DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 81 <-- 81 --> PDF |
koje je trebalo istražiti, rezultate testirati i primijeniti u praksi. Malo je struka koje se mogu pohvaliti tako dobrom suradnjom znanosti i stručne prakse. Ovogodišnji znanstveni skup ima posebnu težinu, jer je posvećen jednom velikom znanstveniku i učitelju mnogih generacija šumarskih stručnjaka, akademiku Milanu Aniću. Ovako, bez pretjerivanja, značajan skup trebao bi imati bolji tretman javnosti, jer on to zaslužuje, no to je i odraz naše samozatajnosti i nenametanja, što nije dobro za struku. Dekan je posebno istakao rad na novim programima nastave, sukladno Bolonjskoj deklaraciji te rad na izgradnji i opremanju novih prostora Fakulteta. Otvarajući ovo znanstveno savjetovanje, izrazio je nadu i želju da se ovakav rad i suradnja nastavi, “jer to nije želja i potreba samo zaposlenika Šumarskog fakulteta, nego potreba i obveza svih djelatnika šumarske struke”. Sudionike skupa zatim je pozdravio akademik Branko S oka č , tajnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zaželivši uspješan rad ovom skupu u godini posebnih obljetnica značajnih za šumarsku struku; 160. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva, 130. obljetnice Šumarskoga lista i 100. obljetnice rođenja akademika Milana Anića, sa željom da se osvježi uspomena na njegov život i rad, koji je iz šumarskih redova dao značajan doprinos unaprjeđenju nastave na Šumarskom fakultetu te unaprjeđenju gospodarstva i šumarske znanosti. Kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i član mnogih odbora, svojom organizacijom šumarskih istraživanja, dao je značajan doprinos životu i radu Hrvatske akademije. Ta uspješna veza šumarske znanosti i Hrvatske akademije nastavljena je poslije njega, a traje i danas. Osvrćući se na nedavnu prošlost i prenoseći je u sadašnjost, prigoda je da se sumira i osvrne na ono što je učinjeno, ali i da se sagleda mogućnost i potreba novih projekata i njihovo oživotvorenje u bližoj i daljoj budućnosti. Akademik Slavko Matić izrazio je zadovoljstvo što nazoči ovome skupu, posebno kada uz ostale obljetnice obilježavamo 100. obljetnicu rođenja akademika Milana Anića, koji je svima nama usadio osnove uzgajanja šuma na biološko-ekološkim načelima. Još 1962. godine on je predavao biološko-ekološke osnove uzgajanja šuma, kada se još gotovo na niti jednom fakultetu nije predavala ekologija. On nam je usadio temeljni odnos prema šumi i struci. Drago nam je, što je na jednom skupu u Krasnu, kojemu je nazočio i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Milan M o g uš , nikla, a zatim i ostvarena ideja da se pred školom koja nosi njegovo ime, u Krasnu, rodnom mjestu akademika Milana Anića, podigne njegova spomen-bista. Kao struka koja djeluje gotovo 250 godina, jasno da imamo više jubileja, pa uz spomenute možemo navesti da je sutra, 20. listopada, 108 godina od početka visokoškolske šumarske nastave na Sveučilištu u Zagrebu u zgradi Šumarskog doma, kojega je izgradilo Hrvatsko šumarsko društvo. Taj dan 20. listopada Šumarski fakultet, četvrta visokoškolska institucija Sveučilišta, odredio je i kao Dan Šumarskog fakulteta. Mnogi tehnički fakulteti iznjedreni su iz naših Katedara, što je malo poznato i priznato. Naravno da jubilejem možemo označiti i čvrstu suradnju šumarske znanost i šumarske prakse (danas nju predstavljaju Hrvatske šume d.o.o.) još od 1962. godine, kada počinje organizirana suradnja, pa je i ovaj današnji dan rezultat te dugogodišnje suradnje. Stoga, rekao je, treba zahvaliti svim djelatnicima Hrvatskih šuma d.o.o. na ovoj dugodišnjoj uspješnoj suradnji, s naznakom da se rezultati te suradnje odražavaju na znanosti, ali i na stručnoj praksi. Te, 1962. godine započeo je i magistarski studij na Šumarskom fakultetu, također možda među prvima na Svečilištu. Sve to govori u prilog tome, da se svi založimo da se ovako uspješna suradnja znanosti i prakse nastavi, a sve u korist šumarske struke. Ravnatelj Šumarskog instituta Jastrebarsko pozdravio je nazočne u ime Znanstvenog vijeća Instituta i svoje osobno, te također zahvalio Hrvatskim šumama d.o.o. na financijskoj i stručnoj potpori na zajedničkim zadacima. Uz radove koji će biti prezentirani i objavljeni, naglasio je kako je potrebno navesti još mnogo rezultata proizašlih iz ovih istraživanja, pa je tako izrađeno i obranjeno više doktorata i magisterija te izrađeno više referata i članaka, referiranih na domaćim i inozemnim skupovima i objavljenih u znanstveno-stručnim časopisima. Ovaj će skup raspraviti i dati primjedbe i mišljenje o rezultatima izloženih istraživanja, ocijeniti ih, ali i na temelju novostečenih saznanja odrediti smjernice za budući rad. Skupu se zatim obratio Herman Sušnik, dipl. ing., državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, upućujući pozdrave i želje za uspješan rad u svoje i uime ministra Petra Čobankovi ć a , dipl. ing. I on je naglasio značaj skupa koji se održava u okviru spomenutih obljetnica šumarske struke, koja je sačuvala naše šume prirodnima i stabilnima, tako da i danas osiguravaju gospodarsku i socijalno gekološku ulogu, neophodnu napredak svake države. z zza aa |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Danas, kada je javnost posebno okrenuta šumi koja predstavlja nezamjenjivi prirodno obnovljivi resurs, šumarska struka ima i imat će sve veću ulogu i obvezu. Uputio je posebne čestitke svima koji su istraživali i radili u ovome petogodišnjem istraživačkom razdoblju 2001–2005., istaknuvši sveopće potrebe povezanosti znanosti s gospodarstvom, što u našem slučaju nije upitno, a što dokazuju zajednička dugogodišnja istraživanja i primjena znanstvenih šumarskih istraživanja u praksi. Sigurno da u jednom istraživačkom ciklusu nije moguće obuhvatiti sve trenutne probleme struke, pa se stoga otvaraju novi zahtjevi i potrebe novih istraživanja, te izražava zadovoljstvo što su usklađeni projekti za novo istraživačko razdoblje 2006–2010. Nadzorni odbor Hrvatskih šuma d.o.o. jednoglasno je podržao znanstvenoistraživačke projekte u odnosnom razdoblju u zajednici sa Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i Akademijom šumarskih znanosti. Resorno ministarstvo je i dalje potvrdilo financiranje znanstvenih programa iz sredstava OKFŠ-a, čime je osigurana finanacijska potpora. Na kraju zaželio je uspješan rad ovog savjetovanja, kao i želju da rezultati istraživanja i dalje doprinose unaprjeđenju šumarske struke. Mr. sc. Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. pozdravio je nazočne u ime svih djelatnika i svoje osobno, čestitajući svim znanstvenicima i suradnicima završetak znanstveno-istaživačkog razdoblja 2001–2005., koje je bilo uspješno, kako za znanstvenike- istraživače, tako i za šumarsku praksu. Istakao je vrlo dobru suradnju znanstvenika Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Akademije šumarskih znanosti i stručnjaka iz prakse, očekujući još bolju suradnju u sljedećem istraživačkom razdoblju 2006–2010. Upravo želja za daljnjim povezivanjem znanosti i prakse i primjena rezultata istraživanja na šume i šumarstvo, bila je vodilja na utvrđivanju programa daljnjih istraživanja. Sve uprave šuma vrlo aktivno su se uključile u pripremu programa istraživanja za novo razdoblje, očekujući da će uvrštenjem njihovih prijedloga u program riješiti mnoga goruća pitanja struke, a čija će rješenja rezultirati općim boljitkom. Svjesni smo da bez znanstvenih činjenica dokazanih u praksi, koje se odnose na rad i poslovanje u šumarstvu, nema napretka i razvoja. Isto tako uvjereni smo da hrvatska šumarska znanost ima tu snagu, koja uz zajedničku saradnju svih iz prakse, može pokrenuti zamašnjak razvoja šumarske struke i gospodarstva općenito, kao što je to do sada činila i dokazala stanjem naših šuma, koje su izuzetne kvalitete u svjetskim razmjerima. Za sve to zaslužni su mnogi naraštaji naših šumarskih stručnjaka školovanih na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, radeći predano do današnjih dana. Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva mr. sc. Petar J u r j e v i ć također je pozdravio sve nazočne, naglasivši kako je ovo znanstveno savjetovanje značajan doprinos znanosti i šumarskoj praksi 21. stoljeća. U godini spomenutih obljetnica i ovdje je potrebno naglasiti kako je napredak u struci uvijek bio potican temama raspravljanim na godišnjim skupštinama Hrvatskoga šumarskog društva. Svaka tema bila je poticaj za jedan korak naprijed. Slijedeći zasade biološko-ekološkog gospodarenja šumama pok. akademika Milana Anića, čiju 100. obljetnicu rođenja danas obilježavamo, očekujemo rezultate istraživanja zanimljive nama, ali i inozemnim šumarskim stručnjacima, posebno onima iz EU, čijem pridruživanju težimo. Prirodne šume, koje mi imamo i način gospodarena njima, posebno su interesantne onima koji takvih šuma nemaju, a žele svoje šume privesti sličnom stanju. Šuma, kao jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika, danas je ugrožena civilizacijskim postignućima, posebno raznim zagađenjima, ali i prenamjenom u druge infrastrukturne objekte. Potrebno je založiti se da struka ima veći utjecaj na sveopću zaštitu šuma i cilj naše strukovne udruge je izboriti se da tih loših utjecaja bude što manje. Sa stručnog gledišta zanimaju nas nove tehnologije uzgajanja, obnove i zaštite šume, te posebno vrednovanje svih općekorisnih uloga šume, koje svakim danom dobivaju sve veće značenje. Pa i iz ovih istraživanja koja će nam biti danas predočena, očekujemo odgovore na mnoga pitanja, upravo iz područja ekološko-socijalne uloge šume, naravno ne zanemarujući klasično gospodarske koristi. Prof. dr. sc. dr. h. c. Branimir P r p i ć povodom 100. obljetnice rođenja akademika Milana Anića (1906–2006), sažeto je prikazao njegov lik i djelo, i taj prikaz donosimo u cijelosti. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Akademik Milan Anić, dr. šumarskih znanosti, redoviti profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rodio se 8. listopada 1906. godine u Plitvičkom Ljeskovcu, gdje mu je otac zaposlen kod tamošnje Šumarije. U drugoj godini njegova života, roditelji mu se vraćaju u zavičajno Krasno, ubavo mjesto u srednjemu Velebitu, gdje akademik Anić provodi djetinjstvo i prvu mladost. Pučku školu pohađa u Krasnu, a gimnaziju u Senju i Sušaku. Ljubav prema velebitskim šumama, koja se razvila uz očevo zanimanje, određuje njegov budući životni put. Godine 1924. upisuje se na Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje 1929. diplomira. Iste godine izabran je za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskoga odjela Fakulteta te za šumarskoga vježbenika fakultetskoga dobra. Predstojnik u Zavodu za uzgajanje šuma prof. dr. Andrija Petračić, poznati uzgajivač, Milana Anića brzo uvodi u znanstveno područje i šumarsku praksu. Godine 1931. polaže stručni ispit, a 1934. asistentski ispit. Vrlo je nadaren i marljiv, a posebno ga zanimaju ondašnji iskoraci šumarske znanosti iz područja proučavanja šumske vegetacije te ekologije i biologije e V šumskoga drveća i šuma za il Godine 1939. