICP Forests
Foliar analyses of samples from intensive monitoring plots and inter-laboratory testing
within the framework of ICP Forests programme


H
HH. Jakovac
(Foto:D. Delač)
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo
Savjetovanje
POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO KAO PROIZVOĐAČI
OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE


U velikoj kino-dvorani Ministarstva gospodarstva, u novljivih izvora energije. Pred oko 110 sudionika ovoga
Zagrebu, ul. Grada Vukovara 78, u organizaciji Hrvatske skupa u prijepodnevnom i poslijepodnevnom terminu,
akademije znanosti i umjetnosti, Znastvenog vijeća za autori i koautori izložili su 25 referata na odnosnu temu.
poljoprivredu i šumarstvo, održano je savjetovanje na Već knjižica sažetaka na hrvatskom i engleskom jetemu
Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači ob-ziku, koju je svaki sudionik ovoga skupa dobio na ula