DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Danas, kada je javnost posebno okrenuta šumi koja predstavlja nezamjenjivi prirodno obnovljivi resurs, šumarska struka ima i imat će sve veću ulogu i obvezu. Uputio je posebne čestitke svima koji su istraživali i radili u ovome petogodišnjem istraživačkom razdoblju 2001–2005., istaknuvši sveopće potrebe povezanosti znanosti s gospodarstvom, što u našem slučaju nije upitno, a što dokazuju zajednička dugogodišnja istraživanja i primjena znanstvenih šumarskih istraživanja u praksi. Sigurno da u jednom istraživačkom ciklusu nije moguće obuhvatiti sve trenutne probleme struke, pa se stoga otvaraju novi zahtjevi i potrebe novih istraživanja, te izražava zadovoljstvo što su usklađeni projekti za novo istraživačko razdoblje 2006–2010. Nadzorni odbor Hrvatskih šuma d.o.o. jednoglasno je podržao znanstvenoistraživačke projekte u odnosnom razdoblju u zajednici sa Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i Akademijom šumarskih znanosti. Resorno ministarstvo je i dalje potvrdilo financiranje znanstvenih programa iz sredstava OKFŠ-a, čime je osigurana finanacijska potpora. Na kraju zaželio je uspješan rad ovog savjetovanja, kao i želju da rezultati istraživanja i dalje doprinose unaprjeđenju šumarske struke. Mr. sc. Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. pozdravio je nazočne u ime svih djelatnika i svoje osobno, čestitajući svim znanstvenicima i suradnicima završetak znanstveno-istaživačkog razdoblja 2001–2005., koje je bilo uspješno, kako za znanstvenike- istraživače, tako i za šumarsku praksu. Istakao je vrlo dobru suradnju znanstvenika Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i Akademije šumarskih znanosti i stručnjaka iz prakse, očekujući još bolju suradnju u sljedećem istraživačkom razdoblju 2006–2010. Upravo želja za daljnjim povezivanjem znanosti i prakse i primjena rezultata istraživanja na šume i šumarstvo, bila je vodilja na utvrđivanju programa daljnjih istraživanja. Sve uprave šuma vrlo aktivno su se uključile u pripremu programa istraživanja za novo razdoblje, očekujući da će uvrštenjem njihovih prijedloga u program riješiti mnoga goruća pitanja struke, a čija će rješenja rezultirati općim boljitkom. Svjesni smo da bez znanstvenih činjenica dokazanih u praksi, koje se odnose na rad i poslovanje u šumarstvu, nema napretka i razvoja. Isto tako uvjereni smo da hrvatska šumarska znanost ima tu snagu, koja uz zajedničku saradnju svih iz prakse, može pokrenuti zamašnjak razvoja šumarske struke i gospodarstva općenito, kao što je to do sada činila i dokazala stanjem naših šuma, koje su izuzetne kvalitete u svjetskim razmjerima. Za sve to zaslužni su mnogi naraštaji naših šumarskih stručnjaka školovanih na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, radeći predano do današnjih dana. Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva mr. sc. Petar J u r j e v i ć također je pozdravio sve nazočne, naglasivši kako je ovo znanstveno savjetovanje značajan doprinos znanosti i šumarskoj praksi 21. stoljeća. U godini spomenutih obljetnica i ovdje je potrebno naglasiti kako je napredak u struci uvijek bio potican temama raspravljanim na godišnjim skupštinama Hrvatskoga šumarskog društva. Svaka tema bila je poticaj za jedan korak naprijed. Slijedeći zasade biološko-ekološkog gospodarenja šumama pok. akademika Milana Anića, čiju 100. obljetnicu rođenja danas obilježavamo, očekujemo rezultate istraživanja zanimljive nama, ali i inozemnim šumarskim stručnjacima, posebno onima iz EU, čijem pridruživanju težimo. Prirodne šume, koje mi imamo i način gospodarena njima, posebno su interesantne onima koji takvih šuma nemaju, a žele svoje šume privesti sličnom stanju. Šuma, kao jedan od najznačajnijih ekoloških čimbenika, danas je ugrožena civilizacijskim postignućima, posebno raznim zagađenjima, ali i prenamjenom u druge infrastrukturne objekte. Potrebno je založiti se da struka ima veći utjecaj na sveopću zaštitu šuma i cilj naše strukovne udruge je izboriti se da tih loših utjecaja bude što manje. Sa stručnog gledišta zanimaju nas nove tehnologije uzgajanja, obnove i zaštite šume, te posebno vrednovanje svih općekorisnih uloga šume, koje svakim danom dobivaju sve veće značenje. Pa i iz ovih istraživanja koja će nam biti danas predočena, očekujemo odgovore na mnoga pitanja, upravo iz područja ekološko-socijalne uloge šume, naravno ne zanemarujući klasično gospodarske koristi. Prof. dr. sc. dr. h. c. Branimir P r p i ć povodom 100. obljetnice rođenja akademika Milana Anića (1906–2006), sažeto je prikazao njegov lik i djelo, i taj prikaz donosimo u cijelosti. |