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom: Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori, a 1940. habilitira s temom: Sociologija bilja i njezina važnost za naše šumarstvo. Poslije izložene habilitacije izabran je i postavljen za docenta iz predmeta Dendrologija i Biljno- sociološke osnove uzgajanja šuma. Za izvanrednoga profesora izabran je 1945., a za redovitoga 1949. godine kada mu Znanstveno-nastavno vijeće Fakulteta povjerava predmete Šumarska fitocenologija i Uzgajanje šuma. Od tada pa sve do svoje prerane smrti 1968. godine akademik Anić je znanstvenik koji apsolutno vlada silvikulturom i područjem šumske vegetacije, te kao vrstan dendrolog, poznavatelj šumskoga drveća i grmlja, uključujući ukrasno drveće i grmlje kao i rasadničarstvo, obuhvatio je i najveći dio hortikulture u Hrvatskoj. Zahvaljujući sretnoj okolnosti, u razdoblju pedesetih i šezdesetih godina surađuju akademik Anić i izvrstan crtač bilja Vladimir Buday, koji pomaže akademiku svojim zasigurno neponovljivim crtežima za prikaz i determinaciju šumskoga drveća i grmlja, kao i ukrasne dendroflore u sva tri izdanja Šumarske enciklopedije Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” (1980, 1983, 1987). Posebno vrijedan prilog su klijanci autohtonoga šumskoga drveća i grmlja te ukrasnoga drveća i grmlja alohtone dendroflore. Sjeme stranih vrsta nabavljeno je zamjenom iz svih krajeva svijeta kako bi se dobili klijanci s kotiledonima i prvim listovima za izradu crteža. Prikazana su i opisana 323 klijanca od kojih 46 crnogorice. Ovaj prikaz sadrži vrijedan uradak koji omogućuje determinaciju vrste u prvome stadiju razvoja. Biološka šumarska erudicija akademika Anića praktički nije imala granice. Sve što nije bilo vezano uz nastavu, znanost i šumarsku struku, za njega je bio gubitak vremena. Njegov radni dan daleko je prelazio uobičajeno radno vrijeme. Cilj profesora Anića u znanosti bilo je što bolje poznavanje svih vrlo zamršenih komponenti šumskoga ekosustava u kompleksu staništa, biocenoze s težištem na šumskome drveću, grmlju, prizemnome rašću te na biotskim utjecajima međusobne povezanosti ostalih čla- Izlaganje prof. dr. sc. dr. h. c. B. Prpića |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 84 <-- 84 --> PDF |
nova biocenoze, posebno sa šumskim drvećem. Ta se njegova težnja zrcali u skriptama iz uzgajanja šuma: Ekologija šuma i šumsko drveće, Morfologija šuma i šumskog drveća i Geografija šumskoga drveća i šuma te Šumarske fitocenologije: Šumarska fitocenologija I. i II. Prvi njegov udžbenik koji se još i danas djelomično koristi je Dendrologija iz Velikoga šumarskoga priručnika I., Zagreb 1946. Akademik Milan Anić sudjeluje prilikom uvođenja magistarskoga studija na Fakultetu. Vodi magistarski studij iz Uzgajanja šuma te predaje prema potrebi programa u drugim magistraskim studijima. Njegov prvi rad odnosio se na biotske utjecaje, odnosno na bolest Rhabdocline kod plave i zelene duglazije (1933), a poslije toga se potpuno posvećuje istraživanju pitomoga kestena u Hrvatskoj, što u konačnici rezultira obranom doktorske disertacije. U znanstvenom radu je vrlo sustavan. Baveći se dendrogeografijom i šumskom vegetacijom, učvršćuje spoznaju o stabilnosti prirodne šume, pa u bukovo-jelovoj prašumi “Čorkova uvala” prvi u području bivše Jugoslavije 1957. godine osniva trajnu pokusnu plohu u kojoj detaljno snima sastojinu, utvrdivši prostorni položaj svakoga pojedinoga stabla, njihove dendrometrijske parametre, stanje vitalnosti, odumrla stabla i njihov položaj te fitocenološke snimke po mikrostaništima unutar plohe. Rad u istraživanju prašume nastavili su njegovi nasljednici, a rezultati su još više učvrstili spoznaju o potrebi održavanja prirodnosti šume i razumnih uzgojnih zahvata kojima se izbjegavaju neproizvodne faze prašume, što daje veliku prednost zagrebačkoj školi uzgajanja šuma. Akademik Anić među prvima piše o općekorisnim funkcijama šume. U općim časopisima (Narodno kolo, 1934., Kalendar Gospodarske sloge 1940) piše o uplivu šume na zdravlje naroda, te kako čuvati naše šume, jer nas iste štite od poplava i drugih vremenskih nepogoda. Hortikulturi posvećuje više radova, pa tako piše o nekoliko vrijednih i manje poznatih egzota prikladnih za parkiranje u sjevernom Primorju, o smokvi penjačici, o dendrološkoj i uzgojnoj važnosti parkova u području Varaždina, o dekorativnim oblicima raznih vrsta drveća i grmlja, iz prošlosti i problematici Maksimira i dr. Šumama pitomoga kestena i dalje posvećuje znatnu pozornost. O toj vrsti drveta piše knjigu o rasprostranjenosti u Hrvatskoj i susjednim zemljama (1942), zatim o hrvatskim i južnošvicarskim šumama pitomoga kestena (1953), o pitomom kestenu na Cresu (1953) te o orijaškim stablima pitomoga kestena kod nas i drugdje u Europi (1966). Istražuje žuti koprivić na litoralnim padinama Velebita (1953, 1964) i opisuje šumsku zajednicu crnoga bora u sjevernom Velebitu. U dnevnom i periodičnom nešumarskom tisku objavio je više napisa u kojima govori o potrebi čuvanja šume zbog njezina značenja za kakvoću okoliša, zatim o postupku sa šumama na Zagrebačkoj gori, o odnosu planinara i šume, o uzrocima katastrofalnih poplava u Samoborskoj gori, kako sačuvati naše šume od požara, o našim šumama i njihovoj gospodarskoj vrijednosti, o šumskoj paši, o važnosti šuma i kakve bi trebale biti iste u okolici Zagreba, o narodno-gospodarskoj važnosti naših nizinskih šuma, o obnovi njezi šumskih sastojina u Maksimiru, povodom pretvorbe crnikove šume u borovu kulturu na otoku Rabu. Kako vidimo akademik Anić posegnuo je za dnevnim tiskom kada se radilo o šumarskim problemima o kojima je trebalo izvijestiti javnost. Bez već spomenutoga vrlo značajnog priloga u Šumarskoj enciklopediji, akademik Anić objavio je 154 znanstvena i stručna rada. Više puta boravio je u inozemstvu. Godine 1934. na studijskom je boravku u bivšoj Čehoslovačkoj, godine 1948. sudjeluje na Šumarskom kongresu u Pragu, na Silvikultumom seminaru FAO sudjeluje u Rimu 1956. godine., na Međunarodnom Šumarskom kongresu u Oxfordu 1956., a iste godine na Silvikulturnom seminaru za kulture obične smreke i običnoga bora u Čehoslovačkoj, na Internacionalnoj komisiji FAO za kesten u Grčkoj 1958, u radnoj skupini IUFRO za primjenu fitocenologije u Oxfordu 1956. i u Varšavi 1959. godine. Na studijskom je boravku u SSSR-u 1963., dok na Međunarodnom šumarskom kongresu u Madridu sudje udjeluje 1966. godine, predlažući u svome referatu zaštitu titu u ekstremnim sredozemnim lokalitetima. Kao vrhunski znanstvenik i stručnjak biran je u više savjeta šumarskih i prirodozaštitarskih institucija, Izabran je za predsjednika Savjeta Instituta za šumarska istraživanja i Savjeta Zavoda za četinjače u Jastrebarskom. Biran je za člana Savjeta za zaštitu prirode, Savjeta za kontrolu šumskoga sjemena, Savjeta za nacionalne parkove i Savjeta za rekreaciju građana Zagreba. Glavni je urednik Glasnika za šumske pokuse od 1962–1966., član fakultetskoga savjeta od 1954–1960, predsjednik Hrvatskoga šumarskoga društva 1945. i glavni urednik Šumarskoga lista 1945. i 1946. godine. Za dvogodišnji mandat dekana Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta izabran je 1951. godine. Izabran je za dopisnoga člana bivše Jugoslavenske, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prošavši sve stupnjeve izbora te institucije, godine 1968. u suton života izabran je za njezinoga redovitoga člana. Samo je prerana smrt mogla prekinuti jednu golemu životnu i intelektualnu snagu velikana šumarske znanosti. Proučavajući šumsku vegetaciju te ekologiju i biologiju šumskoga drveća i šuma, spoznao je golemo edifikatorsko značenje i utjecaj drveća tih šumskih gorostasa na strukturu, a još više na funkcioniranje šumskih zajednica i šire na funkcioniranje šumskih ekosustava, prozvavši iste po šumskome drveću. Neke njegove nazive prihvaćaju i drugi istraživači toga područja izvan Šumarske struke. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Akademik Anić bio je zaljubljenik u prirodu, ali i vrlo hrabar čovjek. Tijekom Drugog svjetskog rata njemačka vojska htjela je zbog potrebe za ogrjevnim drvom posjeći Maksimir. On se tome energično i uz velik rizik protivio, spasivši tako taj jedinstveni spomenik parkovne arhitekture. Profesor Anić neposredno je odgojio 28 generacija šumarskih stručnjaka, diplomiranih inženjera šumarstva, dok je posredno utjecao na čitavu šumarsku struku održavajući brojne seminare. Za svoj rad primio je više odličja i priznanja, između ostaloga i orden 1966. godine. Na dvadesetogodišnjicu smrti 1988. godine podi gnuta mu je bista, koju je izradio akademski kipar Lovro Findrik, a postavljena je u Zavodu za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu te u Osnovnoj školi u Krasnu koja nosi njegovo ime. Potrebno je naglasiti kako je akademik Anić vrlo zaslužan za razvoj Zagrebačke škole uzgajanja šuma koja se temelji na prirodnosti šume i podržavanju njezine optimalne faze koja ispunjava sve općekorisne funkcije: ekološke, socijalne i skupinu integriranih te ekološkosocijalnih funkcija te istovremeno pruža sirovinsku i energetsku korist. Izbor literature akademika Milana Anića Pitomi kesten u Zagrebačkoj gori. Glasnik za šumske pokuse, br. 7, 1940: 103–312. Dendroflora otoka Brača. Glasnik za šumske pokuse, br. 8, 1942: 239–290. Pogled na dendrosociološke odnošaje državnih šuma otoka Mljeta. Glasnik za šumske pokuse, br. 8, 1942: 307–340. Šume Hrvatske, Zemljopis Hrvatske, Zagreb, 1942: 539–558. Sociologija bilja i njena važnost za hrvatsko šumarstvo, Šum. list, 1943, br, LXVIII (10–12): 297–309. Hrvatske i južnošvicarske šume pitomoga kestena sa biljnosociološkog gledišta, Šum. list, 1943, br, LXVIII (9): 257–260. Dendrologija, U J. Šafar (Ur.), Šumarski priručnik I. dio, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb, 1964: 475–582. Putevima modernog uzgajanja šuma, Šum. list, 1948, br, LXXII (11): 345–363. Pitomi kesten na Cresu, Glasnik za šumske pokuse, 1953, br. 11: 312–356. Dendrološka i uzgojna važnost nekoliko starih parkovau području Varaždina, Šum. list, 1943, br, LXXVIII: 413–433. Slijedio je prikaz fotografija iz života i rada pok. akademika Milana Anića, čime je okončano plenarno zasjedanje. Nakon pauze, u dvoranama nove zgrade Šumarskog a fakulteta sljedila su izlaganja po zadacima svrstanim u projekte: Projekt 1. Zaštita i unaprjeđenje proizvodnje biomase u ulozi podržavanja višestrukih uloga i funkcija šuma. Projekt 2. Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu. Projekt 3. Aktualni problemi gospodarenja jelom u RH. Crni bor u sjevernom Velebitu, Glasnik za šumske pokuse, 1957, br. 123: 321–356. Weitere Erfahrungen ueber den Rhutmus des Hoehenwachstums bein verschieden Holzarten im Laufe ihrer Vegetations periuode Internationaler Verband forstlicher Forschungsanstalten, Berichte des 13. Kongresses in Wien 1961. Bd 1,2. Teil Wien 1962. No 23–29. Proučavanje crnog koprivića i ekstremnih nalazišta česmine i zelenike, Ljetopis JAZU, br. 69, 1963: 301–302. Kotiledoni i klijanci, Šumarska enciklopedija 2. dio Zagreb, 1963: 1-12. Il dinamisimo di longitudinale di alcuni specie arboree durante il periodo vegertative, Annali dell Accademia Italiana di Scienze Forestali, Vol, XII, Firence, 1964: 317–354. Žuti koprivić (Celtis toianefortii Lam.) u Jugoslaviji, Krš Jugoslavije, 4, 1964: 65–102. Iz novije fitocenološke nomenklature, Šum. list, 1965, br, LXXXIX (7–8): 305–315. Šume i šumarstvo na području slavonskoga dijela Vojne krajine, Centar za organizaciju znanstveno-istraživačkoga rada JAZU u Vinkovcima, Zagreb, 1971. Projekt 4. Strukturne, proizvodne i prostorne osobine miniranih šuma i šumski zemljišta u RH. Naravno, da zbog kratkoće vremena nije u jednom danu bilo moguće izložiti rezultate istraživanja svih 120 zadataka, ali ih je u prijepodnevnom i poslijepodnevnom terminu u sekcijama A, B, C i D. izloženo 58. U sekciji A. predstavljeni su rezultati istraživanja iz potprojekta: 1/1 Osiguranje obnove kao mjere stabilnosti i potrajne proizvodnje fitomase u prirodnim šumskim ekosustavima. U sekciji B. po potprojektima 1/2 Povećanje proizvodnje i stabilnosti šumskih ekosustava i 1/4 Osiguranje |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 86 <-- 86 --> PDF |
održivog asortimana proizvodnje i uporabe prirodnih sas-ka i tehnologija, 2/3 Vrednovanje kapitalnih dobara i tojina po EGT šuma. gubitaka uzrokovanih utjecajem štetnih činitelja i 2/4 U sekciji C. po potprojektu 1/3 Izloženost šuma štet-Uspostavljanje sustava ekonomike poslovanja. nim utjecajima i povećanje njihove zaštite. No, svi referati tiskani su u posebnim brojevima znanU sekciji D. po potprojektima 2/1 Iskorištavanje bio-stvenih časopisa Glasnik za šumske pokuse i Radovi. mase, 2/2 Razvoj i korištenje ekološki prihvatljivih tehni- U znanstvenom časopisu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Glasnik za šumaske pokuse (Annales experimentis silvarum culturae provehendis), posebno izdanje 5, str. 1–736, Zagreb 2006., tiskani su sljedeći radovi: Branimir Prpić U povodu stogodišnjice rođenja akademika Milana Anića (1906 – 2006) One hunderedth anniversary of the birth of academician Milan Anić (1906 – 2006) Slavko Matić, Igor Anić, Milan Oršanić Aktualni problemi gospodarenja običnom jelom (Abies alba Mill.) u Republici Hrvatskoj Current problems of Silver fir management (Abies alba Mill.) in the Republic of Croatia Slavko Matić, Ivica Milković Strukturna, proizvodna i prostorna obilježja minski sumnjivih šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj Structural, productive and spatial properties of mine-suspicious forests and forestland in the Republic of Croatia Igor Anić, Slavko Matić, Milan Oršanić, Stjepan Mikac Strukturni odnosi i šumskouzgojni postupci u raznodobnim bukovim sastojinama hrvatskih Dinarida Structural relations and silvicultural activities in uneven-aged beech stands of the Dinaride mountains in Croatia Milan Oršanić, Igor Anić, Damir Drvodelić Prilog poznavanju morfološko-bioloških značajki plodova i sjemena grmaste čivitnjače (Amorpha fruticosa L.) A contribution to the knowledge of morphological-biological properties of fruits and seeds of the false indigo (Amorpha fruticosa L.) Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković Odnos razvoja fenoformi hrasta lužnjaka i mikroklime šumskoga tla The relationship between phenoform development of pedunculate oak and forest soil microclimate Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Nikola Magdić Dinamika razvoja i odumiranja stabala u prašumi Čorkova uvala Nacionalnoga parka Plitvička jezera Dynamics of tree development and mortality in Čorkova uvala virgin forest in the Plitvice lakes National park Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Zlatko Balta Procjena propadanja šuma hrasta lužnjaka na temelju indeksa odumiranja stabala Estimating the decline of Pedunculate oak forests on the basis of tree mortality indeks Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Gordana Žnidarić Utjecaj endomikoriznoga inokuluma na rast sadnica poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.) u rasadniku The effect of endomycorrhizal inoculum on nursery-grown seedlings of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) and european alder (Alnus glutinosa Gaertn.) Joso Vukelić, Dario Baričević, Stjepan Mikac, Miroslav Rukavina, Dalibor Tomljanović šu Karta aa šumske vegetacije sjevernoga Velebita f Map o oof ff forest communities on northern Velebit Dario Baričević, Joso Vukelić, Nikola Pernar, Darko Bakšić Acidotermofilne zajednice hrasta kitnjaka u šumskoj vegetaciji Požeškoga gorja Acidothermophilic communities of sessile aok in the forest vegetation of Požega hills Roman Rosavec, Željko Španjol, Damir Barčić Sanacija opožarenih površina alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.) na području šumarije Dubrovnik Recovery of the burnt Allepo pine (Pinus halepensis Mill.) areas in the Forest office Dubrovnik Željko Španjol, Damir Barčić, Roman Rosavec, Andrej Mandić, Marko Vučetić Procjena ugroženosti mediteranskih šuma od požara uporabom tehnologije GIS Using GIS technology to assess fire risk in Mediterranean forests |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Damir Barčić, Željko Španjol, Roman Rosavec Uloga borovih kultura u zaustavljanju degradacije staništa na mediteranskom kršu The pine culture role stopping of site degradation on Mediterranean karst Nikola Pernar, Darko Bakšić Kontaminiranost tla u naftnom polju Contaminated state of the soil in the oil field area Nikola Pernar, Darko Bakšić, Joso Vukelić, Dario Baričević Organska tvar tla šumskoga ekosustava Bilogore Soil organic matter of Mt. Bilogora forest ecosystem Želimir Borzan, Dario Kremer, Edith Stabentheiner Mikromorfološke značajke sjevernoameričkih vrsta jasena unesenih u Hrvatskoj Micromorphological traits of north American ash species introduced in Croatia Davorin Kajba, Joso Gračan, Mladen Ivanković, Saša Bogdan, Marija Gradečki-Poštenjak, Tibor Littvay, Ida Katičić Očuvanje genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj Conservation of forest genetic resources in Croatia Davorin Kajba, Saša Bogdan, Ida Katičić Procjena genetskoga poboljšanja bujnosti rasta putem klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Estimation of genetic gain for vigorous growth by clonal seed orchards of pedunculate oak (Quercus robur L.) Saša Bogdan, Davorin Kajba, Ida Katičić Produkcija biomase u klonskim testovima stablastih vrba na marginalnim staništima u Hrvatskoj Biomass production in willow clonal tests on marginal sites in Croatia Jozo Franjić, Andraž Čarni, Željko Škvorc, Urban Šilc Vegetacija šumskih rubova u sjevernoj Hrvatskoj Vegetation of forest fringes of the northern Croatia Željko Škvorc, Jozo Franjić FranjićFranjić, Zlatk ZlatkZlatko Libe LibeLiberr Unutarpopulacijsk međupopulacijska varijabilnost hrasta medunca (Quercus pubescens Willd., Fagaceae) ,o U ulacijska aa i ii među u HrvatskojIntra-and interpopulation variability of Quercus pubescent Wild., Fagaceae in Croatia j Marilena Idžojtić, Marko Zebec, Damir Drvodelić Varijabilnost populacija brekinje u kontinentalnom dijelu Hrvatske prema morfološkim obilježjima lišća i plodova The variability of Wild service tree populations in the continental part of Croatia according to morphology of leaves and fruits Marilena Idžojtić, Marko Zebec Rasprostranjenost pajasena (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) i širenje invazivnih drvenastih neofita u Hrvatskoj Distribution of the Tree of Heaven (Ailanthus altissima /Mill./ Swingle) and spreading of invasive woody alien species in Croatia Milan Glavaš, Andrija Vukadin Rosellinia mycophila (Fr. : Fr.) Sacc. uzročnik opasne bolesti smrekovih sadnica Rosellinia mycophila (Fr. : Fr.) Sacc. an important disease on spruce saplings Boris Hrašovec, Milan Pernek, Dinka Matošević Rezultati jednogodišnjega motrenja populacija potkornjaka na širem području Risnjačkoga masiva sustavom feromonskih klopki One year bark beetle monitoring results in the wider area of Mt. Risnjak with the aid of pheromone traps Danko Diminić, Maja Gršković, Antonija Mozer Gljivične bolesti šumskoga drveća u kulturama četinjača sjevernojadranskoga područja Hrvatske Fungual diseases of coniferous trees in plantations in north Adriatic area of Croatia Danko Diminić, Željko Kauzlarić Zaraženost stabala obične jele (Abies alba Mill.) bijelom imelom (Viscum album ssp. abietis /Wiesb./Abromeit) u Gorskom kotaru The occurence of common mistletoe (Viscum album ssp. abietis /Wiesb./Abromeit) on silver fir (Abies alba Mill.) in Gorski kotar (Croatia) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Josip Margaletić, Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec, Karlo Kauzlarić, Silvija Krajter Dinamika i struktura populacije sivoga puha (Glis glis L.) u šumama u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2004. godine Dynamics and structure of fat dormouse (Glis glis L.) population in Croatian forests in the period from 2002 to 2004 Josip Margaletić, Alemka Markotić, Marica Miletić-Medved, Lidija Cvetko, Nenad Turk, Zoran Milas, Heikki Hentonnen, Ana Pavelić Sitni glodavci kao rezervoari hantavirusa i leptospira na području zapadne Slavonije Small rodents as reservoirs of hantaviruses and leptospires on the area of west Slavonija Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec, Viktor Šegrt Utvrđivanje optimalnoga broja krupne divljači u otvorenom i ograđenom lovištu Determining the optimal number of big game in open and fenced hunting grounds Krešimir Krapinec, Marijan Grubešić, Viktor Šegrt, Boris Šabić Usporedba trofejnih vrijednosti muflona (Ovis ammon musimon Pallas, 1811) s trima lokalitetima sredozemnoga dijela Hrvatske Comparison of mouflon (Ovis ammon musimon Pallas, 1811) trophy values from three localities in the Mediterranean part of Croatia Juro Čavlović, Mario Božić, Krunoslav Teslak Mogućnosti uspostave potrajnoga gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u budućim gospodarskim razdobljima Possibility of establishment of sustainable Pedunculate oak forest management in future management periods Juro Čavlović, Mario Božić, Krunoslav Teslak, Mislav Vedriš Struktura prirodne obnove preborne sastojine u uvjetima povećanja intenziteta preborne sječe Natural regeneration structure of a selection stand under conditions of increased intensity of selection cut Mario Božić, Juro Čavlović, Krunoslav Teslak Modeliranje prirasta jelovih stabala na temelju sastojinskih čimbenika Modelling fir tree increment on the basis of stand factors Mario Božić, Juro Čavlović, Krunoslav Teslak Istraživanje kriterija izdvajanja zaštitnih sastojina na primjeru UŠP Gospić Research of criteries for detachment of protective stands – forest administration Gospić case study Renata Pernar, Davor Šelendić Prilog povećanju interpretabilnosti aerosnimaka i satelitskih snimaka za potrebe uređivanja šuma A contribution to improved interpretability of aerial and satellite imagery in forest management Renata Pernar, Vladimir Grgesina, Mario Ančić, Ante Seletković Određivanje preciznosti snimanja točaka pomoću GPS-a u različitim fenološkim i strukturnim stanjima sastojina Optimizing GPS accuracy of point recording in different phenological and structural stand conditions Ante P. B. Krpan, Igor Stankić Projekt 2 u istraživačkom razdoblju 2001 – 2005. Project 2 in previous research period 2001 – 2005. Ante P. B. Krpan, Tomislav Poršinsky Proizvodnost sječe i izradbe drva u Hrvatskoj ili – da li nam je nužan tehnološki skok? Productivity of felling and processing in Croatia – or is there a need for technological jump? Ante P. B. Krpan, Marinko Prka, Željko Zečić Pojava i značajke neprave srži u bukovim prorednim i oplodnim sječama gospodarske jedinice “Bjelovarska bilogora” Phenomenon and characteristic of false heartwood in the beech thinings and regenerative fellings in management unit “Bjelovarska bilogora” Željko Zečić, Ante P. B. Krpan Primjena skupnoga rada pri pridobivanju drva u prorednim sastojinama brdskoga područja Using of teamwork in timber harvesting from thinning stands in hilly terrains Željko Zečić Usporedba djelotvornosti traktora Ecotrac 120V pri privlačenju drva u brdskim i gorskim uvjetima Comparison of productivity of skidder Ecotrac 120V at timber skidding in haily and mountains conditions Tomislav Poršinsky, Igor Stankić Djelotvornost forvardera Timberjack 1710B pri izvoženju oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske Efficiency of Timberjack 1710B forwarder on roundwood extraction from Croatian lowland forests |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Tomislav Poršinsky, Igor Stankić Okolišna pogodnost forvardera Timberjack 1710B pri izvoženju oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske Environmental evaluation of Timberjack 1710B forwarder on roundwood extraction from Croatian lowland forests Marijan Šušnjar, Dubravko Horvat Dinamičko opterećenje kotača skidera pri privlačenju drva Dynamic loading of skidder wheels at timber skidding Dragutin Pičman, Tibor Pentek, Hrvoje Nevečerel Otvaranje šuma šumskim cestama – odabir mogućih lokacija trasa budućih šumskih cesta Forest opening by forest roads – choosing the potential locations of the future forest road routes Dragutin Pičman, Tibor Pentek, Hrvoje Nevečerel Katastar šumskih prometnica – postojeće stanje, metodologija izradbe i koristi od njega Forest road cadastre – the present condition, the working methodology and obtained uses Tibor Pentek, Dragutin Pičman, Hrvoje Nevečerel Uspostava optimalne mreže šumskih cesta na terenu – smjernice za unapređenje pojedine faze rada Establishing the optimum forest road network on the terrain – guidelines for improving individual work stages Tibor Pentek, Dragutin Pičman, Hrvoje Nevečerel Definiranje faza postupka optimiziranja mreže šumskih cesta dizajniranim dijagramima toka podataka Defining procedure stages of forest road network optimizing with designed of data flow diagrams Mario Šporčić, Ksenija Šegotić, Ivan Martinić Efikasnost prijevoza drva kamionskim skupovima određena analizom omeđivanja podataka Efficiency of wood transport by truck assemblies determined by data envelopment analysis Ivan Martinić, Mario Šporčić, Vencl Vondra Jesu li kvaliteta i sigurnost šumskoga rada zaboravljene dimenzije šumarskoga inženjerstva? Are the quality and safety of forest work the forgotten dimensions of forestry engineering? Ivan Martinić, Mario Šporčić, Vencl Vondra Inovacijski procesi kao ključ provedbe Hrvatske šumarske politike Innovative processes as a key to effectuating the Croatian forestry policy Stjepan Posavec Analiza upravljanja troškovima u šumarstvu Costs management analysis in forestry Anđelka Šajković Opstanak šuma kroz latentnu strukturu mišljenja studenata šumarstva Forest’s survival through the latent structure of forestry students-,opinions U znastvenom časopisu Šumarskog instituta Jastrebarsko: Radovi (Works), izvanredno izdanje 9, str. 1–376, Jastrebarsko, 2006., tiskani su sljedeći radovi: Izvorni znanstveni članci – Original scientific papers Poštenjak K., M. Gradečki, M. Ivanković Uloga selektivnih proreda u gospodarenju poznatim sjemenskim sastojinama bjelogorice panonskog područja The role of selective thinning in management of acknowledged seed stands of boradleaves in pannonian region Dubravac T., V. KrejčI Prirodna obnova šuma hrasta lužnjaka vlažnog tipa narušenih stojbinskih uvjeta u Pokupskom bazenu Natural regeneration of pedunculate oak stands wet type in disturbed conditions of Pokupsko basin Dubravac T., B. Vrbek, Z. Lalić Sukcesija vegetacije u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) nakon požara Natural regeneration of alpo pine (Pinus halepensis Mill.) forests after fire Medak J., J. Medvedović, S. Perić Fitocenološka istraživanja u tipu šume II-E-11 na dijelu Slavonskog gorja Phytocenological researches in II-E-11 type forests on Slavonsk SlavonskSlavonskoo gorje Orešković Ž., A. Dokuš, M. Harapin, T. Jakovljević, R.Maradin Istraživanja tehnologije proizvodnje voćkarica Research of the fruit-tree production technology |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Orešković Ž., A. Dokuš, M. Harapin, T. Jakovljević, R. Maradin Uzgoj sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl) u različitim tipovima kontejnera Growing of seedlings common oak (Quercus robur L.) and sesille (Quercus petraea (Matt.) Liebl) in diferent type of containers Perić S., J. Medak, M. Ivanković Komparativna istraživanja uspjevanja bukve u prirodnim sastojinama na 12 lokaliteta Comparative research of the grwth of beech in natural stands of 12 localities Perić S., I. Seletković, J. Medak, V. Topić Istraživanje uspijevanja šest vrsta četinjača u ekološki karakterističnim regijama Hrvatske Research of thriving of six coniferouse species in ecologically characteristic regions of Croatia Roth V., T. Dubravac, I. Pilaš Utjecaj dorade sjemena i gustoće sjetve na broj biljaka crnog bora (Pinus nigra Arn.) The effect of seed processing and density of sowing on the number of plants of Austrian pine (Pinus nigra J.F. Arn.) Seletković I., N. Potočić Stanje ishrane obične bukve (Fagus sylvatica L.) i obične jele (Abies alba Mill.) na području Medvednice The nutritional status of Common beech (Fagus sylvatica L.) and silver fir (Abies alba Mill.) on Medvednica Topić V. , L. Butorac, G. Jelić Površinsko otjecanje padalina i erozija tla u šumskim ekosustavima alepskog bora Surface rainfall flowoff and soil erosian in forest ecosystems of alepo pine Topić V. , L. Butorac, S. Perić Biomasa šikara bijelog graba u submediteranskom dijelu Hrvatske Biomass of oriental hornbeam (Carpinus orientalis Mill.) shrub in submediterranean part of Croatia Topić V. , Z. Đurđević, L. Butorac, G. Jelić Utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj sadnica pinije u rasadniku Influence of container type on grwth and development of stone pine (Pinus pinea L.) seedlings in nursery Vrbek B., I. Pilaš, N. Potočić, I. Seletković Istraživanja razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenosti krošanja u šumskim ekosustavima Hrvatske The research of groundwater table levels, input of heavy metals and crown condition in forest ecosystems of Croatia Liović B., M. Županić Ispitivanje djelotvornosti fungicida za suzbijanje gljive Microsphera alphitoides, Griff et Maubl. na hrastovom pomlatku Testing of the effectiveness of fungicides for the control of fungus Microsphaera alphitoides, Griff et Maubl. on oak seedling plants Matošević D., M. Pernek, M. Županić, B. Liović, S. Novak Agbaba Dijagnoza i prognoza štetnih biotskih i abiotskih čimbenika u šumama Hrvatske u razdoblju od 2001. do 2005. godine Diagnosis and prognosis of harmful biotic and abiotic factors in Croatian forests during the period from 2001 to 2005 Novak Agbaba S. Monitoring raka kore pitomog kestena na trajnim plohama Monitoring of Sweet Chestnut Blight on Permanent Plots Pernek M., D. Matošević, B. Hrašovec Istraživanje feromona i klopki za prognozu jelovog potkornjaka Pityokteines curvidens (Coleoptera, Scolytidae) Investigation of pheromones and traps for prognosis of the fir bark beetlePpityokteines curvidens Germar (coleoptera, scolytidae) Tončić J., B. Šoštarić, I. Vicković, I. Tarnaj Zdravstveno i genetsko stanje divljih svinja u Hrvatskoj Health and genetic status of the European wild boar in Croatia Županić M., I. Pilaš, B. Liović Utjecaj ugljikovodika na preživljavanje sadnica hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne johe Influence of hydrocarbon on increment and survival of pedunculed oak, narrow-leaved ash and common alder seedlings |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Novotny V., T. Dubravac, A. Seletković Istraživanje tijeka razvoja volumena mješovitih sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli- Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.) Investigation of the Developmental Course of the Volume of Mixed Stands of Peduncled Oak and Common Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969) Novotny V., T. Dubravac, A. Seletković, K. Indir Istraživanje debljinske strukture sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.) Research of diameter structure of Pedunculate Oak and Common Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex. Rauš 1969.) Paladinić E., D. Vuletić Modeliranje sortimentne strukture dubećih stabala bukve Modeling of standing beech trees assortiment structure Seletković A., R. Pernar, M. Benko Višefazni uzorak u inventarizaciji šumskog prostora Multi-stage sample in forest inventory Prethodna priopćenja – Preliminary notice Gradečki M., K. Poštenjak, S. Crnković Istraživanja kvalitativnih svojstava sjemena Investigation of qualitative properties of the seeds Roth V. Rast biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske tijekom prve dvije godine poljskog testa First results on thriving of pedunculed oak (Quercus robur L.) in field experiments Vuletić D., E. Paladinić, G. Petrač Rezultati ankete o sporednim proizvodima (SŠP) i ne drvo proizvodnim uslugama šuma Results of a questionnaire on secondary forest products and non-wood forest products and benefits Pregledni članci – Rewievs Gračan J., M. Ivanković, H. Marjanović, S. Perić Istraživanje uspijevanja provenijencija domaćih i stranih vrsta drveća s osvrtom na međunarodni pokus obične bukve (Fagus sylvatica L.) Investigation of the growth of domestic and foreign provenances of tree species in relation to an international experiment of common beech provenances (Fagus sylvatica L.) Medvedović J., J. Milković Vremenske prilike u Jastrebarskom i okolici u 2002., 2003. i 2004. godini Weather conditions in Jastrebarsko and its surroundings in the years 2002, 2003 and 2004 Stručni članci – Professional papers Jakovljević T. Folijarne analize uzoraka sa ploha intenzivnog motrenja i interlaboratorijska ispitivanja u sklopu programa ICP Forests Foliar analyses of samples from intensive monitoring plots and inter-laboratory testing within the framework of ICP Forests programme H HH. Jakovac (Foto:D. Delač) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Savjetovanje POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO KAO PROIZVOĐAČI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U velikoj kino-dvorani Ministarstva gospodarstva, u novljivih izvora energije. Pred oko 110 sudionika ovoga Zagrebu, ul. Grada Vukovara 78, u organizaciji Hrvatske skupa u prijepodnevnom i poslijepodnevnom terminu, akademije znanosti i umjetnosti, Znastvenog vijeća za autori i koautori izložili su 25 referata na odnosnu temu. poljoprivredu i šumarstvo, održano je savjetovanje na Već knjižica sažetaka na hrvatskom i engleskom jetemu Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači ob-ziku, koju je svaki sudionik ovoga skupa dobio na ula |